img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Jednočasovna blokada upozorenja: Dan posle

28. новембар 2021, 11:30 Andrej Ivanji
FOTO: Marija Janković
Slika Srbije u subotu: Blokada saobraćaja u Beogradu
Copied

Sada je pitanje dokle su ekološki aktivisti spremni da idu i, ako se ne povuku, da li će imati masovniju podršku građana. Jer, ako odustanu od najavljene blokade naredne subote, izgubiće verodostojnost. A ako ponove akciju, morali bi da imaju daleko masovniju podršku građana nezadovoljnih ovom vlašću, pošto se ne može isključiti da će vlast primeniti državnu ili paradržvnu silu zarad „uspostavljanja reda i mira“. Na stolu je više opcija

Epilog jednočasovne blokade saobraćajnica i mostova širom Srbije u subotu 27. novembra: mestimična koškanja sa policijom, sukob sa pristalicama SNS-a naoružanih motkama, dvadesetak privedenih i ubrzo na slobodu puštenih demonstranata, zaustavljanje saobraćaja na nekolicini vitalnih deonica i ohrabrujuće osećanje ekoloških aktivista da im je organizaciono složen naum pošao za rukom. Akcija „blokade upozorenja“ je uspela.

Pitanje je: Šta dalje, posle „upozorenja“? I građani nezadovoljni usvanjanjem Zakona o eksproprijaciji, Zakona o referendumu i uopšte svime što direktno ili indirektno ima veze sa prostiranjem crvenog tepiha za dolazak Rio Tinta, i vlast zbijena oko Aleksandra Vučića, zauzeli su nepomirljive stavove.

Ekološke organizacije i stranke su najavile da će akciju da ponove naredne subote tako što će aktivisti krenuti svojim motornim vozilima, gde već treba da krenu, i zustaviti ih na strateški važnim saobraćajnica, gde bi podršku trebalo da im pruži aktivistička pešadija.

Vlast je zauzela svoj već poznati stav da „manjina teroriše većinu“, da „Đilasovci maltretiraju građane bahato se šetajući nasred ulica“, dok ih članovi SNS-a „smerno i pristojno mimoilaze krećući se trotoarom“ i simbolizujući onu „pristojnu“ Srbiju koju predvodi Vučić. Povlačenje spornih zakona nakon takvih izjava, što bi obesmislilio daljnje blokade, malo je verovatno. Bio bi to loš signal investitorima. I znak slabosti.

Kao i uvek u ovakvim situacijama je pitanje dokle su demonstranti spremni da idu i koliku će pdršku imati. Ako ekološke organizacije odustanu od najavljenog, izgubiće verodostojnost. Ako ponove blokade, morali bi da računaju na daleko masovniju podršku građana nezadovoljnih ovom vlašću, jer se ne može isključiti da se na Andrićevom vencu dođe do zaključka da blokade autoputeva ne mogu da se tolerišu i da dođe do radikalizacije situacije.

Odziv građana akciji blokada u subotu bio je relativno skroman, u neskladu sa pozamašnim učinkom koji jeste ostvaren.

Vlast ima više opcija.

Pokazna vežba za jednu od njih odigrala se u Šapcu, gde su pravoverujući naprednjaci sa kapuljačama na glavi, motkama i čekićima napali ekološke aktiviste dok je policija sve to posmatrala. Bio je tu i bager, ako treba da se raskrče neka privatna vozila koja stoje na putu autobusima sa članovima SNS-a koji su pošli u Beograd da klikću Vučiću. Tu su pinkovi i informeri da napade batinaša na građane koji protestuju predstave kao sukob „Đilasovaca“ i „pristojnih građana“ kojima je, eto malo, pukao film zbog tolike tajkunske bahatosti.

Druga opcija je sveobuhvatna akcija policije, žandarmerije, specijalnih policijskih jedinica sa naređenjem da isuču pendreke i mlate gde treba i koga treba, izvođenje na ulice onih hamera i drugih oklopnih vozila koji su već jednom zastrašivali Beograđane. Pinkovi i informeri bi to predstavili kao intervenciju protiv huligana zarad uspostavljanja reda i mira.

Treća opcija je oproban recept prećutkivanja i ignorisanja, izbegavanje sukoba dok se bezobalni protesti ne izduvaju. Građani koji konzumiraju kontrolisane medije, potencijalni glasači SNS-a, jedva da bi primetili šta se događa. Ta taktika je primenjena u subotu. TV Pink je, tako, u pauzi prenosa uživo Akademije SNS-a u Nacionalnom dnevniku objavio vest u trajanju od 34 sekunde u kome se govori o šačici „lažnih“, „vidno agresivnih“ ekologa i „bahatih Đilasovaca“ koji blokiraju autoput „Beograd-Niš“ i maltretiraju građane.

Ova taktika je dobro funkcionasala za vreme građanskih protesta nakon prebijanja Borka Stefanovića. Ali, ovi sadašnji protesti, za razliku od tada, nemaju neke uopštene zahteve, tipa da se vlast odrekne vlasti, već veoma konkretan zahtev da Vučić ne potpiše sporne zakone, pa da se onda povuku. A i blokada autoputa i vitalnih magistralnih puteva daleko jače i dalje odjekuje, od šetnje po centralnim gradskim ulicama.

Za Vučića i SNS bi nekoliko meseci pre izbora blokada puteva i bez i sa primenom državne, ili paradržavne, sile bila neprijatna. Hoće te slike uličnih protesta koje narušavaju idiličnu predstavu o jednom obožavanom Vođi koji uživa nepodeljenu podršku svog naroda da obiđu svetske metropole. Ali i domaće gradove i palanke i da možda motivušu demotivisane, opoziciono misleće građane.

 

 

 

 

 

Tagovi:

Građanski protesti Ekologija ekološke organizacije Rio Tinto Zakon o eksproprijaciji SNS Blokada Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure