img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film - Mistična reka Klinta Istvuda

Penzija jednog kauboja

11. decembar 2003, 15:27 Ivan Jević
Copied

Matori kauboj još poseduje vitalnost na kojoj bi mu mnogi pozavideli. Ako postoji čovek koji će da snimi film u 100. godini života, onda je to on. Verovatno će i u tom filmu glumiti penzionisanog FBI agenta, juriti kriminalce, pucati, preskakati ograde i sve po redu. Ipak, Mistična reka je sigurno jedan od onih filmova po kojima će ostati upamćen kao reditelj

Mistična reka, novi film Klinta Istvuda, još je jedna potvrda da Prljavi Hari svoje penzionerske dane ne provodi u nekrofilnom parazitiranju na sopstvenoj legendi. Njegova najbolja rediteljska ostvarenja se zasnivaju upravo na preispitivanju te legende i predrasuda na kojima ona počiva. Film koji se trenutno daje u našim bioskopima je jedno takvo svođenje računa, koji su se nakupili tokom, skoro, 50 godina, koliko je proveo u filmskoj industriji.

U svojoj dugoj glumačkoj karijeri Klint Istvud je imao samo jednu jedinu ulogu koju je ponovio u 59 različitih filmova. Tu, sada već lako prepoznatljivu ikonografiju prvi put smo videli u špageti-vesternima Serđa Leonea. Drugi bitan film za formiranje njegovog kultnog statusa bio je, naravno, Prljavi Hari Dona Sigla. Tako je legenda rođena. Sve što je Istvudu ostalo je da igra sopstveni mit i on je to odlično radio. Lik Usamnjenog Kauboja, tvrdog na rečima i lakog na obaraču postao je zaštitni znak ovog glumca. Socijalna i ideološka pozicija svih Istvudovih filmskih inkarnacija varira oko jednog modela. Hronični marginalac koji teško ili nikako komunicira sa svojim bližnjima, uvek gravitira ka institucijama vlasti, ali se nikad potpuno ne integriše u njih. Najbitnija karakteristika je svakako uzimanje pravde u svoje ruke i dolaženje do nje na silu, mimo pravila i zakona. U istom paketu idu i standardni likovi iz te priče: korumpirani policajci, neodgovorni političari, obesni bogataši i sl. Iako na prvi pogled moralno ambivalentan lik, ipak predstavlja tipičnog američkog heroja čiji je osećaj za pravdu nesputan ograničenjima koje nameće život u civilizovanom društvu. Ovakva kaubojština uvek je bez problema uspevala da komunicira sa publikom, pa i da zaleči po koju frustraciju. Uvek će biti nečeg neodoljivo privlačnog u gledanju filmova u kojima dobri momci ispraše tur zlikovcima. Nakon što je otkrio šta publika želi da gleda, tu uspešnu formulu, uglavnom, nije menjao.

IZVANREDAN FILM: Scena iz „Mistične reke“

Iako dugo u senci glumačke, Istvudova rediteljska karijera počela je davno. Iste 1971. godine kada je zaigrao svoju najpoznatiju ulogu Harija Kalahana, ćutljivog detektiva sa velikim pištoljem, on režira svoj prvi film Play Misty for me. Njegov rediteljski opus tokom sedamdesetih i osamdesetih uključuje par zanimljivih filmova, uglavnom na liniji sa njegovim glumačkim statusom i pre svega pod uticajem njegovog mentora Dona Sigla. U njima je Klint Istvud-glumac mnogo bitniji od Klinta Istvuda-reditelja. Tek 1992. posle osvajanja Oskara za režiju filma Neoprostivo, pažnja javnosti se usmerava na njegovo rediteljsko umeće. Sve ovo se dešava u trenutku kada je njegova karijera već polako odumirala i kada su mu svi predviđali tihi prelazak sa filmskog platna u pop legendu. Poslednji nastavak Prljavog Harija iz 1988. loše je prošao i čak zabeležio gubitke, a njegova dva filma s početka devedesetih The Rookie i White Hunter, Black Heart pored dobrih kritika nisu imali neku veću gledanost. Kada se činilo da se publika zasitila svog heroja, ovaj snima izuzetno zrelo ostvarenje koje je bilo vrhunac njegove dotadašnje rediteljske karijere. Film Neoprostivo predstavlja specifično podvlačenje crte nakon dugogodišnjeg iskustva sa žanrom koji ga je proslavio. U njemu ostareli kauboj i njegov neprijatelj, jednako ostareli šerif, raspredaju o osnovnim zabludama vesterna, kao što su mit o brzom potezanju pištolja ili olakom ubijanju velikog broja ljudi. Neoprostivo je za vestern predstavljao ono što je Vrisak Vesa Krejvena pretstavljao za horor, ali bez gorčine, ironije ili postmodernih vratolomija, vođen potrebom katarzične jednostavnosti, potrebom da se kaže kako jeste.

Nakon ovog filma Istvudova rediteljska karijera ulazi u period koji obeležava povećanje produkcionog kvaliteta i žanrovska raznovrsnost. Snima jedan ljubavni film Mostovi okruga Medison, „kaubojski SF“ Svemirski kauboji, triler Ponoć u vrtu dobra i zla, ali i rutinske policijske filmove sa omatorelim junacima na putu za penziju ili starački dom. Drugim rečima: ekranizuje sopstveni zalazak. Njegov prethodni film Blood Work iz 2002. je, blago rečeno, osrednji film opremljen svim klišeima kojih je scenarista mogao da se seti, nepopravljivo obeležen odrednicom B filma. Priče o gašenju karijere mogle se se ponovo čuti. Međutim, Klint Istvud, još jednom, posle velike krize uspeva da snimi izvanredan film. Ovaj put svode se računi sa drugim bitnim obeležjem njegovog opusa – policijskim trilerom. Mistična reka nudi kompleksniju viziju pravde koja nije lako dostupna i ne može se izvojevati pesnicama ili mlataranjem velikim pištoljem, bez obzira na to što njegova karijera, duga pola veka, tvrdi suprotno. Lik koji je gradio svojim ulogama ovde je pažljivom glumačkom podelom razbijen na tri zasebna. Svaki od njih označava jedan mogući pravac razvoja na koji se sam Istvud u svojoj glumi nije odvažio. Dok je uloga Kevina Bejkona tipična za Istvudove likove, svedena i bez mnogo izraza, netipično je to što je on ipak samo običan policajac koji stvari radi po pravilima službe. Drugi je sjajni Tim Robins koji glumi lika sa traumom, pri tom to radi dosta rezervisano, ali sa drugačijom vrstom potiskivanja od kamenog lica Istvudovih karaktera. Treći lik koga glumi Šon Pen zadužen je za onaj deo priče koji se tiče isterivanja pravde, ali dok se time bavi izražava mnogo više emocija: plače, besni, mrzi, kaje se i na kraju greši. Ništa od toga se ne bi desilo pravovernom inspektoru Kalahanu. Usložnjavanje banalne ideološke postavke koja ga je pratila kroz karijeru donosi težinu i ozbiljnost njegovim omiljenim temama i pokazuje mračnu stranu borbe za pravdu na divljaka. Još par stvari ćemo prvi put zapaziti kod ovog reditelja. Film je mnogo više drama nego triler. Akcija je ustupila mesto dijalogu. Ima primetno više melodramskih elemenata i patetike nego što smo navikli. Obezbeđivanje sjajne glumačke postave kao i pomenuti noviteti možda sugerišu da film namiguje novouspostavljenom žanru koji bi se mogao nazvati: „film namenjen za dobijanje Oskara i malo šta drugo“, čiji su prošlogodišnji predstavnici bili Sati i Daleko od raja. Takvo namigivanje može malo da vam pokvari pozitivan utisak o filmu, ali ga neće potpuno promeniti.

Ne bih se kladio protiv Klinta Istvuda kada mu sledeći put budu prognozirali kraj karijere. Matori kauboj još poseduje vitalnost na kojoj bi mu mnogi pozavideli. Ako postoji čovek koji će da snimi film u 100. godini života, onda je to on. Verovatno će i u tom filmu glumiti penzionisanog FBI agenta, juriti kriminalce, pucati, preskakati ograde i sve po redu. Ipak, Mistična reka je sigurno jedan od onih filmova po kojima će ostati upamćen kao reditelj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

21.decembar 2025. S. Ć.

Ivan Medenica: U kulturi ne mogu da zamislim goreg ministra od Selakovića

Selaković je dno dna kakvo se nije moglo zamisliti i ja, iskreno rečeno, ne mogu da zamislim gore od Selakovića, kad je sektor kulture u pitanju, rekao je Ivan Medenica

Slučaj Generalštab

21.decembar 2025. S. Ć.

Kako su po Vučiću blokaderi digli cenu Trampovom hotelu

Marta prošle godine zidanje Trampovog hotela u Beogradukoštalo je oko 460 miliona evra, a sad, kad je sporazum propao, predsednik Vučić kaže da košta 750 miliona dok Jovanov i Đuka tvrde da je mnogo skuplji

Festival

20.decembar 2025. S. Ć.

„Festival u.prkos“ savremene umetničke igre kao čin otpora zaboravu

Festival „Dani Smiljane Mandukić“ biće održan uprkos činjenici da nije podržan, opstajući isključivo zahvaljujući posvećenju njegovih organizatora i učesnika

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure