Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
U Beogradu je u 79. godini preminuo pisac, istoričar književnosti i prevodilac Miroslav Karaulac
Miroslav Karaulac je rođen 1932. godine u Mrkonjić Gradu. Studirao je romanistiku u Sarajevu i Beogradu, a doktorirao je na Univerzitetu u Strazburu sa tezom o Lotreamonu. Radio je kao profesor, novinar, dramaturg, lektor i predavač na univerzitetima u Lionu i Dižonu i bio jedan od naših najboljih prevodilaca sa francuskog jezika. Objavio je romane Toplotni udar (1972), Vodič kroz Varcar Vakuf (1984), zbirke priča Hotentotska venera (1990), Pismo sultanu (2004) i knjige poetske proze Fatalna koža (1964), Tihi naslov (1969), Drvo sa rečima (1975), Lokalni pljuskovi (1995) i Civilni vrt (2004). Bio je jedan od najboljih i najpouzdanijih poznavalaca i tumača dela Ive Andrića, posvećen, savestan i skrupulozan istraživač. O Andriću je napisao kapitalnu biografsku studiju o prvim decenijama njegovog života Rani Andrić (1980, 2003), zatim zbirku eseja posvećenu njegovom stvaralaštvu Andrićeve kule i gradovi (1995, 2006) i studiju Andrić u diplomatiji (2008) o Andrićevom životu između dva svetska rata. Pored ostalog, priredio je Andrićeva Pisma prijateljima (2000) i zbirku putopisa pod naslovom Priče francuskih putnika sa puta po otomanskoj Bosni (1998). Poslednju knjigu, Tri evropske drame, sa prevodima drama Koncil o ljubavi Oskara Panice, Ibi u okovima Alfreda Žarija i Viktor ili deca na vlasti Rožea Vitraka, objavio je krajem prošle godine. Bio je dugogodišnji saradnik „Vremena“.
U intervjuu „Vremenu“ 2008. godine, Karaulac je o svom shvatanju Andrića, istorije i ulozi intelektualca rekao: „Andrić je nova referenca za razumevanje i tumačenje nacionalnog bića. Naše etničko nezadovoljstvo počinje od dana kada otkrivamo da nismo ono što se tvrdi da jesmo; kada primetimo da kao zajednica ne ispunjavamo, sadržajem, naziv koji nosimo; da koristimo za svoja obeležja znakove koji nam ne pripadaju i koji nas ne obeležavaju adekvatno; da smo se, istorijski, vezali za nekoliko u prošlosti izgubljenih bitaka koje su se najvećim delom desile u legendama puka; da živimo u senci tih priča, nagriženi sumnjom u stepen njihove verodostojnosti.
Opis teskobnog prostora u kome se živi, u kome suvereno vlada duh nasilja i kult grube sile, i u kome je život bez ikakve uljudnosti i pitomosti, siromašan, štur i opor, prave probuđeni članovi plemena, renegati po različitim osnovama – iznoseći na svetlo dana neslavne epizode iz prošlosti plemena koje zatamnjuju tekuće definicije nacionalnog bića i o kojima ne peva narodna pesma.
Najveći domet Andrićevog dela, kad me pitate, jeste, čini mi se, u tom pokušaju jedne nove definicije bića plemena, u pokušaju da odvoji legendu od istine, istinu od pretpostavke, stvarno od umišljenog, san o nacionalnom biću od njegove jave. On će poći, poput Džojsovog junaka, da sretne realnost iskustva, i da u kovačnici duše iskuje, kako kaže, još neprobuđenu svest svoga plemena. Sklanjano dugo na stranu, krivotvoreno od nacionalnih piromana, proizvođača legendi, korisnika fantazije i amatera opskurnog i okultnog, bez ganuća i samilosti, njegovo delo nam otkriva jedan manje slavan svet, viđen, ne bez žaljenja, takvim kakav jeste.“
U ovom broju ponovo objavljujemo poslednji Karaulčev tekst štampan u „Vremenu“, o piscima koje je voleo i čiju je čežnju za slobodom delio.
Pogledati tekst „Mera neukrotivosti“. (Povezani članci)
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve