“Želimo da otvorimo vrata i eksperimentalnom teatru, da damo novi impuls ansamblu – to je novi koncept. Hoćemo da ovaj teatar postane vidljiv na mapi regiona. Osim toga, želimo i da senzibilizujemo publiku za eksperimentalni teatar, a publika se zaista pokazala otvorenom za drugačije teatarske forme”
U Kamernom teatru u Senti održan je prvi šoukejs tog pozorišta. Nova uprava, koju čine direktor Zoltan Devai i umetnička direktorka Kinga Mezei, rešila je da u tri dana pokaže stručnoj publici iz regiona šest predstava koje su nastale u protekle tri godine i koje su za ovu priliku obnovljene, i da na taj način predstavi novi koncept tog teatra. Reditelji predstava su Kinga Mezei, Zoltan Devai i Mate Nešić. Šoukejs je otvorila izvrsna predstava Kinge Mezei Živi pesak, a zatvorila Mnogo buke ni oko čega, takođe u njenoj režiji. Za “Vreme” smo razgovarali o tom pozorištu, novom konceptu i Senti kao specifičnoj sredini iz koje dolazi niz značajnih umetnika u regionu, kao i o totalnom teatru i stvaranju nove publike.
foto: srđan doroškiKinga Mezei
“VREME”: U najavi šoukejsa kažete da promovišete svoje vrednosti. Koje su to vrednosti?
KINGA MEZEI: Mađarsko kamerno pozorište u Senti je svoj repertoar u najvećoj meri baziralo na predstavama klasičnog dramskog teatra. Mi želimo da nastavimo tu liniju, ali želimo i da proširimo repertoar, da ga otvorimo za eksperimentalno pozorište, koje ima drugačiji pristup radu.
ZOLTAN DEVAI: Tu je i nevladina organizacija Novem koju sada vodi Kinga, ali je osnovana pre deset godina i osnovali su je glumci senćanskog pozorišta; to je zapravo pozorišna trupa koju je Kinga posle preuzela i ta se trupa sada “vratila” u senćansko pozorište, gde je i osnovana.
KINGA MEZEI: Trupa Novem se bavi eksperimentalnim pozorištem, preciznije totalnim teatrom, koji obuhvata sve umetnosti, na nemačkom se to naziva gesamtkunstwerk. Repertoar senćanskog pozorišta pokušavamo da otvorimo za tu vrstu teatra, planiramo koprodukcije tog pozorišta i organizacije Novem. Glumci su zainteresovani da prave tu vrstu pozorišta.
foto: žofije serdaZoltan Devai
ZOLTAN DEVAI: Trenutno je u senćanskom Kamernom pozorištu zaposleno četvoro glumaca, ali smo i Kinga, koja je umetnička direktorka, i ja kao direktor takođe glumci, tako da nas je zapravo šest.
Senta je specifična sredina, mnogo umetnika dolazi iz Sente, što po mom mišljenju ima veze sa jakom gimnazijom i jakim amaterskim pozorištem.
KINGA MEZEI: Senta ima i značajne muzičare i likovne umetnike. U Senti postoji likovna kolonija koju vodi moja majka Eržebet Mezei i koja ima zaista dugu tradiciju – tu su bili Jožef Beneš, Jožef Ač, Petrik Pal i mnogi drugi značajni likovni stvaraoci. Kada sam krenula u gimnaziju, u njoj je sa radom počela amaterska pozorišna trupa čiji su članovi bili Krista Sorčik, Gabor Nađpal, Zoltan Puškaš, Kata Đarmati… Kada je osnovana ta amaterska trupa, već je uveliko postojala trupa AIOWA Andraša Urbana – u sedmom razredu osnovne škole gledala sam predstave te trupe.
Iz te amaterske gimnazijske trupe nastale su dve manje: jednu sam vodila ja, i ona se zvala “Gospoda”, a drugu je vodio Tibor Sloboda – otprilike su se na dve trupe podelili muškarci i žene (smeh). Skoro svi mi koji smo tu radili i iz toga proistekli posle smo upisali Akademiju umetnosti u Novom Sadu. Važno je naglasiti da smo rano upoznali Jožefa Nađa i da je njegov uticaj na naš rad značajan.
ZOLTAN DEVAI: I dalje je mnogo Senćana, tačnije ljudi iz regije Potisja, koji su zainteresovani za pozorište i upisuju Akademiju. Mi ovde u pozorištu imamo i đačku scenu, radimo samo sa srednjoškolcima, mada ima zainteresovane dece i iz osnovne škole, ali nemamo kapaciteta da primimo i njih. Svakako planiramo da još više radimo sa mladima i lepo je videti kako jedni druge pozivaju da dođu i budu deo đačke scene. Pretprošle godine smo imali osamnaest polaznika, ove godine malo manje, ali zaista ima interesovanja.
KINGA MEZEI: Iz te trupe je nekoliko njih upisalo Akademiju.
ZOLTAN DEVAI: Naš cilj nije da pravimo glumce, ali ako neko hoće da upiše Akademiju, to jeste neka vrsta pripreme.
U čemu se sastoji taj novi koncept koji najavljujete?
ZOLTAN DEVAI: Želimo da otvorimo vrata i eksperimentalnom teatru, da damo novi impuls ansamblu – to je novi koncept. Hoćemo da ovaj teatar postane vidljiv na mapi regiona. Osim toga, želimo i da senzibilizujemo publiku za eksperimentalni teatar, a publika se zaista pokazala otvorenom za drugačije teatarske forme.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kruševačko pozorište obeležava 80 godina premijerom predstave „Ljubav u cirkusu“ po pripovetkama Ive Andrića reditelj Nebojša Bradić opisuje kao "alternativni pogled na život u umetnosti i slobodu izbora“
Ideju koju je pokrenuo ruski književnik Zahar Prilepin, sada podržava predsednik Rusije Vladimir Putin - stvaranje ruske nagrade za kjiževnost za „globalnu većinu” kao pandan „postkolonijalnoj” Nobelovoj nagradi za književnost
„Red Pants“ serija iz Kirgistana čiji je jedan od producenata Miloš Đukelić, pobednik je festivala „Series Mania“. U konkurenciji je bilo 1500 projekata iz celog sveta
Od Beograda do Berlina jasno je da je pank živ i zdrav. U Beogradu više muzički i stilski, u Berlinu ideološki i filozofski. Spaja ih univerzalnost pokreta. I besmrtnost ideje
Evo, pedeset odsto naše publika čine klinci od 20 i nešto godina. To retko koji bend ima. Pevaju pesme sa našeg prvog albuma, kada se još nisu ni rodili. To je najveći uspeh koji možeš da zamisliš
Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane
Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!