Pogledajte tužni defile: diletantski napravljen Tesla ispred zgrade Aerodroma, nesrećni Ćirilo i još nesrećniji Metodije, neprimereni Sveti Sava ispred hrama, pa i pogrešno postavljeni car Dušan ispred zgrade Suda. Na kraju, niti vidite snagu velikana, niti vidite snagu skulpture, već samo mlohave surogate
RAZGLEDNICE IZ BEOGRADA: Ćirilo i Metodije,…
Potcrtavajući sopstveno i nesumnjivo pravo na interpretaciju stvarnosti i kad ruši i kad gradi, država – odnosno dominantna državna ideologija – spomenicima zapravo pokušava da ureže svoj sud o vremenu u memoriju i sistem vrednosti svakog svog građanina. Ti su urezi sasvim duboki, dugotrajni i efikasni. Sasvim retko je drugačije.
Nekad primamljivo suptilno kao Kip slobode. Nekad sasvim upadljivo neukusno i prozirno kao: dvadesetih u Italiji, tridesetih u Nemačkoj, četrdesetih i pedesetih diljem Varšavskog bloka, osamdesetih u Severnoj Koreji, devedesetih u Srbiji. I ne samo devedesetih nego i ranije, sećamo se, a izgleda i kasnije. Pogledajte tužni defile: diletantski napravljen Tesla ispred zgrade Aerodroma, nesrećni Ćirilo i još nesrećniji Metodije, neprimereni Sveti Sava ispred hrama, pa i pogrešno postavljeni car Dušan ispred zgrade Suda. Taj kontinuitet neukusne jednoznačnosti kao da se preliva sa grobljanskih obeležja a zapravo proizlazi iz nerazumevanja činjenice da je autorska snaga i individualni upis u materijal uvek potentniji od opšteprihvaćene sličnosti. Na kraju, niti vidite snagu velikana, niti vidite snagu skulpture, već samo mlohave surogate.
…Sveti Sava i…
Držim stoga da je odgovornost na autorima spomenika koji, naravno, imaju obavezu da se ne povinuju lošem ukusu poručioca, njihovoj rigidnosti ili nedoučenosti, ili ideološkom inputu, ili deklarativnoj religioznosti, već da ubede i poručioca i zajednicu u svoje estetske postulate. Filmovi o velikanima moraju najpre biti odlični filmovi. Tako je sa poezijom. Tako je sa dramama. Malo pomaže ako je glumac popularan ili ako samo liči na velikana. Pomaže ako donese lik iznutra – kakvim god sredstvima – samo ako je na kraju tačno.
Tako je isto i sa spomenicima: oni najpre moraju biti odlične skulpture. Onda nema jednoznačnosti, ni slatkaste lepljive ideološke pokorice. Onda su velikani zaista vidljivi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bijonse nas na albumu “Cowboy Carter” vodi kroz kompleksnu istoriju odnosa crne i bele Amerike, dajući nam do znanja kako su mnoge naoko tradicionalno “bele” stvari imale zapravo svoje tamnopute pionire, heroje i publiku. Ovo je velika ploča, bez ikakve sumnje
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!