img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

SP u Kataru 2022: U slavu fudbala i života

11. децембар 2022, 00:36 Momir Turudić
Foto: AP
U Kataru se igra sjajan fudbal: Reprezerntacija Maroka
Copied

Prvi put su među četiri najbolje ekipe Mundijala istovremeno Hrvatska, država sa manje od četiri miliona stanovnika, i Maroko, zemlja za koju fudbal sigurno nije prva asocijacija. Zvuči kao čudo, ali ni Hrvatska ni Maroko nisu tu slučajno, već kao dokaz da rad, posvećenost i strast mogu da dovedu do čuda, i u fudbalu, i u životu, a to je dragocena lekcija

Počelo je davno, pričama koje su najmanje imale veze sa fudbalom, načinom na koji je Katar dobio organizaciju Mundijala, izveštajima o brojnim smrtima stranih radnika na gradilištima objekata za Svetsko prvenstvo; nastavilo se i kada se lopta već zakotrljala, i sa tim pričama, i sa onima koje su vezane za ljudska prava u zemlji domaćinu, o stranim radnicima koji po zadatku oblače dresove nekih reprezentacija da bi stadioni bili puni…. Uz punu svest da sve te priče u velikoj meri jesu tačne, fudbal je, korak po korak, utakmicu po utakmicu, zauzeo svoje mesto.

Svega je bilo u grupnoj fazi, senzacionalnih poraza fudbalskih velesila od autsajdera, eliminacije Nemačke, Belgije, Urugvaja… Osmina finala je donela očekivane rezultate, ubedljive pobede favorita, osim (tada neočekivane) pobede Maroka nad Španijom. A onda su došle četvrtfinalne utakmice.

Bez ograde se može reći da u istoriji Mundijala nisu viđene uzbudljivije i kvalitetnije utakmice u ovoj fazi takmičenja od onih koje su odigrane u Kataru. Prve dve su rešene posle 120 minuta igre zbog kojih fudbal jeste najpopularnija igra na svetu i izvođenja penala. Šta smo sve videli? Vrhunsku borbu, golove u produžecima u meču Brazila i Hrvatske, povratak Belgije od 0:2 do 2:2 u poslednjih deset minuta meča, drame, tragedije, neopisivu radost, oproštaj Nejmara od svetske titule, Mesija kako se hvata za poslednju slamku, neverovatnog Luku Modrića koji pokazuje kako se zaista postaje fudbalska legenda i šta znači biti duša tima i ostaviti život na terenu…

Drugog dana sve isto što se kvaliteta i uzbuđenja tiče, samo bez produžetaka i penala – vrhunska uzbuđenja, Ronalda kako se u suzama oprašta od Svetskih prvenstava, neverovatne Markonace koji konačno dovode jedan afrički tim u polufinale Mundijala, golmane koji čine čuda (kao i u mnogobrojnim dosadašnjim utakmicama, kao nikada do sada na Svetskim prvenstvima), Harija Kejna kako kako prelazi put od junaka do tragičnog heroja, Olivijea Žirua koji, poput Luke Modrića, pokazuje da su za neke ljude  godine samo broj…

I da, i do sada su, mada uglavnom teorijski, mali mogli da pobede velike, slabi jake, ali prvi put su među četiri najbolje ekipe Mundijala istovremeno Hrvatska, država sa manje od četiri miliona stanovnika, i Maroko, zemlja za koju fudbal sigurno nije prva asocijacija. Zvuči kao čudo, ali ni Hrvatska ni Maroko nisu tu slučajno, već kao dokaz da rad, posvećenost i strast mogu da dovedu do čuda, i u fudbalu, i u životu, a to je dragocena lekcija.

Kakve god da su navijačke strasti, i da u polufinalu igraju Engleska protiv Portugalije i Holandija sa Brazilom, ne bi bilo nepravedno, i to najbolje pokazuje kakav sjajan fudbal se igra u Kataru. Šteta je jedino što su ostale samo četiri utakmice; uz sve zamerke, svet je ipak bolje mesto kada se igra i gleda dobar fudbal.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Svetsko prvenstvo u fudbalu hrvatska brazil Katar 2022. Četvrtfinale SP u fudbalu Maroko - Portugal
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Jovina gimnazija

Jovina gimnazija

29.јун 2026. R.Š.

Roditelji: Jovina gimnazija doživela debakl na upisu, popunjena samo dva od 11 odeljenja

Od planiranih 11 odeljenja u Gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu, u prvom upisnom roku popunjena su samo dva, tvrde roditelji učenika koji ocenjuju da je škola ušla u ozbiljnu krizu

Aleksandar Vučić

Parlamentarni izbori

29.јун 2026. M. L. J.

Vikend političke manipulacije: Predsednik Srbije i igra sa datumom izbora

Aleksandar Vučić je za četiri dana oko sopstvenog političkog mitinga nebrojeno puta i u svakom pojavljivanju izgovorio reč izbori. Jedino što nije rekao jeste - kada će se oni i održati

Skup studenata u blokadi

28.јун 2026. R.V.

Veliki studentski protest u Kraljevu: „Ova vlast se boji studenata“

Studenti u Kraljevu organizuju protest na Vidovdan pod sloganom „Sve se vidi na Vidovdan“. Skup je organizovan uz dolazak učesnika iz cele Srbije

Režim

28.јун 2026. M. L. J.

„345 ljudi i 6 robota“: Naprednjaci o proceni ljudi na svom mitingu

Naprednjaci su reagovali na procenu organizacije Arhiv javnih skupova, koja je navela da je na mitingu 27. juna bilo 32.500 ljudi

SNS

28.јун 2026. M. L. J.

Kako je potekla treća (naprednjačka) reka u Beogradu

Reka ljudi na skupu vlasti 27. juna u centru Beograda, a na kraju kolone - još jedna nepostojeća reka. To je fotografija koju su režimski funkcioneri delili

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure