Gugl je i pre znao sve, a od sada zna još više. Nakon što je sistematizovao celokupno "ovozemaljsko" znanje, a zatim objavio detaljne mape površine Marsa (http://mars.google.com) i Meseca (http://moon.google.com), Gugl je rešio da proguta i "ostatak" kosmosa
PREZENTACIJA: „Otvaranje“ Gugl skaja, i slike iz kosmosa
Dobro poznat i veoma popularan servis GoogleEarth, o kome je „Vreme“ već pisalo u novogodišnjem broju, sada ima i svoj logičan nastavak. Pored od ranije postojeće mogućnosti da okom satelita zavirite u svaki kutak naše planete, sada imate priliku da „otkrijete“ i čitav kosmos na način koji je lak, zabavan i vizuelno atraktivan. Ova ekstenzija dobila je ime GoogleSky a da biste je koristili potrebno je da preuzmete najnoviju verziju programa GoogleEarth sa adrese: http://earth.google.com. Program se instalira na vaš kućni ili, još bolje, kancelarijski kompjuter, a da bi funkcionisao potrebna mu je stalna internet veza (zaboravite na dial–up, potreban je broadband, kabl ili ADSL).
Šetnja kosmosom je krajnje jednostavna: mišem dovlačite na ekran deo neba koji želite da pogledate, a točkićem ga „zumirate“ izvlačeći iz njega sve sitnije i sve udaljenije detalje… Tu su planete našeg sunčevog sistema, nebrojena sazvežđa, markantne zvezde ali i egzotičniji objekti kao što su nebule, galaksije, klasteri, supernove, neutronske zvezde, crne rupe, kvazari…
Jedan klik, jedan zub na točkiću miša i već ste prevalili milione svetlosnih godina. Iako će vam, naročito u početku, program izgledati kao kosmički brod koji vas s lakoćom nosi gde vam se prohte, mnogo je prikladnije ovaj servis uporediti s virtuelnim planetarijumom ili veoma moćnim teleskopom koji možete da okrećete i fokusirate takoreći bez ikakvih ograničenja.
Ispod haube, GoogleSky je izuzetno složen mehanizam. Trodimenzionalna slika kosmosa koja, kako dublje ponirete u nju, neprekidno otkriva nove, sve sitnije i udaljenije objekte, sačinjena je filigranskom kompozicijom miliona postojećih fotografija, kao zajednički poduhvat Gugla i nekoliko velikih svetskih opservatorija i naučnih institucija. Tako je nastao nebeski mozaik zapanjujuće veličine sa preko 200 miliona galaktičkih i oko 100 miliona identifikovanih zvezdanih sistema. Naravno, da bi ovako bogata slika dobila svoje puno značenje potrudio se sam Gugl koji je sve značajnije objekte na nebu ilustrovao bogatim tekstovima prikupljenim iz relevantnih stručnih izvora.
Međutim, i pored iskazanog zanatskog umeća i vrhunske tehnologije u pozadini, teško da će GoogleSky ikada dostići široku popularnost svog „zemaljskog“ ekvivalenta. Jer GoogleEarth na svojim satelitskim snimcima prikazuje ono što svako razume: kuće, gradove, puteve, planine, reke… Ima tu i malo voajerizma, potrebe da se zaviri u tuđu državu, ulicu ili dvorište, da se premeri komšijski plac, bazen ili vozni park. S druge strane, koliko ljudi zanima tačna lokacija Sirijusa, kretanje Jupitera po nebeskom svodu ili fenomen kosmičkog pozadinskog zračenja?
Iako laička publika najčešće smatra da je Gugl sinonim za kvalitet i da se o Guglovim servisima može pisati samo u superlativima, dosadašnje iskustvo pokazuje da Gugl može da promaši metu baš kao i svi ostali. Gugl je nesporni lider na polju obrade i pretraživanja ogromnih količina podataka, što mu kroz uzvezane prihode od marketinga donosi milijarde dolara. Gugl jeste vlasnik nekih od najpopularnijih lokacija na internetu (YouTube, na primer), ali još uvek pokušava da dostigne konkurenciju u nekim drugim popularnim internet-servisima.
Verovatno najviše kritika pokupio je GoogleTalk (program za brzu tekstualnu i govornu komunikaciju putem interneta) koji je u trenutku pojavljivanja u odnosu na konkurenciju izgledao kao kamena sekira u prodavnici motornih testera. Ni Gmail, Guglov besplatni e-mail servis nije imao lak početak, što zbog komplikovanog, poluzatvorenog procesa registracije, što zbog inoviranog koncepta korišćenja koji je možda genijalan i lep ali istovremeno zahteva strpljenje i privikavanje. Guglova liderska pozicija na polju pretrage slika takođe je diskutabilna (mnogi tvrde da LiveSearch daje bolje rezultate), a veliko je pitanje i hoće li Guglova Picasa pobediti Flickr, popularni Jahuov servis koji svakom foto-amateru nudi zarazno jednostavan ali efikasan alat za javnu prezentaciju i organizaciju digitalnih sličica.
GoogleSky je, reklo bi se, negde na pola puta između banalnosti i remek-dela, ako takva tačka u gradaciji uspeha uopšte postoji. Oni koji su se nadali da će im GoogleSky omogućiti da slobodno skakuću od zvezde do zvezde ili pogledaju kako izgleda Mlečni put iz neke kosmičke zabiti na kraju Andromede, ostaće prikraćeni. Google Sky je, ipak, „samo“ izuzetno dobar teleskop uz koji dobijate i brdo „prateće dokumentacije“, a ne svemirsko vozilo pozajmljeno iz video-igrica. Uz to, GoogleSky je akademski hladan, precizan i nema tu dozu prisnosti i šarma koje možete naći u drugim servisima poteklim iz iste kuće.
Za astronome i sve one koji kosmos posmatraju s dozom smrtne ozbiljnosti, GoogleSky je igračka koja, bar u stručnom smislu, ne nudi ništa novo. Profesionalci odavno imaju na raspolagajnu raznovrstan profesionalni softver za nebesku navigaciju koji ima manje šminke ali i više konkretnih podataka potrebnih za učeno osmatranje nebeskih tela. Čak i oni koji imaju manje prohteve biće pomalo razočarani time što program ne ume da nacrta izgled zvezdanog neba za određeni trenutak vremena i izabranu tačku zemljine kugle. Da stvar bude gora, prva verzija ovog virtuelnog planetarijuma obiluje greškama, netačno identifikovanim objektima ili loše referenciranim tekstovima što celom projektu daje ton neozbiljnosti i nedovršenosti. Srećom, profesionalnih astronoma nema previše tako da se njihove kritike gube u moru pozitivnih recenzija iza kojih uglavnom stoje prosvećeni laici. Možda će se softveru najviše obradovati mnogobrojna armija astronoma-amatera, onih koji su svoju opremu nabavili u supermarketu a kao opservatoriju koriste dvorište ili obližnju livadu. Oni će uz GoogleSky lakše doći do inspiracije za neko naredno osmatranje a možda i do objašnjenja za ono što su upravo videli. Naravno, tu su i deca, školska i studentska populacija kojoj Guglov pristup najviše odgovara: jedna glomazna, ozbiljna i kompleksna materija prikazana je na način koji stimuliše radoznalost i olakšava učenje.
Za nas smrtnike koji blenemo u zvezde kao tele u šarena vrata, koji smatramo da su Severnjača i zvezda Danica dve najsjajnije zvezde na nebu i koji ni uz najbolju volju ne razlikujemo asteroid i kometu a kamoli planetarnu nebulu i galaktički klaster, GoogleSky je blistava riznica znanja koja tek treba da bude otkrivena u pauzi između dva odlaska u kladionicu.
Na kraju, reklo bi se da GoogleSky ima potencijal ali da još uvek ne može da računa na globalnu popularnost. Za uspeh na ovim našim prostorima biće mu dovoljne dve male korekcije. Pre svega, u programu treba naći mesto za horoskop sa svim njegovim kućama, kolibama, šupama i pomoćnim prostorijama jer astronomija bez astrologije ovde i onako ne vredi ništa. Zatim, treba nekako nadoknaditi manjak atraktivnih destinacija na nebeskoj mapi. Istina je da smo svi mi kupili prvi durbin ne bismo li videli famozne Saturnove prstenove i Jupiterovu crvenu mrlju ali smo veštinu uočavanja, izoštravanja i preciznog praćenja usavršili na komšinici preko puta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nikola Jokić osvojio je treću titulu najkorisnijeg igrača NBA lige. Među pravim konkurentima za tu titulu nije bilo nijednog Amerikanca. Kako je momak iz Sombora pomirio ljubitelje naprednih statistika i košarkaške puriste, i zašto su veće šanse da buduće zvezde stižu iz gradova poput Sombora nego sa prestižnih koledža
Prošlog jula neko je zapalio Veneru u krpama koja se nalazila na Gradskom trgu u Napulju i Pistoleto je odlučio da gradu pokloni novu. Ne znajući za to, građani su skupili novac kako bi vratili instalaciju tamo gde je i bila. Prikupljena sredstva su na kraju uplaćena na račun dvaju građanskih udruženja koja se bave problemima ljudi sa posebnim potrebama
Niko ne zna kako se došlo do te odluke. Tek, Na Veliki petak 18. aprila 1930. godine u uobičajenom terminu vesti u 20 i 45 dok su se slušaoci okupljali oko radio-aparata, spiker Bi-Bi-Si radija odmerenim i umirujućim glasom je rekao: “Good evening. Today is Good Friday. There is no news”
“Svake godine na programu Guitar Art Festivala je osim klasične bila i neka druga gitara, flamenko, džez, etno, električna, fado. Na taj način festival je iz godine u godinu rastao pronalazeći nove fanove u različitim gitarskim branšama”
Napetost dostiže vrhunac. A onda Karuana greši i Nepomnjaši se, kao ranjena kobra pred mungosom, u jednom pokretu izvlači. Remi. Novi izazivač svetskog prvaka je sedamnaestogodišnji momak iz Čenaja Gukeš Domaraju
U čemu je tajna vitalnosti desničarskog populizma u bivšoj Jugoslaviji? Odgovor glasi – u bezočnom cinizmu, laganju i gaženju demokratije. Tako već decenijama drže građane kao taoce u nacionalističkim i atavističkim podrumima
Kad su reporteri RTS već ceo dan pocupkivali na aerodromu, red je bio i da dočekaju druga Sija. Na užas fanova Evrovizije, a sa fanovima Evrovizije se nije šaliti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!