img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Nasilje prema ženama: Bolje je, ali i dalje ne valja

16. april 2022, 09:51 Jovana Gligorijević
Foto: Ana Batrićević
Copied

U medijima je sve više objava nasilja prema ženama, ali se i dalje olako otkrivaju identitet i žrtve i počinioca. Jedno je kad navedete da je nasilje preživela npr. A.B. sa Voždovca, a sasvim drugo kada napišete da je reč o C.D. (81), iz zaseoka tog i tog, koji je deo sela pored Brusa, pa još fotografišete i kuću

Grupa „Novinarke protiv nasilja prema ženama“ prošle nedelje predstavila je rezultate analize medijskog izveštavanja o rodno zasnovanom nasilju. Objavljeni rezultati odnose se na period od 2019. do 2021. godine i na 36.000 objava koje su analizirane.

Kao članica grupe i osoba koja je radila analizu, imam pokriće da pišem u prvom licu. Mi, Grupa „Novinarke protiv nasilja“, analiziramo medijske sadržaje u kontinuitetu, mesec za mesecom. Objavljivale smo godišnje analize i ranije, ali nas je pandemija zaustavila u nameri da rad predstavljamo javnosti. Otuda sada rezultati iz prethodne tri godine.

Dobra vest je da se mediji u Srbiji popravljaju. Sve je više objava na temu nasilja prema ženama, i to u svim medijima, bilo da su štampa, onlajn, radio ili TV. Sve je manje loših pojava, poput prebacivanja krivice za počinjeno naslje na žrtvu, manje je ismevanja nasilja, pravdanja nasilnika spoljnim okolnostima (bio je pijan, u dugovima, ostao bez posla…)

Ipak, i dalje nije dobro. I dalje se identitet i žrtve i počinioca olako otkriva, čak i kad nema punog imena i prezimena. Jer, jedno je kad navedete da je nasilje preživela npr. A.B. sa Voždovca, a sasvim drugo kada napišete da je reč o C.D. (81), iz zaseoka tog i tog, koji je deo sela pored Brusa, pa još fotografišete i kuću u kojoj se nasilje dogodilo, otkrili ste identitet. A mi smo, radeći analizu, zaista nailazile na to da se u tekst navede i ulica u kojoj preživela stanuje, uz prateću fotografiju kuće na kojoj se vidi i broj. Tada više nije reč samo o otkrivanju identiteta, već i tačne adrese. Pomislićete da niko nije toliko zaludan da traga za nečijim identitetom, ali iz iskustva znam da jeste. Kada sam pisala o seksualnom nasilju u IS Petnica, u tekstu sam ostavila detalj o jednoj od sagovornica, u vezi sa naučnim radovima koje je objavljivala. Sajt na kom se nalaze ti radovi zamalo je pao, jer su radoznalci navalili da nađu ko je žena koja je objavila određeni broj radova u jednoj godini. Samo, pogrešili su jer su pregledali publikacije iz godine kada joj se dogodilo nasilje. Nikada je neće naći, ali, važno je da čitaoci budu svesni da ljudi to rade – kopaju, pretražuju i žele da znaju ono što ne bi trebalo da ih se tiče.

Važna stvar koju smo uočile radeći analizu jeste da su tekstovi sve bolji, ali da su naslovi i dalje senzacionalistički, a fotografije traumatizujuće.  Dakle, novinarke i novinari imaju sve više razumevanja i znanja o prirodi izveštavanja o nasilju, ali to se ne može reći i za uredništva mnogih medija. To da fotografije treba da budu manje traumatizujuće, nismo izmislile same (kao, uostalom, nijedan od indikatora na osnovu kojih procenjujemo kvalitet medijskog izveštavanja). Oslanjamo se na istraživanje „Kako nas žene čitaju“ Autonomnog ženskog centra (AŽC). Ova organizacija razgovarala je sa ženama koje su preživele ili još preživljavaju nasilje i čula njihove komentare i reakcije na medijske sadržaje koji se bave ovom temom. Velika većina ocenila je fotografije kao traumatične – žena koja preživljava nasilje, ne oseća se dobro kada vidi ilustraciju na kojoj je žensko telo zgrčeno u ćošku, preplašenog lica, dok se nad njom nadvija muška pesnica („Ja u toj pesnici uvek vidim i nož“, rekla je žena kojoj je nož zaista bio blizu grla.)

„Novinarke protiv nasilja“ nisu još jedna grupa koja samo izdaje saopštenja, morališe i „najoštrije osuđuje“. Nastale smo sa željom da pomognemo. Bilo nas je tri, sada nas je više od osamdeset. Sve tri smo bile iz tzv. „finih i pristojnih“ nacionalnih medija. Sada su naše članice i novinarke sa lokala, novinarke tabloida, influenserke (i one su medijske radnice, šta god ko mislio), urednice, menadžerke u medijima…

Kao što rekoh, mi želimo da pomognemo.

Zato smo vreme pandemije i nemogućnost da organizujemo javne događaje, iskoristile da uradimo što više konkretnih stvari koje ćemo tek predstaviti javnosti. Ali, jedna od njih, možda najvažnija, jeste baza fotografija koje nisu traumatizujuće i deluju ohrabrujuće na žene. Reč je o pionirskom poduhvatu koji je za grupu razvila i razradila Marija Janković, urednica fotografije baš u nedeljniku „Vreme“. Baza je rezultat rada dvanaest fotografkinja i ilustratorki, a za medije je potpuno besplatna i svima dostupna.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nasilje nad ženama Novinarke Žene
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

15.novembar 2026. S. Ć.

Novosadski aktivisti stigli kući nakon godinu i po dana izgnanstva

Dorotea Antić i Branislav Đorđević vratili su se u Novi Sad nakon što je Viši sud obustavio postupak protiv njih i još desetoro aktivista - zbog sumnje na pripremanje nasilne promene ustavnog uređenja

Momci u crnom s rančevima ulaze u Ćacilend, parlamentarni izbori 2026.

Svet

15.novembar 2026. M. L. J.

Bivša ambasadorka Belgije: EU naterala Vučića da se povuče iz Pionirskog parka u izbornoj noći

Bivša ambasadorka Belgije u Beogradu Denis de Hauer izjavila je da je Evropska unija izvršila pritisak na Aleksandra Vučića da povuče bezbednosne snage iz Pionirskog parka u izbornoj noći, kako bi se izbegao mogući građanski rat

Vesti

14.novembar 2026. S. Ć.

EPS: Najveći dužnici su Železara Smederevo, Resavica, GSP, MUP

Među 50 najvećih dužnika EPS-a su državne firme i ministarstva. Ukupno duguju 176 miliona evra

Vesti

14.novembar 2026. S. Ć.

Ministarstvo građevinarstva potvrdilo je pisanje „Vremena“ o Generalštabu

„Ugovor o raskidu je u proceduri formalizacije i očekuje se završetak početkom iduće nedelje, o čemu će javnost biti obaveštena“, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i potvrdilo ranije pisanje „Vremena“

Vesti

14.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Raskinut ugovor za Generalštab, nema penala

Srbija i firma Džareda Kušnera odrekle su se svih eventualnih međusobnih potraživanja pri raskidu ugovora za Generalštab, tvrdi izvor „Vremena“ iz Vlade

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure