Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
"Teatron" 116/117; "Zbornik radova fakulteta dramskih umetnosti"
Ozbiljnost nikada nije slučajna i vrlo često ostavlja više no jedan trag. Tako su se u kratkom vremenskom sledu pojavila dva vredna izdanja na koja treba skrenuti pažnju – četvrti „Zbornik radova fakulteta dramskih umetnosti“ (uredili Radoslav Đokić i Aleksandra Joksimović; izdavači Fakultet dramske umetnosti i Institut za pozorište, film, radio i televiziju) i najnoviji dvobroj „Teatrona“ (glavni urednik Ksenija Radulović, urednik izdanja Ivan Medenica; izdavač Muzej pozorišne umetnosti Srbije), koji nastavlja dugu i lepu tradiciju, ali i kreće s novom i primetnom uređivačkom energijom. Mnogo više no nekoliko istih imena, pa čak i deo iste studije, ove publikacije povezuju srodan teatrološki pristup i isti pojam dramskog dela. „Zbornik“ je, naravno, širi utoliko što je mišljen da „pokrije“ celinu akademskog polja, zbog čega je podeljen na više oblasti: Teatrologija (Istorija pozorišta i drame, Teorijska dramaturgija, Estetika pozorišta i Gluma), Filmologija, Teorija masovnih medija (Radio i televizija), Teorija kulture i estetika, Kulturna politika i menadžment u umetnosti, Praktikum, i dva dodatka Događaji i Sećanja. U ovako strukturiranoj i obimnoj knjizi (460 str.) svako zainteresovan za ovu vrstu istraživanja naći će poneki provokativan prilog (ali i poneku raspravu zakasnelu nešto manje ili nešto više od pola veka) u rasponu od nauke do publicistike, a pisac ovih redova (osuđen na srpsku književnost i teoriju) posebno će pomenuti „prilog pozorišnoj antropologiji“ Aleksandre Joksimović izveden na Šekspiru, reminiscentni ogled Boška Milina „Kulundžićev pirandelizam i antipirandelizam“, te osvrt Nebojše Romčevića, autora i teorijske skice „Priča, zaplet, kompozicija“, na problem govora u Pokondirenoj tikvi Jovana Sterije Popovića. Sterija (u režiji Dejana Mijača) i Mihizov Banović Strahinja (u režiji Nikite Milivojevića) podloga su raspravi „Tekst drame i tekst predstave“ Petra Marijanovića. Zanimljivi su „Teze za periodizaciju dugometražnog filma u Jugoslaviji 1947-1990.“ Petrita Imamija, prilog istoriji televizije Velimira Dejanovića, odeljak Divne Vuksanović o baroknom i prirodnom, osvrt Ljiljane Bogoeve Sedlar na beleške Harolda Pintera, ogled Milene Dragićević Šešić o performansu, zapis Vladislave Vojinović o kulturi predgrađa i drugi.
Pogled na problem dramske klasike na savremenoj sceni Ksenija Radulović je u novom „Teatronu“ s dobrim razlogom vezala takođe za Sterijinu Pokondirenu tikvu, dok se u istom odeljku Estetika pozorišta (Režija dramske klasike u savremenom pozorištu) može upoznati i prvi nastavak opsežne i ambiciozne studije Ivana Medenice o rekonstrukciji kao modelu rediteljske interpretacije dramske klasike čiji je uvodni teorijski odsečak štampan i u „Zborniku“. Iz posebne naklonosti prema njegovim kritikama i načinu mišljenja – o (ne)savremenom ukusu vredelo bi raspravljati – valja ovde reći da čudi zašto se problematika kojoj je teorija književnosti posvetila čitav vek, a fenomenologija od Šlajermahera do Hegela, pa onda barem Gadamera i Hirša, da o rasponu od smisla i značenja do dekonstrukcije, dakle od Fregea do Deride, svodi na teorijski nereflektovanu teatrološku semiologiju Dort-Ibersfeld-Pavis, ili njen domet ne stavi na jednu malo težu proveru. U istom odeljku prevedena je „Rediteljska knjiga za Tri sestre A.P. Čehova“ Stanislavskog, što je od koristi i za nekoga izvan struke.
Ipak, „ukus“ ovog broja određuju omaž/portret Mire Trailović (sa Ćirilovom u senci) i provokativna rasprava i anketa o dometima i uticajima BITEF-a kod nas, u kojoj ima zanimljivih kritičkih tonova. Šteta je da su oni izostali iz pregleda samog 35. BITEF-a, a bilo bi interesantno videti i da li bi se o stvaralaštvu Mire Trailović u izvanorganizacionom smislu moglo kritički progovoriti. Ne po svaku cenu, ali bez zazora, kao znak jedne nove zrelosti i nove epohe. Uz „Hroniku Muzeja“, prikaze knjiga i oproštaj od Branka Pleše i Olge Ivanović, odličan dvobroj „Teatrona“ završava se pregledom savremene francuske drame koji nam je nedavno ponudila An Ibersfeld, te dramom Supermarket Biljane Srbljanović i razgovorom vodjenim u Beču povodom izvedbe drame. Smiren i inteligentan uvodnik, najaktuelnija drama i njen autor otvaraju i zatvaraju lepo osmišljen i očigledno vrlo uspešno uređen dvobroj koji obeležava jedan novi zamah „Teatrona“.
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve