„Ako tražite mjesto gdje se možete izgubiti u šumama poput onih iz Robina Hooda, i zemlju prastaru i divlju, kao iz bajke, ovo je mjesto koje morate vidjeti, osjetiti, doživjeti“, ovim rečima je opisan Nacionalni park „Sutjeska“, na jednom od sajtova koji promovišu turističku ponudu BiH. Za sredovečne i starije građane bivših republika SFRJ, Sutjeska ipak pobuđuje jedan drugičiji asocijativni tok, koji se manje tiče Robina Huda, a više, recimo, brkatog Save Kovačevića. Onim mlađima stih slovenačkog novotalasnog pesnika: „Sutra će postelja biti Sutjeska tvojih nadanja“ pre je tajanstvena šifra, nego akumulirani simbol jednog vremena i poretka.
Šezdesetu godišnjicu bitke na Sutjesci, koja se odigrala od 15. maja do 15. juna 1943, bitke koja je činila jednu od središnjih tačaka mita o partizanskom otporu okupatorima u Drugom svetskom ratu, a čiji je jedan od glavnih promotera bila filmska industrija SFRJ, ove godine u Srbiji niko nije ni pomenuo. Država koja je snimala visokobudžetne istorijske filmske spektakle nimalo spektakularno se raspala, a partizanska epopeja postala predmet sprdnje, a onda i zaborava. Tridesetak kilometara od Foče, sela u okolini Tjentišta koja su bila uglavnom naseljena Bošnjacima, do jeseni 1992. godine su spaljena.
Spomen-sobu bitke na Sutjesci koja se nalazi u okviru memorijalnog kompleksa „Tjentište“ svečano otvorenog 1974. godine, a koju je projektovao arhitekta Ranko Radović, više od decenije ne obilaze đačke ekskurzije na „Putevima Avnoja“. Umesto organizovanog hodočašća, u nju je sve do prošlog leta ulazio ko je hteo, urezivao poruke i imena i pucao u zidne freske, koje su nekad uterivale strah u kosti đaka koji su naizust učili Jamu Ivana Gorana Kovačića. Ove freske su rađene od 1971. do 1974. prema likovnom konceptu i kartonima Krste Hegedušića i idejnom scenariju Dušana Plenče. Uradili su ga Hegedušićevi saradnici akademski slikari Branka Hegedušić, Milenko Bosanac, Milutin Gajić, Ratko Janjić Jobo, Zlatko Keser i Fedor Ličina, dok je majstor zidar bio Hamid Madeško, a pomoćnik Ahmo Krek.
Kako danas izgleda Spomen-soba bitke na Sutjesci možete videti na fotografijama koje je nedavno napravila Goranka Matić u okviru projekta „Sutjeska“ u produkciji Muzeja savremene umetnosti u Beograda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi takođe živimo u neherojskom dobu i vrlo dobro znamo da je herojski čin stvar lične odluke i da će pojedinac platiti punu cenu svog nepristajanja. Zato je baš danas pravo vreme da se igra drama o Siranu de Beržeraku – drama o herojskoj individualnoj pobuni u neherojskom vremenu i ceni takve pobune koju plaća pojedinac. Osim toga, u ovo vreme kada uglavnom gledamo predstave sa nekoliko glumaca i skromnim dekorom, Sirano je veliki pozorišni izazov, veliki u svakom smislu te reči
Endru Hejg je ostao imun na tako jake izazove i već spremna zicer-rešenja, jer manipulacije ovde ima taman onoliko koliko to zakoni pripovedanja iziskuju. Tretman kvir identiteta je primer poštenog i odmerenog pristupa, dostojanstvenog i u pravcu procenitelja i u pravcu procenjenog
Nije sasvim jasno koja je funkcija umetnosti, samim tim i opere u zaraćenom, zagađenom i zavađenom svetu danas. Da li je umetnost zabava, ritual, aktivizam, obrazovna ustanova? Šta je dobijeno time što se o suđenju naftnoj kompaniji peva?
Upravo je zatvoren Stari grad u Užicu zbog gradnje suvenirnice, jednog od projekata koji će biti realizovani i Užicu tokom godine u kojoj ima titulu prestonice kulture Srbije, a koja je počela sumnjom u zakonitosti javnih nabavki
Doktor Branimir Nestorović predstavio je još bolji i noviji pokret „Mi snaga naroda“ i opet će na izborima glumiti opoziciju. I opet će odneti neke glasove
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.