Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Karl-Markus Gauss: Europski abecedarij (preveo Marijan Bobinac, Durieux, Zagreb, 2001)
Ženka neljupkog insekta u Srbalja poznatog kao bubašvaba u sezoni snese do 400.000 jaja iz kojih ubrzo izlaze već razvijeni bubašvapčići; ovaj neuništivi oblik života – kaže Austrijanac Karl-Markus Gauss, esejista, urednik uglednog salcburškog časopisa Literatur und kritik i kritičar vodećih listova nemačkog govornog područja – Francuzi nazivaju „pruskim žoharom“, zapadni Nemci s druge obale Rajne mu tepaju „francuz“, Italijani ga krste „blatella tedesca“ (što, opet, nije drugo do bubašvaba), dok ga Nemci sa Istoka zovu „rus“… ovom lingvističko-zoološkom prispodobom K.M. Gauss nam lapidarno dočarava svoje cinično viđenje pojma „Susedi“, jednog od trideset i kusur obrađenih u priručnoj „Evropi za početnike“, kako bi se još mogao nazvati Europski abecedarij, Gaussov fragmentarni esejistički složenac iliti ćušpajz, preodeven u formu rečnika.
Europski abecedarij (izvorno izdat 1997) Gaussov je inventar stanja, procesa i fenomena posthladnoratovske Evrope – bez pogubnih autorovih pretenzija na „sveobuhvatnost“ i posedovanje „poslednje reči“ – iz koje je iščezao makar i ugodno uljuljkujući privid blažene jednostavnosti raspodele toplo–hladnih i dobro–loših vrednosnih predznaka, tako „normalnih“ i „podrazumevajućih“ u svetu Hladnog rata; kao da se celom kontinentu 1989-1990. desio ponovni Pad U (sopstvenu) Istoriju, nekome na dobro, mnogima – Srbiji, Hrvatskoj i Bosni najdrastičnije – na zlo, dok su ostali još zbunjeni, u nedoumici šta ih je zapravo snašlo… Ovaj je (neo)istorijski potres na mirnom i sitom zapadu Evrope, dakako, više ličio na potmuli odjek iz daljine nego na nekakvu Apokalipsu, ali niko od njega nije uistinu pošteđen, i svima predstoji prevrednovanje mnogih pojmova, vrednosti i unapred zadatih uloga.
Lišena parališućeg straha pred imperijom zla, Evropa se suočila s buđenjem prebogatog sadržaja svog tek privremeno zaturenog aparata za samouništenje, kroz odmrzavanje starih virusa nacionalizma, ksenofobije i svakovrsnih predrasuda; Zid je pao, podriven s Istoka, ali sada sa druge strane niče novi, koji nije od betona i gvožđa, nego od nečega mnogo tvrđeg: od Viza, tih mnogim Evropljanima Druge Klase nedostižnih ulaznica u Eden, kojima savremeni Malograđanin brani ekskluzivnost svog blagostanja od kopkajućeg fantazma Stranca, Egzilanta koji je došao da mu otme njegov welfare. Čak i na „unutarnacionalnim“ političko-ekonomsko-kulturnim frontovima dolazi do novog zamešateljstva: nacionalističkim i rasističkim floskulama pridodati su i neki „moderniji“ ideološki totemi poput izvesnog tumačenja regionalizma, ponovo u odbranu Svetog Egoizma sitog koji gladnom ne veruje: „Fenomeni poput Lege Nord, koja se posvetila projektu Republike Padanije, jasno pokazuju kamo cilja politički regionalizam: to je puki privredni egoizam koji je stvorio politički pokret da bi se u svom reviru mogao iživljavati po zakonu jačega, neka vrsta rasizma koji, međutim, rasu ne određuje po boji kože ili nekim drugim starinskim osobinama, već prema jednom generički specifičnom intimnom organu: prema novčaniku“ (znam neke koji bi ovo morali da čuju, ako išta još čuju od vode u ušima…).
Iz ove se otrovno tačne opaske dâ videti koliko je Gauss nesklon prostom zamenjivanju jednih, arhaičnih mitova drugima, onima koji danas „bolje“ zvuče, a koji su samo updated version starih kolektivističkih zabluda, novija forma „teškoća sa identitetom“. Uostalom, „identitet“ je takođe među pojmovima koje Gauss razmatra, kao i Austrija, Balkan, disident, granica, iseljavanje, Jugoslavija, mobilnost, nacija, nacionalizam, tuđina, zavičaj, žrtva etc. Pravi pojmovnik evrofrustracija, kad bolje pogledaš!
Europski abecedarij zapravo je jedan pogolem esej zgodno razdeljen na leksikonske pojmove; tema njegovog lucidnog opservatorskog tretmana, podjednako udaljenog od na(r)učene evropolitikantske euforije i jalovog nihilističkog zakeranja je stanje stvari u jednom pomalo konfuznom istorijskom trenutku, koji hrani i podjaruje neke od lakomisleno zaboravljenih skeleta iz evroormara; Gauss, dakle, intrigantno, mestimice briljantno secira novu mutaciju one večite kovačevske evropske truleži. A u truleži i plesni uvek dobro uspevaju bubašvabe… bubarusi… bubafrancuzi… bubasrbi… bubahrvati… Za tu pošast pravi pips još nije izmišljen: ipak je to urođena mana jednog malog parčeta Zemlje, prenapučenog histeričnim identitetima svake zamislive sorte!
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve