img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Dosada kod OK korala

16. mart 2011, 18:34 Dragan Kremer
foto: oliver fantitsch
Copied

Gregorian, Sava centar, Beograd, četvrtak 10. III 2011.

Za prvo ovdašnje gostovanje grupe/predstave Gregorian, srpski narod je napunio Sava centar (ulaznice 1900-2900d.) čemu je pomogla i dobra reklamna kampanja prelivena iz Hrvatske gde ovaj spoj britanskih pevača & nemačkih svirača uspešno turira već treći put otkad je 2009. krenuo na svetsku turneju povodom 10-godišnjice svog rada. Razumljivo da – bar deklarativno – korišćenje gregorijanskih korala dobro prolazi na Tompsonovom tlu, puneći sale u Zagrebu i ostalim gradovima. No da li je iznenađenje ovakav prijem u Srbiji sa kupovnom moći crkvenih miševa, gde je pravoslavlje najravnopravnija od svih veroispovesti, imajući prave pop-zvezde u Amfilohiju, Filaretu, Amfibiju i sl., i stvarajući limene i ine ‘improvizovane crkve’?

Biće da je odgovor u ekumenizmu: npr. dobar komad trapista prija svakome, a denominacije hrišćanstva za NZS/najmanji zajednički sadržalac imaju ne samo pedofiliju i mantije; i, šta su međusobne razlike spram globalne najezde islama. Na kraju spiska privlačnosti, tek da pomenemo, većina obrađenih pesama su iz 80/90-ih (n)ove ere, prirasle srcima danas sredovečne rokerske publike. Sve to dosetljivo je zapakovao nemački producent/klavijaturista Frank Peterson, prvo zapažen među saradnicima Mihaela Kretua (Michael Cretu) u tajanstvenom/bezličnom projektu Enigma koji je 90-ih širom sveta milionske tiraže ‘mlatio’ filmičnim spojem elektronske podloge i plemenskih i gregorijanskih napeva. Još 1991. Peterson je imao neuspešni start svog projekta Gregorian samo s dva ženska vokala i sopstvenim numerama, a onda se više posvetio saradnji s pop(u)larizovanom operskom divom Sarom Brajtman (Sarah Brightman), kao i pojedinim albumima Bočelija, Ofre Haze, Alane Majls itd. U drugom pokušaju s gregorijanskim pevanjem, kanonizovanom monofonom liturgijskom muzikom zapadnog hrišćanstva, Gregorian su šire zasnovani na rok-sastavu i pevačkom timu; iz potonjeg se ‘izvlači’ najčešće osam muških vokala za koncerte, a u studiju povremeno gostuju solisti kao časna sestra, gorepomenuta Sara (pod pseudonimom). Uspeh tog obrasca je demonstriran serijalom albuma Masters Of Chant (Edel Records – Chapter VII 2009), dok je ‘zastranjivanje’ u mračniji materijal obavljeno izdanjima The Dark Side 2004. i Dark Side Of The Chant 2010. Nije odmoglo ni pojavljivanje u skorovima za mega komercijalne filmske serijale Hari Poter, Gospodar prstenova i Ratovi zvezda.

Bez nesporazuma oko gregorijanskog/julijanskog datuma, domaća publika skrušeno se predala još jednoj religioznoj dimenziji svoje najdraže profane muzike. Nothing Else Matters (Metallica) je započeo ono što se može opisati kao nepretenciozni Laibach, a u solidnom preseku karijere na tom potezu izveli su i Kashmir (Led Zeppelin), Hurt (9″ Nails), More (Sisters Of Mercy). Očigledne (rečju, ponekad zaista i temom) izazove prihvatili su kroz Losing My Religion (REM), ali muzički deo te dosetke brzo se troši. Najzanimljivija tumačenja pripala su ne-tako-očekivanim Blue Monday (New Order) i Fix You (Coldplay), dok česta upotreba manirista U2 i Depeche Mode odaje podložnost kiču koju Peterson eksploatiše i radeći sa Domingom, Karerasom i sl.

Ova nedeljna školica pop-muzike obilovala je stereotip(ov)ima – iskeženi solo-gitarista kao đavolov šegrt, devica na lomači, ledena dama u sado/mazo opremi, velovi na promaji itd. – izanđalim i u teškometalnom roku, odajući duboko reakcionarno poimanje. Prvi, 40-minutni deo u belim monaškim odorama pevači su proveli u stešnjenim, koreografisanim šetnjama, a posle pauze odeveni u crno posvetili se ‘težim’ pesmama, i dalje uz povremene ‘upade’ mlađe Brajtmanove, nimalo značajne Amelije. No, dotad je bend u pozadini već smorio za hotelsku terasu, autorske pesme Petersona & co. još su bleđe, pa nam je ostalo da se zanimamo jedinom (doslovno) blistavom stranom celog programa – osvetljenjem. Minimalna scenografija prvorazredno dizajniranim i precizno izvedenim svetlosnim efektima (uključujući bakljade, ogledala, baterijske lampe, malo lasera…) ubedljivo se pretvarala u katedrale, manastire, kelije… Nažalost, drugi deo programa je s ‘kratko vezanim’ dodacima (bisevima?) do sat i četvrt zaglibio u tešku dosadu, iako su se pojci međusobno oslovljavali sa ‘brate’ (na eng. naravno) i trudili da pričaju naški bar koliko Džeger.

Kraj opsade crkve Sv. Spasa valjda je došao s Orfovom O Fortuna, srećom bez Darinke M-M. Pošto je zanimanje za gregorijansko pevanje – temeljac evropske muzičke tradicije još od srednjeg veka – opet oživelo u novo doba, i van rimokatoličanstva, ako vas stvarno zanima, potražite snimke pravih monaških horova. Bolje od smešnih i jeftinih Gregorian-obrada rok-standarda, originali nude raspon od New Age-trankvilizacije do povoda za montipajtonovsku parodiju. To globalno, a lokalno – Teofilovića je samo dvojica, domaći tzv. Alternativci rađe su se upregli da uglazbljuju vlad. Nikolaja, i zato samo Enigmen žive/rade s Ibice.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure