Komentar
Pravda za Sergeja: Legalizujte više tu travu
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Za mene je Tviter neka vrsta kioska, ako se tako može prevesti izraz „agregator vesti“. Mesto gde se u realnom vremenu pojavljuju udarni naslovi svih svetskih medija, naročito zgodno u neprilikama poput terorističkih napada kakve smo videli u petak u Parizu. Ili zemljotresa. Umesto da otvaram desetak sajtova, otvorim samo jedan i svetske vesti mi klize kao na televizijskom kajronu, garnirane ponekim komentarom ljudi koje pratim.
Kako je onda moguće da je Tviter u ozbiljnoj krizi, do mere da mu je budućnost upitna ako nešto hitno ne promeni?
U pitanju su čiste brojke. Tviter ima zavidnih 300 miliona korisnika. Ali to je i dalje pet puta manje od Fejsbuka, a ambicija Tvitera bila je da ga prestigne. Još je gori trend prilično naglog zaustavljanja prirasta. Prošle godine na Tviter je došlo 50 miliona ljudi, ove tek dvadesetak. A Instagram je ove godine porastao za više od osamdeset miliona korisnika i sada ima više korisnika od Tvitera (više od 400 miliona a i dalje brže raste), što govori o promeni trenda.
Preduzete su drastične mere. U firmu se vratio jedan od osnivača, Džek Dorsi, koji je doneo štap i šargarepu. Otpustio je više od trista ljudi, a ostalima ponudio dobre bonuse odnosno deoničarske opcije, ako rezultati budu dobri. Ali, najvažnije je bilo utvrditi šta je to korisnicima prestalo da se sviđa, i to baš kada se činilo da najbolje tek dolazi?
Jednostavno rečeno, Tviter je postao previše grub. Mesto na kome će vas korisnici pre vređati nego hvaliti, a sve to iz dobro čuvane anonimnosti, dakle bez ikakvog rizika po sebe. Nalozi se ponekad formiraju samo sa tom svrhom. Čak i u tragedijama poput pariske nađe se dovoljno budala da likuju i naslađuju se. O tolovanju i botovanju da ne pričamo. Nije retkost da javne ličnosti (u svetu) napuste Tviter za stalno ili privremeno, bilo zbog tih napada od kojih se ne mogu braniti, bilo zbog sopstvene nesmotrenosti, to jest neodmerenih postova.
Drugi problem je što vaši tvitovi, namenjeni društvu s kojim se pratite, mediji mogu da preuzmu i objave jer vam prava nisu zaštićena. Van konteksta tih 140 karaktera zaista mogu da vam upropaste život. Naročito što u drugom mediju nije moguće ispratiti ceo tok razgovora, to jest šta je dovelo do tog posta i šta mu je pravo značenje.
Otud i nedavna ideja da se zvezdica za favorizovanje pretvori u srce za lajkovanje. Kada se unese takav element, malo je teže biti grub, nada se rukovodstvo Tvitera.
Sada se Tviter suočava sa novim problemom. Istraga posle terorističkih napada u Parizu pokazuje da je od svih društvenih mreža baš Tviter najpogodniji za regrutovanje novih terorista. Kada ih tamo prepoznaju, uvlače ih na skrovitija mesta i sigurnije servise za komuniciranje izvan dometa države.
Nije ni čudo što sve više ljudi beži od mesta gde lako i često možeš da dobiješ verbalne batine i gde se skuplja sumnjiv svet. Džek Dorsi moraće sem srca da pronađe i neki tvrđi pristup kako bi Tviter ponovo učinio lepim i bezbednim. I dosadnijim, naravno.
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da će srpska trobojka biti „najpoznatija i najpopularnija zastava otpora u svetu.“ Opa! Zar to već nije bila 1999, baš kada je on sedeo u fotelji ministra za informisanje? I da li je zaboravio kako se sve završilo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve