img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Krsni hod za spas porodice i reakcije: Tabananje u besmisao

15. август 2022, 18:30 Jovana Gligorijević
Foto: Tanjug
Ustavom zagarantovano pravo: Jedna od Parada ponosa u Beogradu
Copied

Činjenica da opozicione, navodno građanski orijentisane partije, mnogo žešće i jače podržavaju poljoprivrednike u protestu, nego LGBT aktiviste koji organizuju Europrajd, govori mnogo o kalkulantskoj prirodi političkog života

U Beogradu je 14. avgusta održana litija, zapravo “Krsni hod za spas tradicionalne porodice”, u kom su učestvovali brojni desni pokreti i stranke i pridružene pristalice. Povod za ovaj događaj posve je čudan, bilo gde osim u Srbiji, u kojoj je neka vrsta tradicije.

Beograd će u septembru biti grad domaćim Europrajda. Dakle, nećemo imati uobičajenu Povorku ponosa, nego idemo korak dalje: u septembru prošle godine, na godišnjoj konferenciji Evropske asocijacije organizatora prajdova (EPOA), doneta je odluka da Europrajd bude održan u glavnom gradu Srbije. Europrajd je panevropska manifestacija koja se svake godine održava u drugom evropskom gradu, a prvi je održan 1992. u Londonu.

Kako se bliži 12. septembar, tako oni koji na Prajd svakako ne bi došli, mahnitaju po mrežama, medijima i – ulici. Tako je i došlo do “krsnog hoda” u Beogradu. Šetači koji su izašli da protegnu noge pod izgovorom da čuvaju “tradicionalnu porodicu” (šta god to bilo), iste večeri su izlili gnev na medije koji nisu preneli da i oni postoje. U ime istine i medijske etike, zaista je red bio da javni servis objavi makar kratku vest da se ta litija dogodila, ali ima neke kosmičke pravde u tome što nije: koliko su decenija, pa i vekova, LGBT osobe morale da se kriju, da robijaju, da budu mučene, sakaćene, stigmatizovane, odbacivane – pa, preživeće većinski heteroseksualni pravoslavni domaćin da makar jednom njega neko ignoriše. Problem mu je što nije navikao na ignorisanje: kad on zagrmi, svi zaćute i klimaju glavom. Zato mu i smeta Prajd: nije o njemu, nego o nekom drugom, drugačijem i različitom od njega. A šta je drugačije od heteroseksualnog pravoslavnog domaćima čoveka, to, zna se, ne treba da postoji, bilo da je gej, žena, migrant ili biciklista.

Zanimljivo je, međutim, kako su reagovale političke partije u Srbiji. U vezi sa litijom – ni mukajet. Niko ništa. Zanimljivo je da su samo koji dan ranije svi koji važe za građanski orijentisanu opoziciju osudili govor mržnje vladike banatskog Nikanora koji je verbalno napao premijerku Anu Brnabić i LGBT osobe kao takve. Na Nikanorovu anatemu reagovali su Pokret slobodnih građana, Stranka slobode i pravde, predsednik Demokratske stranke Zoran Lutovac… Na litiju niko.

Ovo ćutanje moglo bi se razumeti iz perspektive slobode govora: hodači za porodicu zaista su samo prošetali i izrekli svoj stav, pa se razišli kućama. U širem kontekstu, njihova šetnja može da se tumači kao sloboda govora. Ali, oni su izašli na ulicu da traže ukidanje sloboda za jedan deo građana Srbije i zaista bi bio red da to neko od predstavnika građana u parlamentu i kaže.

Sa druge strane, veliki deo građanske opozicije zauzet je podrškom poljoprivrednicima koji blokiraju puteve po Vojvodini i čiji su razlozi za protest sasvim legitimni. Međutim, ovolika posvećenost opozicije tom protestu nema mnogo smisla, jer opozicija (ispravno) vidi Aleksandra Vučića kao glavnog krivca za ekonomske probleme u Srbiji, dok poljoprivrednici u protestu njega ne smatraju krivim ni za šta. Tako dolazimo u paradoksalnu situaciju: opozicija se nudi paorima, a paori ih neće.

 

Predsednik Narodne stranke Vuk Jeremić reagovao je na litiju tako što je na svom Tviter nalogu postavio anketu sa pitanjem da li u Beogradu treba ili ne treba da se održi Europrajd. Objasnio je to demokratijom, odlukom većine, te činjenicom da svi ponekad treba da se pomirimo da smo u manjini. I to bi bilo u redu, da u jednoj drugoj Jeremićevoj anketi nije ispalo da većina onih koji su mu odgovorili smatra kako Srbija treba da postane članica NATO pakta.

Sa druge strane, desnica divlja: organizator tradicionalnih “porodičnih šetnji” Boško Obradović danima ne prestaje o Europrajdu, sve koristeći izraz “homoseksualizam”, kao da je reč o nekakvoj ideologiji (što, po njemu i jeste, ali u realnosti nije).

Koalicija NADA koju čini Novi DSS, POKS i 25 udruženja građana zatražila je od Vlade Srbije da otkaže održavanje Europrajda u Beogradu. Predsednik Novog DSS i jedan od lidera koalicije Miloš Jovanović rekao je da NADA traži otkazivanje Europrajda jer “niko nema pravo, naročito manjina, da agresivno promoviše i nameće svoje vrednosti većini”. Šta je agresivno u nekoliko predstava, izložbi, filmskih projekcija, žurki i jednoj uličnoj šetnji – ne znamo.

“Cilj LGBT populacije i onih koji ih podržavaju je ponovni pokušaj da se na dnevni red stavi zakon o istopolnim brakovima, protiv koga ćemo se vrlo odlučno boriti u Skupštini, braneći Ustav Srbije”, rekao je Jovanović. Netačno. Nešto što se zove zakon o istopolnim brakovima nikada nije bilo, niti će biti na dnevnom redu Skupštine. Jeste bio Nacrt Zakona o istopolnim zajednicama.

Od vladajućih, pobedio je član Predsedništava Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović. On je pozvao organizatore Europrajda u Beogradu da otkažu tu manifestaciju, ili da, u suprotnom, država razmisli da je zabrani jer je to periferna tema u situaciji kad, kako je rekao, imamo ozbiljnu situaciju na Kosovu. Ovaj njegov argument – “Kako možete o temi X kad se događa Y” – verovatno je najizlizaniji i najpotrošeniji u srpskom društveno-političkom životu. Prvo, polazi od pretpostavke da su ljudi nesposobni da isprate više od jedne teme istovremeno. Drugo, ako je Europrajd periferna tema, čemu radikalni predlozi, poput zabrane?

I na kraju, osvrnimo se na činjenicu da broj ljudi na “krsnom hodu” nije bio zanemarljiv. Ispada da nadolazeća ekonomska kriza, poskupljenje svega, rastuće siromaštvo, nisu dovoljan motiv da izvedu ljude na ulicu. Ali to što će nekoliko stotina ljudi prošetati Beogradom noseći dugine zastave – jeste. E pa to je nemoguće.

Što nas vodi ka još jednom izlizanom, ali vrlo verovatnom zaključku: ceo ovaj cirkus režira neko iz državnog vrha kome je zapelo da zamazuje oči građanima jer: od 1. septembra struja poskupljuje za 6,5%. Tona peleta je već sad 400 evra, a kubni metar drva 100 evra. Nema veze, grejaćemo se mržnjom prema različitom. To uvek pali.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Beograd europrajd litija Opozicija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Geopolitika

29.септембар 2025. K. S.

„BRIKS – Srbija među prijateljima”: Poziv da Srbija odustane od Zapada

Dok opada podrška evropskom putu, vlast balansira između Zapada i Istoka, šaljući signale i Briselu i Moskvi. U tom duhu održana je u Beogradu i konferencija o BRIKS-u

Protesti

29.септембар 2025. N. M.

Poljoprivrednici: Nastavljamo proteste i blokade širom Srbije

Udruženja poljoprivrednika najavila su nastavak protesta i višednevne izlaske na ulice i puteve širom Srbije zbog toga što se nadležno ministarstvo i institucije uporno uglošuju o njihove zahteve

RTS

29.септембар 2025. Katarina Stevanović

Bizarni igrokaz: Zašto se režim okomio na prorežimski RTS?

Zašto predstavnici režima protestuju protiv u dobroj meri prorežimskog RTS-a, četiri meseca pre nego što generalnom direktoru Javnog servisa Draganu Bujoševiću ističe mandat

Obrazovanje

29.септембар 2025. Katarina Stevanović

Kriza u Petoj beogradskoj gimnaziji: Otkazi, pritisci i nezadovoljstvo roditelja

Otkazi, zastrašivanja i zabrana roditeljima da uđu u školu – ovako izgleda prvi mesec nove školske godine u Petoj beogradskoj gimnaziji

Skupovi „Građani protiv blokada“

29.септембар 2025. M. L. J.

Čačak, Valjevo, Bogatić, Novi Sad, Beograd: Bliski susret naprednjaka i zborova građana

Brojni incidenti obeležili su okupljanja naprednjaka u nedelju, 28. septembra, jer su u pojedinim gradovima održani i kontraskupovi zborova građana

Komentar

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure