Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Selindžerov junak rezignirano je zaključio da više ništa – čak ni kazna i pokora u vidu svetskog rata – ne može ljudski rod privesti pameti, dobroti i humanosti. "Konj je human, automobil nije", kaže Holden u jednom trenutku
Teško da će iko povodom smrti Džeroma Dejvida Selindžera moći da izrekne onu pohabanu nekrološku frazu o „velikom gubitku za književnost“. Jer, Selindžer se za taj gubitak pobrinuo znatno ranije: svoje poslednje delo objavio je 1965. godine, u vreme kad su Don DeLilo i Kormak Makarti počinjali da pišu, a Pol Oster završavao srednju školu; poslednji intervju dao je pre trideset godina – nakon toga, u javnosti se oglašavao samo onda kada bi ga na to primorali prerano okupljeni lešinari: možda mu je upravo gađenje prema svakoj vrsti publiciteta i pomoglo da toliko odloži trenutak kada će njegovo ime još jednom, poslednji put, postati udarna vest.
„Stalno zamišljam tu decu kako se igraju u nekom velikom polju raži, znaš ono… Mislim, ako se zatrče pa ne gledaju kuda idu, onda ti se ja samo pojavim odnekud, pa ih pohvatam. I tako po ceo dan. Da budem samo lovac u raži.“
Sada, kad se to dogodilo, osećaj je pomalo čudan: simbolički nestanak nekoga ko je suštinski odavno nestao možda i ne bi trebalo da izazove toliku tugu. Razlog za tugu, međutim, ovde počiva ne toliko na vesti o odlasku Džeroma Dejvida Selindžera, koliko na činjenici da je otišao otac Holdena Kolfilda.
Glavni junak Lovca u raži nikada nije bio samo književni lik: za generacije čitalaca na većini svetskih jezika on je već šezdesetak godina neporecivo živ, kao prijatelj, sabesednik, sapatnik, kao stariji ili mlađi brat. Šesnaestogodišnji begunac iz škole, begunac je i iz licemernog sveta odraslih koji uvredljivo rutinski nastoji da ga proguta. Holden Kolfild je prerano ostareli, razočarani Mali Princ; jednu deceniju ranije, u vreme kada je Egziperi ispisivao svoj evergrin, možda je za čovečanstvo još i bilo nekakve nade: godine 1951, Selindžerov junak rezignirano je zaključio da više ništa – čak ni kazna i pokora u vidu svetskog rata – ne može ljudski rod privesti pameti, dobroti, i humanosti. Konj je human, automobil nije – kaže Holden u jednom trenutku. Takav cinizam mogao je usred snažnog talasa poratnog optimizma delovati kao puka tinejdžerska poza; vrlo brzo, međutim, ispostavilo se da je imao i te kakvo opravdanje. Stoga i nije čudno što su dva najznačajnija američka romana pedesetih – Selindžerov Lovac u raži i Keruakov Na putu – romani bekstva, poslednji pokušaji da se umakne iz potrošačkog raja u nastajanju. No dok Keruakov Din Morijarti bez suvišnih emocija beskrajnim putovanjem jednostavno pokušava da sačuva sebe, Holden Kolfild u teskobnoj sobi jeftinog njujorškog hotela beskrajno pati – ne toliko zbog toga što je neprilagođen, sam i zbunjen svim i svačim, koliko zato što je svet tako neizlečivo bolestan. Kontrast njegovog „frajerskog“ jezika i ranjive detinje prirode na potresan način odražava jade adolescencije, objedinjene apsurdnom željom da se odraste pre vremena – posebno svojstvenom onima koji, poput Holdena, nikada neće uspeti da odrastu.
Takav Holden nudio je utehu, ali ne i način da se istovremeno bude i isti, i poseban, i slobodan i samo svoj. Na to je, može biti, želeo da upozori i sam Selindžer, u dve godine kasnije napisanoj priči Savršen dan za banana–ribe, čiji će junak Simor – po mnogo čemu nalik na nešto starijeg Holdena Kolfilda – konačni poraz nevinosti u ratu s iskustvom obeležiti metkom ispaljenim u sopstvenu slepoočnicu. Rečenice koje prethode tom metku tvore istinsko remek-delo: samo je istinski veliki pisac mogao da na dvadesetak strana – i to gotovo isključivo kroz dijaloge – oživi i zaokruži ne jedan, nego nekoliko života.
Savršen roman i genijalna pripovetka za Selindžera nisu predstavljali povod da se – poput mnogih njegovih kolega – logorejično raspiše i nijednog trenutka ne zastane da se zapita ima li zaista šta da kaže. Nasuprot tome, njegov pripovedački glas, premda i dalje pouzdan, postepeno je postajao sve tiši. Bilo je tu, naravno, još značajnih dela: uz pripovetke koje su potvrđivale njegov status velikog stvaraoca malih formi, romani Freni i Zui (1961) i Podignite visoko krovnu gredu, tesari (1963) za mnoge čitaoce bili su i ostali značajniji od piščevog prvenca; svi su, međutim, ostali u senci Lovca u raži.
U njoj je živeo, i umro, i njegov tvorac. Kao malo ko, Selindžer je imao prilike da oseti svu tegobnost koju sa sobom nosi status „pisca jedne knjige“. I svu apsurdnost: njegov najpoznatiji poštovalac bio je i ostao onaj nesrećnik koji je decembra 1980. godine ispalio smrtonosne metke u Džona Lenona; svoj omiljeni roman poneo je sa sobom u zatvor. Selindžer je imao pravo: svet je zaista pogrešno skrojen.
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve