img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Izbor istaknutih pravnika: Politička kontrola pravosudnih saveta

24. mart 2023, 08:55 Jelena Jerinić
Foto: CQF-avocat/Pixabay
Copied

Da li je moguće da neko ko se godinama bori protiv režima Srpske napredne stranke i njenog predsednika, pored ostalog i zbog toga što u kontinuitetu krše Ustav i zakone, za istaknutog pravnika predloži osobu koja ih sasvim otvoreno podržava? Jer ovde se ne radi o nečijem proseku na studijama ili broju objavljenih naučnih radova. Radi se o dostojnosti. Radi se o moći koju kao narodni poslanici nekome stavljamo u ruke. I kako se to uklapa u ono za šta svi tvrdimo da se zalažemo - za oslobađanje pravosuđa i oslobađanje Srbije?

Ne znam da li ikoga više zanima da sluša i čita o izboru istaknutih pravnika, sada kada se čini da je čitava stvar završena. Uostalom, ima i toliko drugih stvari. Građani i građanke savskih blokova izašli su da brane nasip, Novosađani se bore za Šodroš, plagijatori traže pravdu pred sudom i dalje niko ne zna gde je 38.000 potpisa za zabranu iskopavanja litijuma, a sve u stvari najviše zanima da li će Vućić po pitanju Kosova nešto potpisati ili neće. Ipak, imam potrebu da nakon meseci bavljenja temom takozvane naprednjačke reforme pravosuđa podelim sa vama još jedan lični stav ili bolje rečeno ličnu zbunjenost.

Ne mogu dovoljno puta da kažem da je Ne davimo Beograd jedina opoziciona organizacija koja je u svim fazama bila aktivno protiv ustavnih promena i usvajanja zakona kojima je pravosuđe prepakovano, da bi uskoro sa svilenom mašnicom bilo ponuđeno za još jedan plusić u Evropskoj komisiji – kao veliki uspeh u oblasti vladavine prava. Mašnica se upravo vezuje, u vidu izbora istaknutih pravnika u dva pravosudna saveta, a prst na čvor, verovali ili ne, nekako su uspeli da stave i neki opozicioni poslanici.

U jednoj od faza ovog procesa NDMBGD je podneo primedbe u postupku javne rasprave, kako bi se omogućilo da opozicija ima bilo kakav uticaj na proces izbora istaknutih pravnika, barem u fazi koja se odvija u Odboru za pravosuđe. Predložili smo dvotrećinsku većinu u Odboru za predlaganje užeg izbora kandidata i to je usvojeno, a zatim i ublaženo u konačnom tekstu zakona koji je usvojen. Tako je u drugom krugu, ako se u prvom ne postigne dvotrećinska većina, potrebna većina od tri petine članova Odbora.

Evo kako je izgledala računica. Odbor ima 17 članova, od kojih 11 dolazi iz vladajuće većine (SNS, SPS, PUPS, SVM). Dvotrećinska većina iznosi 12, što znači da bi za prolazak u drugi krugu bio potreban još jedan glas iz opozicije – tačnije, ili da se radi o zaista dobrom kandidatu ili…. nešto drugo?

Identifikcija naprednjački ustrojenih kandidata

Od početka smo mi, a kako se meni činilo i druge opozicione poslaničke grupe (bez obzira na programsku orijentaciju), isticali da će istaknuti pravnici biti kanal kroz koji će vladajuća struktura prevashodno uticati na rad Saveta, pa samim tim i pravosuđa. Na taj način smo koncipirali našu strategiju na razgovorima sa kandidatima pretprošle subote.

Pokušali smo da unapred identifikujemo one koji bi mogli biti kandidati bliski vlasti, uključujući i one koji se do sada nisu isticali u kritikovanju vlasti. Tako su bila i formulisana pitanja koja sam kao članica Odbora za pravosuđe postavljala kandidatima. A među kandidatima su bili, na primer: profesori pravnih fakulteta, od kojih su neki potpisivali podršku za kandidaturu Vučića za predsednika; pomoćnik direktora Koridora Srbije, službenica BIA-e ili partner u advokatskoj kancelariji Vesićevog bliskog prijatelja, donatora mobilne kancelarije itd.

Kolegama profesorima i profesorkama čitala sam izjave visokih funkcionera SNS-a koji su tokom godina komentarisali postupke pred sudovima i tužilaštvima, često nipodaštavajući njihovu ulogu i vređajući ih (uključujući i situacije u kojima je predsednik Republike lično utvrđivao i cenio dokaze). Pitala sam ih da li za njih ti primeri predstavljaju primereni ili neprimereni uticaj na pravosuđe i tužilaštvo. Kao potpisnica pisma podrške profesora i profesorki pravnih fakulteta premeštenim zamenicama tužioca, pitala sam ih da li su i oni razmišljali o tome da podrže bivše studentkinje njihovih fakulteta i koleginice. Odgovori koje sam od njih dobila potvrdili su ono što sam i pretpostavila – to su kandidati koji će vrlo verovatno dobiti većinu vladajuće većine.

Na primer, kako mi reče prof. Bodiroga, odgovarajući na jedno od pitanja, i kandidati za istaknute pravnike imaju pravo na politički stav. Imaju. Samo što on svoj politički stav izražava tako što, kao profesor prava, podržava osobu koja do podneva tri puta prekrši Ustav (jeste da rano ustaje, ali mnogo je!) i često se neprimereno meša u rad pravosuđa (poslednji put stajući u odbranu tužioca Stefanovića).

Ostali nisu bili toliko sigurni da će biti izabrani, pa su izbegavali da se izjasne o primerima koje sam navodila ili se pravdali zauzetošću obavezama u nastavi zbog kojih nisu mogli da reaguju jer se tamo neke tužiteljke sklanjaju sa politički osetljivih predmeta. Uostalom, snimak razgovora je na veb sajtu Narodne skupštine, svako može da ga pogleda.

Zbunjena izborom opozicionih kolega

Međutim, kada je nedelju dana kasnije došlo vreme za drugi krug glasanja, upravo se neki od tih kandidata bez većih problema dobili 12 i više glasova. Među njima i oni koji, po meni očigledno, ili već aktivno podržavaju vlast SNS-a ili lako pristaju da joj se ne zamere. Štaviše, pomenutog profesora je i predložio kolega iz opozicione Narodne stranke, a za neke od tih kandidata glasale su i kolege iz drugih opozicionih stranaka.

I tu dolazi do moje zbunjenosti pomenute na početku teksta. Da li je moguće da neko ko se godinama bori protiv režima Srpske napredne stranke i njenog predsednika, pored ostalog i zbog toga što u kontinuitetu krše Ustav i zakone, za istaknutog pravnika predloži osobu koja ih sasvim otvoreno podržava? Jer ovde se ne radi o nečijem proseku na studijama ili broju objavljenih naučnih radova. Radi se o dostojnosti. Radi se o moći koju kao narodni poslanici nekome stavljamo u ruke. I kako se to uklapa u ono za šta svi tvrdimo da se zalažemo – za oslobađanje pravosuđa i oslobađanje Srbije?

Na kraju moram da kažem da je među kandidatima bilo i onih o kojima nismo znali mnogo, a njihove biografije ne ukazuju da imaju direktnu vezu sa SNS-om ili ga na neki način podržavaju. To, naravno, dovodi u pitanje njihovu istaknutost, barem u smislu uobičajenog razumevanja te reči. Pretpostavljamo da su oni tu da popune mesta u užem izboru, odnosno da će biti među četvoro kandidata za svaki od saveta koje u skupštinskom plenumu neće ni biti izabrani. Za neke od njih smo glasali u nadi da su, bar u teoriji, to ljudi koji su spremni se suprotstave ako neko od njih traži da zažmure na nepravdu ili neprimereni uticaj. Glasali smo, sve vreme žaleći jer oni za koje znamo da su istaknutiji i dostojniji od prijavljenih kandidata nisu ni želeli da uđu u ovaj proces.

U nedelju uveče će Odbor glasati drugi put da bi bilo izabrano još troje kandidata koji nisu izabrani u prvom krugu. Sada će biti dovoljno 11 glasova vlasti, pa opozicija neće ni biti potrebna.

Autorka je narodna poslanica i redovna profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

izbor istaknutih pravnika ndmbgd pravosuđe ne davimo beograd pravosuđe pravosudni saveti pravosuše srbija reforma prvosuđa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ćacilend požar

Analiza

23.oktobar 2025. Davor Lukač

Sagovornici „Vremena“: U priči o „terorističkom napadu“ u Ćacilendu sve škripi

Penzionisani pešadijski oficir i bivši pripadnik Vojne bezbednosti iznose svoje sumnje u režimsku verziju onoga što se u sredu pre podne odigralo u Ćacilenu ispred Narodne skupštine

Studentski marš

23.oktobar 2025. N. M.

Novi metod policije: Pretres novopazarskih studenata kod Kosjerića

Policija je zaustavila studente, koji su iz Novog Pazara pre osam dana krenuli ka Novom Sadu, osam kilometara od Kosjerića. Ovo je prvi put da je policija pretresala studente koji pešače uzduž i popreko Srbije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Vučić i EU

23.oktobar 2025. Andrej Ivanji

Vučić o poslanicima EP: Od „evropskog šljama“ do „patoloških lažova“

Ranijom prilikom predsednik Srbije Aleksandar Vučić je neke poslanike Evropskog parlamenta nazvao „evropskim šljamom“. Nakon oštre Rezolucije EP o Srbiji opisuje ih kao „patološke lažove“. Nagrdio ih je i Ivica Dačić

„Informer“

23.oktobar 2025. B. B.

„Informer“ povezuje „teroristu“ iz Ćacilenda sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem

Glavni urednik „Informera“ Dragan J. Vučićević povezao je pucnjavu u Ćacilendu sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Konstatovao je da je Hrvatska najaktivija u pomaganju "obojene revolucije" u Srbiji, za šta ima "mnogo dokaza"

Fabrika turske kompanije MKE na Kosovu imaće godišnji proizvodni kapacitet od 20 miliona metaka, a planirano je da bude završena 2026. godine.

Kosovo

23.oktobar 2025. B. B.

Kosovo: Turci za potrebe Prištine prave fabriku municije

Iduće godine turska kompanija MKE planira da na Kosovu izgradi Fabriku za prozvodnju municije koja će moći da prozvodi do dvadeset miliona metaka godišnje

Komentar
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Požar kod Ćacilenda

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Povezane vesti

Lični stav

24.mart Jelena Jerinić

Pravnici za pravnu državu: Moramo da podržimo ugrožene koleginice

Muk u Srpskoj naprednoj stranci o dešavanjima u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu prekinuo je u utorak uveče najistaknutiji među svim SNS pravnicima - predsednik države lično – izjavom je da se protiv šefa VJT Nenada Stefanovića vodi „politička hajka”. Aleksandar Vučić tako nije uzeo u zaštitu VJT, niti sam tužilački sistem, on je dao signal članovima svoje stranke i tablodima da krenu u otvoreni napad na hrabre zamenice tužioca Bojanu Savović i Jasminu Paunović i na sve druge koji se usprotive njihovoj protivzakonitoj smeni

Lični stav

24.januar Jelena Jerinić

Javno slušanje o usklađivanju zakona sa Ustavom: Metodologija banalizacije suštine

Način na koji je sproveden ovaj proces je suštinski izigravanje ideje konsultovanja - od samog početka, preko načina na koji se obrazuju radne grupe, na koji su organizovani okrugli stolovi (a vreme i mesto njihovog održavanja držani u tajnosti), pa do poslednjeg takozvanog izveštaja o javnoj raspravi. To je sušta negacija glavne poruke Venecijanske komisije - da nam nedostaje pravna kultura

Lični stav

24.novembar Jelena Jerinić

Mišljenje Venecijanske komisije: Pozitivno, nego šta – dok se ne pročita

Venecijanska komisija obelodanila je svoje mišljenje o ustavnim izmenama u vezi sa pravosuđem u Srbiji. Minstarka pravde Maja Popović je odmah radosno obznanila da je ono “pozitivno”. Komisja, međutim, ističe aspekte kojima se suštinski zadržava kontrola izvršne vlasti u odnosu na pravosuđe, omogućava politički uticaj na izbor istaknutih pravnika članova Visokog saveta sudstva i sudove… Samo se mora otići na njihov sajt i pročitati šta piše, jer srpsko Ministarstvo pravde ne objavljuje prevod

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure