Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Kako se možemo sećati nečega što se dogodilo pre nas? Na šta mislimo kada kažemo Jugoslavija? Da li je to postao pojam u koji svako učitava svoju fantaziju o lepšoj prošlosti? Šta bajka o Jugoslaviji govori o našem odnosu prema sadašnjosti u kojoj živimo
Bilo jednom na Brijunima, predstava reditelja Kokana Mladenovića (produkcija Centra za kulturu Svilajnac, premijera 17. februar, premijera u Bitef teatru održana početkom aprila), inspirisana je fotografijom na kojoj su zajedno snimljeni čuveni glumački par Ričard Barton i Elizabet Tejlor, doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito i njegova supruga Jovanka Broz. Razlog za dolazak Ričarda Bartona u Jugoslaviju bio je taj što je igrao Tita u filmu Sutjeska reditelja Stipe Delića. Film Sutjeska je snimljen 1973. godine i društveni kontekst u kome je nastao ovaj ratni blokbaster mogao bi biti sjajan materijal za umetničko istraživanje u pravcu dokumentarnog teatra. Negde u to vreme Tito se preko SKJ obračunao sa srpskim liberalima i hrvatskim maspokom. Takođe, udareni su temelji ustavu iz 1974. godine za koji neki istoričari kažu da je predstavljao uvod u raspad SFRJ. I ne samo to! Iz scenarija filma je uklonjen lik Koče Popovića koji je u petoj neprijateljskoj ofanzivi (poznatoj kao bitka na Sutjesci) sa svojim borcima i na svoju ruku izvršio proboj omogućivši odstupnicu glavnine vojske i vrhovnog štaba. Naime, Koča Popović se baš početkom sedamdesetih povukao sa svih funkcija iz protesta zbog smene “liberala” kojima je bio blizak. I još nešto! Te godine su bile upravo tzv. “zlatne” godine Jugoslavije – njenog najvećeg ekonomskog, međunarodnog i kulturnog prosperiteta. Koju godinu pre toga cenzura je “počistila” crni talas u filmu i predstave koje su mogle delovati provokativno (npr. “Kape dole” u Ateljeu 212, “Kad su cvetale tikve” u JDP-u). Ničega od svega ovoga nema u ovoj predstavi jer, kao što sam rekla, Kokana Mladenovića nije zanimalo dokumentarno istraživanje jednog istorijskog konteksta već pitanje koje uloge pojedinac igra u životu i kako se odnos sveta i pojedinca može iskazati kroz te različite uloge.
Dakle, reditelj i dramaturg su uzeli set fotografija sa Brijuna dva čuvena bračna para i pokušali su da nam taj čitav svet dočaraju kroz njihove međusobne odnose. O samom susretu se ne zna mnogo, ali istorijska fakta, kao što sam već rekla, i nisu bila u fokusu reditelja, već odnos prema kontekstu, uloge koju su četvoro stvarnih ljudi igrali u datoj situaciji i odnos glumaca i reditelja prema svemu ovome. Reditelj i glumci su pošli od pretpostavke da svako od nas, kao i navedene istorijske ličnosti, u svom životu igra različite uloge. Postavlja se pitanje koliko različitih uloga svako igra u svom životu i u čemu je razlika između igranja uloga u životu i glume na sceni? Takođe ih je zanimao i fenomen umetnosti glume: glumac na sceni igra konkretan lik – kakav je odnos glumca, lika koji igra i stvarne osobe koju lik na sceni predstavlja? Baveći se ovim pitanjima Kokan Mladenović i njegovi saradnici su ušli na prostor pozorišne semiologije, poststrukturalizma, postdramskog… Zato je bilo veoma razumno da su u saradnički tim pozvali dramaturga Dimitrija Kokanova koji se, videli smo to na primeru prethodnih njegovih predstava, dosta dobro snalazi na polju teorije. Međutim, u samoj predstavi ostalo je veoma malo od sve te teorije. Sporadični proplamsaji teškog teorijskog govora promaljaju se ovde-onde i deluju kao strano tkivo u tekstu predstave. Glumci i reditelji su pošli od problema odnosa pojedinca prema ideološkom diskursu, ali ono što je njih stvarno zanimalo je njihov lični odnos prema Titu i Jugoslaviji i glumačko-pozorišna igra na tu temu.
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve