Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Na izložbi "Vizuelni identitet & vizuelna naracija" (DK Studentski grad) realizovanoj povodom osamdeset godina lista "Student", prikazan je deo vizuelnog i tekstualnog materijala izdvojenog iz 1365 brojeva objavljenih od 1937. do 1989. godine. Autori izložbe su Ljubomir Kljakić, Milenko Mihajlović, Jugoslav Vlahović, Dejan Đurović i Nikola Kostandinović, potpisnik teksta koji sledi i grafički urednik prvih brojeva "Vremena"
Naslovnu strana prvog broja 1937. godine karakteriše plakatno rešenje s ručno iscrtanim zaglavljem u negativu i standardno tipografsko rešenje strana, u skladu s grafičkim standardima Beograda, ali i Evrope.
Posle rata, 1946. godine „Student“ postaje „Narodni Student“. U novom društveno-političkim sistemu, uz prelom poput „Borbe“ ili sovjetske „Pravde“, preovlađuju tekstovi o NOB-u, revoluciji, govori drugova Tita i Staljina. Na poslednjoj, sportsko-zabavnoj strani objavljivane su karikature iz studentskog života. Veliki politički zaokret 1948. godine donosi promene u „Studentu“. U broju 24, od 16. oktobra 1948, objavljen je zanimljiv dupleks u boji preko teksta govora Josipa Broza Tita. Uz domaće teme, piše se i o međunarodno-političkim, socijalnim i kulturnim zbivanjima, zatim o velikim zapadnim univerzitetima, objavljuju se tekstovi Sartra, prodor američkog filma inicira recenzije ilustrovane fotografijama iz filmova, što obogaćuje prelom lista, a prilog je posebno dizajniran i ilustrovan. Naslovne strane iz 1953. godine imaju zanimljiva grafička rešenja, posebno zbog dobrog odnosa tipografije i fotografije. Piše se o krizi oko Trsta, o mitingu studenata PMF-a, studentskim izborima, nepravilnosti u gradnji Studentskog grada, a karikatura ima visok likovni domet. Zaglavlje, složeno iz pisma bodoni extra bold, pojavljuje se 1954. i trajaće do 1989. u negativu ili pozitivu i u promenljivoj veličini, u negativu, preko ilustracije, skladan odnos zaglavlja i naglašenih naslova, odnos desk-elemenata i ilustracije. U to vreme počinje objavljivanje stripa u nekoliko kvadrata (strip kaiš) Mome Markovića, kao i karikatura o politici u svetu.
Za međunarodni skup studenata u Beogradu, objavljeno je zajedničko izdanje s poljskim studentskim listom („Uwaga“ – Student) na engleskom jeziku.
Od 1960. do 1966. godine, „Student“ je standardizovao grafički jezik: zaglavlje je u negativu na crvenoj podlozi, velika fotografija ili ilustracija, uz kraći vertikalni tekst. Pisalo se o protestima zbog ubistva Patrisa Lumumbe, Konferenciji nesvrstanih u Beogradu, o Trifoovom filmu, ispraćaju u vojsku „najvećeg pesnika sveta“ Branislava Petrovića. Strane imaju skladan i miran izgled, objavljuju se karikature na opšte ljudske teme. Godine 1966. u „Studentu“ Savez komunista Jugoslavije kritikuje idejna skretanja u društvu; Savez sindikata traži promenu sistema obrazovanja; studenti kritikuju mediokritete u društvenoj eliti. Kritika nepravilnosti u društvu i na Univerzitetu nastavljena je i sledeće godine. Te godine „Student“ doživljava radikalnu promenu u grafičkom izgledu: zaglavlje pretvara u kvadratnu vinjetu, naslovi tekstova postaju samostalni grafički elementi, tekst o Lenjinu kruži oko centralne ilustracije, umnoženi dupleksi s Lenjinovim i Titovim portretom, gravire koje tekstu daju ironičnu notu. To su samo neka rešenja grafičkog urednika Florijana Hajdua. U isto vreme u svetu, štampa za mlade se oslobađa klasičnih tipografskih i estetskih pravila, a andergraund štampa donosi novu estetiku dizajna stripa i ilustracije, oslobođenu društvenih normi.
I pored zabrana i smena redakcija između 1968. i 1971. godine, „Student“ nastavlja da nesmanjeno kritikuje društvene probleme i da grafičkim jezikom prati sadržaj (grafički urednik Nenad Čonkić). Izlazi andergraund broj s logotipom od nagih tela iznad plave američke zastave, naslovna strana kao satirični konkurs za prevoz studenata. Prelom ostalih strana je jednostavan, sa efektnim ironičnim fotosima. Karikatura i strip se bave vešalima i opštim temama.
„Student“ sedamdesetih nastavlja borbu za novi univerzitet, kritikuje imperijalizam, rastući fašizam u svetu, industriju svesti. Naslovna strana prati teme broja. Pojava letraset preslikača i korišćenje foto-sloga štamparije poboljšala je tipografska rešenja strana. Pojavljuje se Treća generacija stripa. Pod uticajem američkog andergraund i francuskog novog stripa, mladi autori u Beogradu (Rade Marković, Ljubomir Milojević, Nikola Kostandinović) i u Zagrebu (Mirko Ilić, Igor Kordej, Krešimir Zimonić, Radovan Devlić) crtaju za „Student“. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih „Student“ menja redakcije, glavne urednike i grafičke urednike (Rade Marković, Branko Gavrić, Slobodan Ivkov, Momčilo Mirović, Ljubica Mudri, Miroslav Zeljug, Dejan Đurović, Stanislav Šarp). Na grafičkom planu – naslovna strana ilustruje temu crtežom, karikaturom ili fotografijom. Prelom ima slobodnu formu, a tekstove ilustruje foto-kolažima i karikaturom. Aforizmi dobijaju posebno mesto i zajedno sa crtežom postaju izražena novinska forma.
„Student“ 1985–1987, u vreme krize na Kosovu, krize Saveza komunista, ekonomske krize u državi, nalazi poseban grafički izraz. Naslovna strana je karikatura ili kolaž sa naslovom teksta ili aforizmom koji direktno kritikuju vlast – od gradske do savezne (karikature Milenka Mihajlovića i aforizmi Aleksandra Baljka). U to vreme redakcija je imala direktnu vezu s javnim tužiocem, zaduženim za medije, pošto se svaki broj posebno razmatrao. Zabrane 1988. godine rezultirale su smenom redakcije, ali i nova nastavlja da kritikuje vlast tekstom, karikaturom i aforizmom (grafički urednik Srđan Pečeničić). Nakon toga, do 2000. godine, „Student“ ukida karakteristično bodoni zaglavlje, postaje revija s naslovnom stranom u boji sa studentkinjom modelom, a tematski se bavi samo studenskim problemima.
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve