img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kolumna

Moja voždovačka himna Srbiji

10. jul 2023, 07:38 Ivan Ivanji
Foto: A.I.
Pogled sa Voždovca
Copied

Moj zavičaj je preko pola veka Voždovac. Voždovac je u Beogradu, Beograd u Srbiji. U to ime mogu mirne savesti u mom voždovačkom stanu da napišem „Živela Srbija!“. Nema Vučić nikakav monopol na taj usklik, a ja svakako ne mislim na Srbiju kakvu je on, garantujem, samo privremeno sazdao

Ja imam rezervnu domovinu. Savezna vlada Austrije mi je na osnovu paragrafa deset, stav četiri Zakona o državljanstvu dodelila državljanstvo „u interesu države Austrije“. Takvo državljanstvo, mimo policije, dodeljuje Vlada i ne uslovljava ga odricanjem od prethodnog državljanstva. Austrija tako u svoje krilo prima umetnike, sportiste i, naročito, uspešne, tj. bogate, poslovne ljude. Ja, dakle, legalno posedujem i srpski i austrijski pasoš.

Preko dvadeset godina sam živeo u Beču. Po proceni grupe The Economist Beč je već deset godina uzastopno grad sa najboljim kvalitetom života na svetu. Pored svega ostalog, naročita pažnja se posvećuje starijima. Tu nismo nikakve „bake i deke“, već seniori. Ja u Austrji imam neku vrstu književne penzije, još uvek objavljujem knjige i novinske napise. Tamo sam i zdravstveno osiguran. Mogao bih i dalje lepo da živim u tom Beču.

Ali ja nikada nisam napustio svoj beogradski stan, uprkos svim nedelima Slobodana Miloševića, razaranju „moje“ Jugoslavije i potčinjavanju Srbije nacionalističkim i kriminalnim ešalonima, nikada nisam „emigrirao“, kao moj pokojni prijatelj Bogdan Bogdanović, i definitivno sam se pre mnogo godina vratio da živim i umrem u Srbiji.

Pogled kroz prozor

Unutar svoje zemlje volim da se deklarišem kao Banaćanin, ali, iskreno rečeno, davno sam izgubio intimniju vezu sa rodnim Zrenjaninom, (Velikim Bečkerekom, Petrovgradom). Rodbine tu nemam više, međutim, kamen spoticanja pred kućom u kojoj sam odrastao podseća da su tu živeli moji roditelji, baba i deda po očevoj strani, moja sestra i ja. Lepe veze održavam sa Gradskom bibliotekom koja mi je upravo štampala novo izdanje knjige „Aveti iz jednog malog grada“ i nekolicinom prijatelja. Jasno je da su te aveti izrasle iz mog detinjstva.

Pravi zavičaj ipak mi je više od pola veka Voždovac. Jeste bila Jugoslavija, jeste Srbija i jeste Beograd, ali naglašavam Voždovac u Beogradu. U istom sam stanu već 57 godina, sa svoje terase u jednom pravcu vidim hram Svetog Save, u drugom, noću, blještava svetla stadiona Crvene Zvezde i Partizana. Mnogo toga mrzim u današnjoj Srbiji, u današnjem Beogradu, vala i na Vodždovcu, u mom neposrednom komšiluku, kao što sam mrzeo mnogo toga devedesetih godina.

Pa zašto sam onda ovde, ipak ovde, a ne bih morao da budem? Lepo kažu ti faking Englezi: right or wrong, my castle.

Kako je Sveti Vit postao Sveti Vid

Legende koje postaju svojina velikog broja ljudi postaju stvarnije od istorijske istine. Neki dan proslaviše Vidovdan. Vikipedija kaže: „Nepokretni crkveni praznik koga praznuju Srpska i Bugarska pravoslavna crkva. Jedan od najvećih srpskih praznika.“

Ako je to crkveni praznik može da se radi samo o svetom Vitu. ViT sa „T“, nikako sa „D“. Sveti Vit – Vitus – bio je, kažu crkveni spisi, trinaestogodišnjak koji je zbog svoje hrišćanske vere po naređenju cara Dioklecijana pogubljen u Lukaniji, na jugu Italije. Istorijski to je nemoguće, Dioklecijan nije stolovao na zapadu, Italijom je vladao Maksencije. Ali zašto sveti ViD, a ne sveti ViT? Legenda je spojila ideju o slovenskom bogu Svevidu sa svetim Vitom.

Meni se to sviđa. Prelepi porodični praznik krsna slava nastala je tako što su ljudi svoje mitske pretke, kućne idole, po prijemu hrišćanstva unapredili u svetitelje. Moj Voždovac slavi svetog Andreja. Moj sin se zove Andrej.

Legenda kaže i da je crni Đorđe, Đorđe Petrović, po turskoj reči za crno kara preimenovan u Karađorđevića. On sa ovog područja, gde ja sada ovo pišem, 1806. krenuo da prvi put oslobodi Beograd, zato taj kraj nazvaše Voždovo predgrađe, a 1956. nastala je opština Voždovac. Deset godina posle toga doselili smo se u stan u kome još uvek stanujem i, rekoh, ovde nameravam da ostanem dok me ne iznesu.

Srbija kakvu zamišljam

Ko kaže da legende nisu stvarnije od onog što ozbiljni ljudi doživljavaju kao stvarnost? Ja se ne bih usudio.

Dok pišem o Dioklecijanu mogu sebe da zamislim kao njegovog, a ne Titovog prevodioca. Lakše mi je da se družim sa likovima iz mojih romana nego sa mnogim dosadnim, itekako stvarnim savremnicima, komšijama, prolaznicima na ulici. Lakše mi je da zamišljam vile na moru, ostrva u Tihom okeanu koja su moja svojina, da plivam takmičeći se sa ljubaznim, belim ajkulama, umesto da sa štapom u ruci odšepam iz sobe u kuhinju. I sve to živim u romanima. Pa zar nisam srećan, zar ne treba da pevam himne?

Gledajući kroz moj prozor na Voždovcu volim da zamišljam i Srbiju slobodnih ljudi u kojoj građani neće morati da protestuju zbog medija koji šire laži i pujdaju ljude jedne na druge, protiv ministra policije koji nesmetano štiti kriminalce, u kojoj se nepošteni neće proglašavati poštenima, a pošteni izdajnicima, u kojoj su institucije servis građana, a građani uživaju sva prava zagarantovana Ustavom. Volim da zamišljam Srbiju u kojoj niko neće morati da mašta o tome kakva bi trebalo da bude.

Rekoh, priznah, da teško hodam i bez pomoći ne mogu da idem više od dvadesetak koraka, ali duhom sam na svim Protestima protiv nasilja i u Srbiji koja se tamo rađa. Toj Srbiji sa Voždovca pevam himnu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

građanska srbija himna srbiji ivan ivanji protesti Protesti Srbija Srbija kakva bi mogla da bude srbija protiv nasilja sveti vid voždovac
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski marš na Novi Sad

31.oktobar 2025. Katarina Stevanović / R.V.

BLOG Neverovatna energija u Novom Sadu, doček šetača iz svih krajeva Srbije

Dan drugi. Studenti iz Beograda stižu u Novi Sad. Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović je sa njima. Preostalo je još jako malo

Mediji

31.oktobar 2025. M. L. J.

Mediji Junajted grupe traže od vlasnika – da ih proda

N1, Nova, Radar i Danas traže od Junajted grupe, njihovog vlasnika, da otkupe ove medije od vlasnika po tržišnim principima, uz finansijsku podršku kredibilnih eksternih investitora

Obraćanje

31.oktobar 2025. S. Ć.

Aleksandar Vučić: Otiću ću u subotu u crkvu da se pomolim Bogu

U za njegove pojmove nikad kraćem obraćanju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da će u subotu otići u crkvu da se pomoli Bogu, da zapali sveću za sve žrtve novosadske tragedije, i pozvao druge da slede njegov primer

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Istraživanja javnog mnjenja

31.oktobar 2025. Milica Srejić

Vučić tobože na 50 odsto, ali nešto neće izbore

Tabloidi prenose navodno istraživanje prema kojem SNS ubedljivo dobija izbore. Ali, Vučić dobro zna da su to lažne brojke, kaže za „Vreme“ politikolog Dejan Bursać

Doček studenata

31.oktobar 2025. M. L. J.

Fizioterapeuti su spremni: „Masiraćemo 8.000 studenata-šetača do 4 ujutru“

Velika akcija studenata i srednjoškolaca fizioterapeuta sprema se u Novom Sadu, pred dolazak više od 8.000 ljudi koji šetaju do grada

Komentar

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure