Bio je organizovan autobuski prevoz iz Venecije do Ljubljane za one koji su želeli da prisustvuju otvaranju Međunarodnog grafičkog bijenala
VELIKE AMBICIJE: Ljubljansko bijenale
Slovenačko–mađarskagranica
Predvorje ujedinjene Evrope. Na njoj se zaustavljaju oni bez urednih papira, sumnjivci iz problematičnih balkanskih i azijskih zemalja. Policajci i carinici su posle oktobarskih promena u Srbiji postali ljubazniji prema nama.
Putevi
Svake godine sve bolji. Slovenija gradi autoputeve, što ne smanjuje broj poginulih u saobraćajnim nesrećama. Večernji dnevnici na svim televizijama počinju izveštajima sa puteva – broje se mrtvi, procenjuje šteta, upozoravaju državljani i turisti da budu oprezni, da ne voze prebrzo, umorni, pod alkoholom ili drogama, ali od toga slabe koristi.
Ovog leta se po slovenačkim cestama valjaju kolone stranih turista ka obali. Hrvatskoj ili slovenačkoj. Ovdašnjih registracija skoro da i nema. Više sam slovenačkih registracija izbrojala jednog običnog radnog dana u Beogradu, nego srpskih ili crnogorskih za nekoliko sedmica boravka u Sloveniji.
MurskaSobota
Najseverniji grad bivše SFRJ, prvi grad na koji se naiđe pošto se pređe mađarska granica, mesto poznato po fabrici odeće Mura, koja danas više nije onako uspešna kao što je mnogi iz bivše zemlje pamte.
Pomurskival godinama je bio najbolja lokalna radio stanica u Sloveniji, a njihovu emisiju Jukeboks o starom rokenrolu beogradske radio stanice mogu samo da sanjaju.
Sladoled u bašti kod Wintera, Albanca koji uskoro slavi tridesetogodišnjicu boravka u ovom gradu. Razgovarali smo na jeziku koji oboje razumemo o običnim stvarima koje su se desile za četvrt veka koliko se viđamo, nekoliko puta godišnje, u njegovoj poslastičarnici.
Iz Art kafea odličan je pogled na muzejski primerak lokomotive iz vremena zajedničke države.
Radenci
Banja. U njoj nastaje Radenska, mineralna voda koje se ovde još poneki sećaju. Većinu akcija Radenske nedavno je kupila pivovarna Laško.
Velenje
Poznato po fabrici bele tehnike Gorenje. U prostorima velenjske muzičke škole, čiji je direktor kompozitor Slavko Šukler, donedavno profesor na novosadskoj muzičkoj akademiji, organizovana je međunarodna letnja škola mladih violinskih virtuoza. Školu je vodio svetski poznat violinista Igor Ozim.
Ljubljana
Za deset godina postala je pravi glavni grad male uspešne države. Nije više tako pusta vikendom, a restorani rade i nedeljom. Moj favorit već drugo leto je jeftiniji deo bašte restorana As i njihova torta od borovnice.
U izlogu knjižare Mladinske knjige preko puta glavne pošte nalaze se i najnovija izdanja SamizdataB92, Čolovićeve biblioteke XXvek i Štaznam?.
Beogradskih dnevnih i nedeljnih novina ima na svakom kiosku, a jezici bivših jugoslovenskih republika mešaju se sa drugim i čine uobičajeni letnji ulični žamor.
U Ljubljani se ovog leta čita HariPoter, gleda DnevnikBridžetDžons i pored više nego uzdržane kritike Marcela Štefančiča u Mladini.
Međunarodnigrafičkibijenale
Desetog juna, dan posle vernisaža u Veneciji, otvoren je Međunarodni grafički bijenale. Bio je organizovan autobuski prevoz za one koji su pored venecijanskog želeli da prisustvuju i otvaranju ljubljanskog. Grafički bijenale smišljan je sa velikim ambicijama i željom da se razlikuje od dosadašnjih. Grafika tretirana na klasičan način ustupila je mesto svim formama koje u sebi nose ideju multipliciranja – savremenim tehnologijama, fotografiji, videu, zvuku, instalacijama…
Raspršen je po gradskim galerijama i ulicama, a koncepcija, koja za razliku od beskrajnog niza grafičkih listova među kojima sladokusci pronalaze svoje omiljene autore i tehnike više liči na kakvu grupnu izložbu savremenih tendencija u umetnosti, izazvala je različite reakcije – seriju kritičkih tekstova u subotnjem dodatku „Dela“ (inače, slovenačka likovna kritika zaslužila bi poseban članak). Ispred Moderne galerije i na Trgu oslobodilne fronte u strogom centru grada postavljeni su objekti kojima se najavljuju događaji na bijenalu. Autori te efemernearhitekture su nekadašnji član grupe Kras, arhitekta Vojteh Ravnikar i njegovi studenti. Ni Ravnikar ni organizatori nisu očekivali da će objekti postati meta lokalnih mangupa. Onaj ispred Moderne galerije, na samom početku Tivolija, bio je noću uporno napadan metalnim šipkama i relativno krhka konstrukcija nije izdržala. Posle nekoliko uzaludnih popravki uklonjena je. Dokument o njegovom postojanju sada su samo fotografije, a u glasu Vojteha Ravnikara oseća se razočaranje.
Jedna od novosti bijenala jeste projekt Informacija–dezinformacija, predstavljen u of sekciji. Čine ga dela savremenih umetnika izvedena izvan galerijskih prostora, na reklamnim panoima, u štampanim i elektronskim medijima, na Televiziji Slovenija, Radio Študentu, u dnevniku „Delo“. Neki projekti su realizovani na digitalnim ekranima bečke podzemne železnice i na većim železničkim stanicama u Poljskoj.
Vuk Ćosić, naš nekadašnji sugrađanin, ove godine predstavlja Sloveniju na Venecijanskom bijenalu, a pored ljubljanskog Nebotičnika (ko se još seća Belih vrana?) izlaže svoje ASCII movies na bijenalu grafike.
Trnfest
Metelkova. Festival alternativne kulture. Još pre samog starta pobunili su se stanovnici okolnih ulica. Na konferencijama za štampu koje je prenosila televizija žučno su protestovali protiv buke i nereda zahtevajući od gradskih vlasti i policije da festival zabrani.
Slovenačko–hrvatskagranica
Sanjala sam kako iz Pirana idem brodom na hrvatske otoke uzbuđena što ću posle mnogo godina opet videti neka draga mesta. Čamac je bio mali a ostrva nadohvat ruke.
U podnaslovu teksta Tomaža Šaunika u „Mladini“ o razrešenju granice sa Hrvatskom piše: Sporazumograniciizmeđudržavamorasejošratifikovatiuobaparlamenta. Praktičnostvarjestavljenaadacta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bijonse nas na albumu “Cowboy Carter” vodi kroz kompleksnu istoriju odnosa crne i bele Amerike, dajući nam do znanja kako su mnoge naoko tradicionalno “bele” stvari imale zapravo svoje tamnopute pionire, heroje i publiku. Ovo je velika ploča, bez ikakve sumnje
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!