BelgradeyardSoundSystem je elitistički dvojac na planu promocije savremene elektronske muzike – a to je ono što je potrebno
„SVE SAM NAUČIO KROZ TEHNOLOGIJU“: Sutekh
Od nekada sjajnog gesla u kojem se tvrdilo da je on jednak svetu, danas tek poneki kraj Beograda, ponekada, podseća na tu maksimu. Već par godina prisutan, dvojac Relja Bobić i Goran Simonoski pod nazivom „Belgradeyard Sound System“ svojim aktivnostima pokušavaju da, bez patetike, Beograd vrate svetu i samom sebi pružajući mu dašak sveže, inventivnije muzike – počev od DJ-isanja gde treba istaći uvertiru za Coldcuta, radio emisija na B92 i zagrebačkom Radio Studentu, višečasovnim soundscape seansama (imaginarna veza zvuka i prostora), sve do gostovanja inostranih autora (istaknimo sjajno veče na ovogodišnjem BELEF-u u Kapetan-Mišinom zdanju kada su akteri bili Four Tet i Tony Morley, takođe na otvorenom u julu nemački minimal-electro izvođač Thorsten Lutz i drugi). U transžanrovskoj mešavini inteligentnog technohousea, electrojazza, probranog duba i drugih manje komercijalnih modifikacija savremene muzike, BelgradeyardSoundSystem beskompromisno traži novi kvalitet koji bi predstavio širem krugu urbane populacije i time redefinisao iskustva slušalaca. Kako je digitalna scena na globalnom planu zapravo mreža ogromnog broja autentičnih ukrštanja, mnogi umetnici i izdavači ostaju manje poznati i otuda BelgradeyardSoundSystem teži ka tome da nam približi čitave neotkrivene kontinente. Njihove soundscape ekspedicije predstavljaju dopunske kartice za estetske mape uma. „U prvih nekoliko soundscape setova, oko 300 ljudi je prošlo kroz REX i bili su oduševljeni jer su prvi put imali priliku da čuju drugačiju muziku“, kaže Relja. „Goran i ja se nadopunjujemo jer slušamo različite podvrste, tako da nastupi predstavljaju kombinacije onoga što volimo, bez obzira na tipološke odrednice. Najčešće iz toga sledi neobičan miks kojim smo obojica zadovoljni“, dodaje Bobić.
Korak dalje u radu BYSS-a predstavljaće i prvi snimak koji će se pojaviti na kompilaciji Worldvs. America za britansku etiketu KlangKrieg. Reč je o remiksu teme Setha Horvitza koji je pod nazivom Sutekh gostovao u subotu 29. septembra u beogradskom REX-u. I kao autor i kao vlasnik izdavačke kuće Context, Sutekha interesuju zvučni ekspresionizam i muzičke strukture koje nadilaze konceptom nadređene transformacije zvuka. „Sve sam naučio kroz tehnologiju i manipulaciju različitim tipovima muzike“, kaže Seth ističući da je osnovna snaga njegovog eksperimentalnog rada u unikatnom proizvodu pri čemu melodija može da se javi slučajno, kao susticaj različitih audio procesa. Nastup umetnika iz San Franciska koji je u subotu proslavio 28. rođendan i prihvatio bračnu ponudu svoje devojke koja je doputovala u Evropu, načinio je od REX-a art–caffe sa apstraktnom muzikom. Video snimci beogradskog umetnika Igora Stangliczkog (microscapes koje nalaze atribute arhitekture u reljefima štampanih kompjuterskih ploča i unutrašnjosti električnih uređaja) i sveće učinili su prostor delimično ritualnim, a petočasovno slušanje kvalitetne elektronike moglo je nenametljivošću da izazove i suptilno digitalno pročišćenje. Sutekhov lap-top nastup je muziciranje u realnom vremenu na softveru koji je, kao i kod srodnih mlađih američkih autora, jedinstvena kombinacija prilagođenih programa tako da je krajnji ishod minimalna elektronska muzika sa jedinstvenim bojama i kombinacijama ritmova. „Nije važno da li će neko reći kako bi voleo da zna koji sam ‘trik’ upotrebio, nego je važno da muzika bude ono što evocira“, napominje Seth koji je, nije nevažno reći, bio aktivista protiv bombardovanja SRJ 1999. godine.
Biće zaista strašno ako velegrad ostane ispovest entuzijasta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bijonse nas na albumu “Cowboy Carter” vodi kroz kompleksnu istoriju odnosa crne i bele Amerike, dajući nam do znanja kako su mnoge naoko tradicionalno “bele” stvari imale zapravo svoje tamnopute pionire, heroje i publiku. Ovo je velika ploča, bez ikakve sumnje
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!