Grafički dizajner "Vremena" Vladimir Stankovski dobitnik je dve važne međunarodne nagrade za karikaturu: na bijenalu u Beogradu i na prestižnom konkursu Ujedinjenih nacija za političku karikaturu
Tkanje technology
Na 6. međunarodnom bijenalu karikature „Zlatni osmeh“ u Beogradu, od nekoliko stotina duhovitih, provokativnih, sarkastičnih radova koji su pristigli iz celog sveta, prvu nagradu osvojio je Vladimir Stankovski, ilustrator, strip crtač, karikaturista, grafički dizajner „Vremena“. Tema ovogodišnjeg bijenala, koje organizuju Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) i FEKO Srbija, glasila je „Tradicija i progres“. Univerzalnost teme očigledno je motivisala veliki broj umetnika, pre svega stranih, iz 43 zemlje, koji su ponudili svoje oštroumne, zabavne, kritične komentare, a s obzirom na njih, predsednik žirija etnolog Dragomir Antonić rekao je da se „poimanje napretka odnosno progresa ogleda samo u onom, na prvi pogled vidljivom, tehnološkom razvoju“. U tom smislu, pobednički rad Stankovskog kao da pripada nekom novom, „uvrnutom“ pravcu etno-futurizma, budući da je autor duhovito, a u crtačkom smislu istančano i znalački, uklopio tradicionalnu nošnju i tkanje ćilima sa radom na kompjuteru, pri čemu dominira „trenutak“ kada tkački razboj prerasta u matičnu ploču.
U isto vreme, dok još traje izložba radova sa bijenala u Etnografskom muzeju, Stankovski je dobio i jedno od najznačajnijih svetskih priznanja. Reč je o konkursu Ujedinjenih nacija na kome se dodeljuju godišnje nagrade za najbolje političke karikature objavljene u novinama tokom te godine. Nagrada nosi naziv po jednom od najvećih karikaturista današnjice Rananu Lurieu, inače 2002. nominovanom za Nobelovu nagradu za mir budući da porukama u svojim radovima, objavljenim u svim vodećim novinama sveta, doprinosi širenju duha tolerancije i naporima u smirivanju političkih konflikata. Prema sličnim kriterijumima, a poštujući najviše standarde u izvođačkom kvalitetu radova, žiri Ujedinjenih nacija kojim predsedava Eli Vizel, i sam dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986, kao i niz vodećih ljudi iz umetničkog i političkog sveta, u naj-uži krug nagrađenih radova uvrstio je i karikaturu Vladimira Stankovskog, objavljenu na naslovnoj strani „Evropskog foruma“, dodatka „Vremena“ broj 903, na temu evropskih integracija u NATO okruženju.
Kritika se i o dosadašnjem radu Stankovskog odnosila pozitivno. Njegov stil se ocenjuje kao precizan i lak, a on sam kao umetnik koji traga za estetskom čistoćom. U monografiji 60godinastripauSrbiji autor Slobodan Ivkov za Stankovskog kaže da „… eksperimentiše od kada se počeo baviti ovim poslom“. Njegove karikature i stripovi nagrađivani su na mnogim konkursima širom sveta, u Japanu, Italiji, Brazilu, Kini, Kipru… U biografiji Stankovskog zabeleženo je da je sedam godina u „Blicu“ objavljivao kaiševe popularnog stripa „Đuđa i Muđa šou“ (ili, Zoonix), a poslednjih godina radi seriju karikatura „Snapshots“ za američko tržište po idejama performera standup komedije Džejson Lava. Strip album HumanoidiiKretenoidi, objavljen u izdanju „Vremena“ 2002, svojevrstan je presek dotadašnjeg opusa, kolekcija od 17 stripova, kojima je prema rečima kritike Stankovski potcrtao svoju reputaciju rafiniranog crtača „karikaturalnog usmerenja“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.