Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Zašto je došao čas da jedan primer iz kulture, kulture kao obrasca velike sinteze čovekovog puta, sagledamo u današnjem trenutku čovečanstva
Zašto je danas neophodno govoriti o Faustu i zašto je njegov preobražaj, opevan u velikom Geteovom spevu, putokaz za najvažnije preobraćenje podeljene ličnosti savremenog čoveka? Zašto je došao čas da jedan primer iz kulture, kulture kao obrasca velike sinteze čovekovog puta, sagledamo u današnjem trenutku čovečanstva? Zašto se danas u čoveku budi jedan deo njegovog bića pozivajući onaj drugi, uzdignut u gordosti racionalnog, da se osvrne i da se zamisli nad raspolućenom celinom?
Geteov Faust želi da prodre u harmoniju Kosmosa, želi da se poistoveti sa Svetom, da bude sa njim jedno. Istorija ljudskih ideja takođe nas podseća na tu večnu čovekovu težnju. Ali, u želji da lakše spozna istinu, čovek je raskomadao i usitnio predmet svoje spoznaje odvojivši se i udaljivši na taj način od suštine. Naučnost, preko koje je čovek svoj razum uronio u Svet, postala je preovladavajući put moderne misli. Čovek je umislio da drugu stranu svog bića, svoju čulnost, danas vuče sa sobom kao prokletstvo. Tu započinje faustovska zagonetka i dilema! Tu se začinje preispitivanje odnosa razuma i imaginacije, naučnog i umetničkog, tehnike i prirode. Zbog toga se postavlja pitanje da li je čovek još uvek sposoban da pronađe univerzalno u konkretnom, odnosno makrokosmos u mikrokosmosu. Geteov spev je traganje za tim zaboravljenim odnosima. Moderni Faust je simbol obnove našeg bića. Faustovsko je danas aktuelno jer nudi nadu da u tehnološko-ekonomskom svetu pronađemo onu meru i stranu koje će čoveku vratiti poljuljanu ravnotežu u smislu da budućnost nećemo otkrivati kao jednodimenzionalni ljudi.
Smisao faustovskog je danas, najjednostavnije rečeno, borba za čovekovu dušu. Jer, reč je o tome da na današnjem stupnju razvoja tumač sveta mora da postane Faust, mora da doživi onaj prevrat kada će se u praktični um vratiti duševni nemir i strepnja, kada će se čovekovo središte u Svetu podudariti sa središtem u samom čoveku. Tek tada možemo verovati da tehnolog neće postati tehnokrata, da će tehnika biti samo i jedino – kultura. Faustovsko je „sila i volja, a iznad njih večita sumnja“. Ono nije ili–ili, ono je sklad, ali sklad koji uznemirava. Nije ili Bog ili priroda, nego i Bog i priroda. Ono je Čovek i–i. Ono je sveprisutnost života u svojoj punoći, s jedne strane, i crna senka sumnje, nemir i jauk, buka i bes, s druge. I još nešto: faustovskim osećanjem sveta danas se – što je važno da važnije ne može biti – ponovo postavlja pitanje dobra i zla. To je ono pitanje koje čoveka u nekim epohama manje zaokuplja nego neka druga pitanja, a trebalo bi da bude obrnuto. Trebalo bi da to pitanje bude upravo ono što će ga večno mučiti, što mu neće dati mira, jer će se iz te užasavajuće more i nesanice roditi nada da će se barem jedan čovek spasiti, pa makar to bio i neki budući Noje.
Faustovsko je, dalje, velika bitka za individualnost. Gubitak individualnosti i iskustvo sa kolektivističkim idejama i ideologijama XX veka upozoravaju nas da je nemoguće na planeti ostvariti spinozijansko „društvo slobodnih ljudi“. Čovek mora težiti novoj individualnosti, u geteovskom smislu, koja jedina ume da onu „slabu nit“ znanja i imaginacije sprovede kroz najzamršenija i najmračnija vremena, individualnost koja je uvek i u suprotnosti i u sukobu sa masom, individualnost koja će biti u novom saglasju sa prirodom prožetom idejom da će se sve steći i sublimisati u kulturi. Taj naizgled protivrečni odnos između prirode i kulture, taj izgubljeni i zaboravljeni ideal, jedina je mogućnost da izađemo iz postvarenog sveta i totalitarnog društva i da se vratimo čoveku kao „metafizičkoj životinji“, u najsvetlijem i najtragičnijem smislu te metafore.
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve