Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
XII Guitar Art Festival, Beograd, 8-13. II 2011.
U doba kad je sažimanje prirodna odbrana od krize, već ubedljivo ustoličeni Guitar Art Festival (dalje: GAF) u Beogradu – opet pod engleskim naslovom, Inside (Unutra) – vratio se bar korak ka sopstvenoj suštini i tradiciji, i time i osnažio. Nekoliko omiljenih gostiju GAF-a ponovo su zvezde programa (Romero, Karamazov…), a brojna osveženja prostiru se od efektnog, još jednom simboličnog, znaka, preko CD-a s prošlogodišnjim nastupima koji uključuje i studijske snimke i neke od ne-gitarskih, ‘spoljnih’ programa, do neočekivanih noviteta – katalog/knjiga XII GAF-a praktično je dopunjen štampanim programom, letkom-podsetnikom, ‘trejler’ je dopadljiv, a o veb-sajtu da i ne govorimo. Nenametljivo kontrasvetlo iza muzičara, starinski trepereće projekcije noćnog Beograda, i uredno isticanje naslova kompozicija, autora i muzičara na pozadini/platnu – ukupno je doprinelo
lakšem praćenju i modernijem ugođaju. Ponekad, umesto pretapanja ‘direktnog prenosa’ izvođenja i snimaka velegradskog saobraćaja – gitaristi ponad grada sa prizorima simultanim održavanju koncerata – publika je imala redove sedišta i na samoj pozornici. Tako su Stefan Milenković & Edin Karamazov na ‘Kolarcu’ (ulaznice 1300-2300d.) svoj duhoviti program opušteno i obrazovno vodili doslovno okruženi mlađarijom, a fado-diva Mariza na bini Sava centra (ulaznice 1900-3900d.) kao i na svojoj aktuelnoj turneji za scenografiju je imala stolove i goste, podsećajući na taverne (za turiste: fado-barove) Lisabona, i danas izvorišta te muzike.
Kompozitorski, heroj ovog GAF-a je 6-žičani klasik XX veka, inače virtuozni pijanista Hoakin (Joaquin) Rodrigo, čije radove nisu zaobišli ni solisti i laureati, niti najčuvenije gitarske porodice kao Los Romero, koje su ga i podsticale da piše za takve kvartete. Setni arpeđo, španski kao i Lorka ili gaspaćo, tako nas je sitnim vezom pokrivao bar jednom svake večeri. Nažalost, jedan od dva starija brata (Selin/Celin) zbog bolesti nije došao, pa je doajen Pepe sa svojim bratancima/Selinovim sinovima (Lito i Selino/Celino) u raznim formacijama besprekorno demonstrirao izmenjeni repertoar. Na dobrobit šire publike, bili su to Greatest hits klasične gitare: Taregina Recuerdos de la Alhambra, Albenizov Asturias, pa de Falja, Sabikas… i nekoliko ništa slabijih kompozicija dede Kaledonija (Celedonio), koji je još 1960. sa svoja tri sina osnovao ovaj kvartet.
U krv-crvenoj dugoj haljini, višestruka prvakinja iz Kine Fej Jang (Xuefei Yang) takođe je dobila ovacije, posebno iznenadivši parom Šopenovih valcera. Posle je retko čudo-od-deteta koje je uspešno odraslo, Stefan Milenković, ‘ukrstilo’ žice svoje violine s gitarskim prstima E. Karamazova, a rezultati su svakako nadmašili nedavni ego-pretovareni pokušaj sa V. Stefanovskim. Zvezda i izgledom/prijatnim ponašanjem, Stefan je ravnopravnog saradnika i komplementaran šarm našao u Edinu, iako potonji ovog puta nije ni izneo lautu/lutnju s kojom se proslavio. Klasično obrazovan gitarista i znalac brojnih žičanih instrumenata, možda i najčešći učesnik koncertnog dela GAF-a, Karamazov je u Raga Todi sitariste Ravija Šankara koristio i lagano amplificiranu ‘električarku’. Program letnje turneje ovog zanimljivog dvojca (po lokaciji sidrenja iz Srbije, odnosno Hrvatske) pod radnim naslovom Folk Songs (Narodne pesme) čine i Bartokov rumunski ples, Pjacolina Histoire du Tango, i Cantos Desiertos minimaliste Terija Rajlija. Trijumf, i brzopotezni čardaš na bis!
Zanimljiv spoj godišnjih doba Vivaldija i tvorca novog tanga A. Pjacole napravio je Anjelo Deziderio s ne-gitarističkom braćom u italijanskom Quartetto Furioso. Autorsko veče Vlastimira Trajkovića (ulaznice 400 d.), eminentnog kompozitora i profesora/akademika, priličilo bi i Tribini kompozitora: domaći majstori izvodili su njegove preludije i druge (uključujući naručene) radove za gitaru. U drugom delu iste večeri, najzad smo i ovde uživo dočekali brazilskog velikana Žismontija (r. ‘47), klasično obrazovanog pijanistu i pariskog đaka, poznatijeg po muziciranju na gitarama s 8-16 žica, koje je i naručivao zbog svog klavirskog načina razmišljanja/komponovanja. Zanimljiv i osoben, jednako uvažen zbog koncerata i primenjene muzike koje plodno piše, kao i radi gitar-uticaja od Đanga do Džimija, Egberto je krajem ‘70-ih s etiketom ECM postao kult među modernim džezerima. Sin Aleksandre, klasični gitarista s par lepih solo-tačaka, prati ga u raskošno nepredvidivom repertoaru (Saudacoes, Lundu, nežna Carmen, Danca Dos Escravos, Paisagem Brasileira), koji kao i Egbertova tumaranja Amazon(ij)om pretura korenje sambe i bosanove. Novi, neočekivan uzlet dolazi pošto brzoprsti i vitalni Egberto pređe za koncertni klavir: krasan zvuk i neobjašnjivo lako usklađene suprotnosti u solo-numerama Infancia i 7 Aneis preletele su ponoć, gotovo do dvosatnog trajanja ovog izvanrednog nastupa. Za kraj, opet tandem, Zigzag i ovacije!
Dve večeri XII GAF-a u znatno većoj dvorani Sava centra ujedno su i međaši nekih dometa/promašaja ove manifestacije. Već peti put u Beogradu za manje od šest godina, miljenica Mariza najzad je došla s novim repertoarom – zapravo starim, jer njen aktuelni album Fado Tradicional (2010, EMI – Dallas Records) čine obrade fado-standarda pa je i uživo naglasak dosledno vraćen na prateći gitarski trio. U kontekstu ovog festivala, Marizina rutinski uspešna poseta značajna je jer na velika vrata uvodi dragocenu, neobičnu portugalsku gitaru pa bi GAF i njoj mogao da nađe ‘mesto’ među svojim brojnim radionicama, ‘klinikama’ i sl. S druge strane, upravo kao što je ‘gafove’ imao kad je neopravdano ‘izlazio’ u prevelike prostore i predaleke muzičke izraze (koncerti Morikonea i Aira u Beogradskoj areni 2009/10), XII GAF sada se okliznuo navodno sigurnim estradnim programom – Los Romero, sopranski kvartet DIV4s, dirigent Marčelo Rota i gotovo kućni orkestar GAF-a, Camerata Serbica (ulaznice 1600-3300). I dalje ‘skraćeni’ u trio, Romerosi su uz orkestar izveli valjda najpopularniji klasični komad za gitaru, Rodrigov Concierto de Aranjuez (u pop-obradama znan i kao Rodrigova gitara) i ponovili par tačaka, podsetivši koliko su stare neke sviračke dosetke od Hendriksa do Halena. Potom su kroz nekoliko pesama F.G. Lorke strasno otpratili četiri naoko atraktivne, a vokalno tek prosečne ‘Talijanke, no kada je Los Romero otišao s bine, stvari su krenule nizbrdo. Površno pripremljen, još slabiji odgovor na kičerski kvartet tenora Il Divo, ove 4 non blondes kao da statiraju u bloku podužih filmskih kompozicija kojima je Nino Rota slavno sarađivao prvenstveno s Felinijem, mada je napisao i Oskarom nagrađen biser za Kopolinog Kuma. Projekcija inserata bi nam došla bolje za pravi omaž tom soundtrack-velikanu, a već izvikana Camerata Serbica je mogla da zagudi i Probu orkestra. Zašto li je ovakva bruka potrebna GAF-u, kad ionako srljamo u naplavinu sličnih sadržaja okačenih o Dan zaljubljenih/žena?
Srećom, XII GAF ima po čemu da ostane u dragoj uspomeni. Što reče narod kome zvuci rodnog kraja uglavnom dolaze iz gradova (dakle, građani): Gitara nas je održala, njojzi hvala!
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve