Beograd
Gde su knjige iz iseljene „Fontane“?
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Preminuo je Rade Marković, veliki glumac, veliki gospodin. Uloge koje je odigrao u pozorištu, na filmu, televiziji i radiju zauzele su dvadeset stranica monografije objavljene njemu u čast kao laureatu naše najznačajnije glumačke nagrade „Dobričin prsten“ 1998. godine. Mnoge od tih uloga su deo antologije našeg pozorišta.
„Rade Marković je višestruko uticao na pozorišni život“, rečeno je o njemu. „Glumio je i režirao. Bio je zvezda prvog modernog pozorišta u doba procvata propagandnog realizma, formirao je slobodnu trupu u vreme kada je pozorišni život bio pod okriljem i strogom paskom države. Otkrivao je mlade pisce, provocirao je pozorišnu učmalost. Snimao je filmove i televizijske drame, kod nas i u inostranstvu, putovao, dobijao nagrade, i kao profesor glume, prenosio studentima svoja znanja.“
O sebi je govorio da je samo glumac. „Bilo je trenutaka u igri koji su premašivali moja racionalna shvatanja o onome što radim. Svetli trenuci inspiracije u kojima sam bio ispunjen intimnom srećom! Nisam to delio ni s kim, jer to su intime koje se ne mogu iskazati rečima ni podeliti sa drugima.“ Smatrao je da je etički problem jednako važan kao i umetnički problem. „Baveći se pozorištem na jedan etički način, glumac se, u stvari, brani od zamki na tom putu, od svih onih opasnih crnih ptica koje prate umetnost. Mislim tu na publicitet, otkrivanje privatnog života, stvaranje mita o sebi… Ta jata ptica koja lete oko glumca su tako opasna…“
Poslednja pozorišna uloga Radeta Markovića bila je u Skakavcima Biljane Srbljanović, predstavi Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Trebalo je da igra u predstavi Zlatno tele po tekstovima Iljfa i Petrova u Narodnom pozorištu, u režiji svog sina Gorana Markovića, čija je premijera bila zakazana za 6. oktobar.
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
Instalacija umetnice sa Kosova bavi se ženama i prekarnim radom, skulptura bosanskohercegovačke umetnice, na trgu u centru grada, postavlja pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova, dok hrvatski projekat ističe preduslove za suživot s drugima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve