img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Instrumentalizacija kulture sećanja: Patriotizam i igre brojeva 

27. septembar 2023, 07:33 Jelena Jorgačević
Foto: Tanjug/Hina/Admir Buljubašić
Jasenovac
Copied

Zašto je položaj savršene žrtve i takmičenje ko je veća žrtva kroz istoriju tako važan? I kako su sa tim povezane neprestane rasprave oko broja stradalih i ubijenih

Ponovo se u srpskoj javnosti zahuktala debata oko broja žrtava u logoru Jasenovac. Ponovo su na udaru vladika Jovan i zaposleni u Muzeju žrtava genocida. Zašto?  Posvećeno se bave ovim temama, organizuju konferencije i izložbe, pišu i govore o ogromnom stradanju, sarađuju sa drugim istoričarima, a njihov glas se čuje i van regiona. Ali za određene (široke) krugove je način na koji se oni time bave nezamisliv.

Naime, nadmetanje oko broja žrtava i pokušaja (dela) istorijske nauke da se izbore za svoj prostor – nije naravno posebnost naših prostora. Ovde se te rasprave samo izvlače svako malo na svetlost dana i najčešće nisu usmerene ka odavanju poštovanja žrtvama.

Štaviše, područje bivše Jugoslavije bi moglo da služi kao knjiški primer onog što se naziva competetive victimhood – nesrećno  prevedeno kao kompetetivna, nadmećuća viktimizacija – i definiše kao subjektivna tvrdnja svake grupe (naroda) u sukobu da je propatila više nego neprijateljska grupa (drugi narod) i preživela više nepravdi.

Pošto smo mi jedina i najveća žrtva, to implicira da smo nevini šta god da ubuduće učinimo („nismo imali drugog izbora“) i moralno smo neupitni, superiorni. Jer mi smo dobri, a oni su zli, uvek i svuda. Takođe, žrtve njihove strane ne zaslužuju ni da se pomenu. Socijalni psiholozi i ini naučnici diljem sveta proučavaju ovaj fenomen.

Zašto je položaj savršene žrtve i takmičenje ko je veća žrtva kroz istoriju tako važan? Koje funkcije ispunjava? I kako su sa tim povezane neprestane rasprave oko broja stradalih i ubijenih?

Uloga vođe u viktimizaciji

Pre svega, političari znaju da je zajednička žrtva snažan element povezivanja. I zato je mnogi instrumentalizuju. Pišući o tome, psihijatar Vamik Volkan ističe da se grupa seća onih događaja koje su je najviše obeležili, kada su njeni članovi bili najugroženiji, i ako se ti događaju mitologizuju, postaju izabrane traume, potencijalne varnice za buduće sukobe.

„Početkom devedesetih, jedan psihijatar me je pozvao da dođem u Hrvatsku i dva puta godišnje nalazio sam se u Dubrovniku sa mladim psihijatrima iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine“, rekao je Volkan u intervjuu za „Vreme“.„O čemu god bismo pričali, priča bi se vratila na prošlost. Svuda je tako. Ali ako vaš vođa ne izaziva i ne naglašava sve to, onda to nije problem. Izabrana trauma nije sama po sebi trauma. To je pitanje identiteta (…) Vođa podstiče izabrane pobede i izabrane traume, ali to nije samo slava ili trauma, već uključuje opasne predrasude o drugima – e, to je problem.“

Dakle,  narod kao grupa se odriče odgovornosti, odbija da prizna sopstvene zločine, jer je on žrtva i njegova su (ne)dela samo osveta, nužnost… Drugim rečima, slika blistave nacionalne prošlosti ostaje netaknuta i mnoge se mrlje prećutkuju, a opravdava se sopstveno nasilje.

Da izbegneš krivicu, nemoj biti heroj, već žrtva

U tom kontekstu dvojica američkih psihologa napisali su članak o načinu  na koji se najlakše  možete izvući ako učinite nešto pogrešno ili nemoralno… U naslovu je već bio odgovor: „Da izbegneš krivicu, nemoj biti heroj, već žrtva.“ Ovo je sve bitno i da bi se dobila podrška stranih aktera i njihovo priznanje.

Jedna od ključnih stvari u ovoj spirali – ko je veća žrtva – jeste „igra brojeva“:  broj  naših žrtava se uvećava, a broj njihovih umanjuje. Zato se umesto istinske rasprave o žrtvama NDH ili ratova devedesetih gde bi se izrazilo poštovanja žrtvama kroz njihova imenima i prezimena i sećanja, vodi sukob oko brojeva po principu – što navedete veći broj žrtava, to ste veći patriota.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

brojanje žrtava competetive victimhood instrumentalizacija Jasenovac Jugoslavija ko ima više žrtava krivica Kultura sećanja Muzej žrtava genocida nadmetanje u broju žrtava patriotizam spoznaja krivice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Milan Jaćimović za „Vreme“: „Tatu su hapsili pet-šest puta, ali ne odustaje“ (Video)

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Dešavanja u Ćacilendu

04.novembar 2025. K. S.

Muzičari koji ne žele da učestvuju u derneku u Ćacilendu

Prethodna dva dana iz Ćacilenda se orila muzika patriotskih nota. Neki od muzičara čije su se pesme čule, osuđuju ovaj pokušaj slamanja Dijane Hrke i ograđuju se od prizora

Skup u Ćadilendu 2. novembra

Radno mesto Ćacilend

04.novembar 2025. K. S.

Zborovi: Koji zaposleni iz opštine Palilula radno vreme provode u Ćacilendu

Nekoliko zborova građana traži hitnu reakciju Opštine Palilula zbog boravka i nedoločnog ponašanja njenih zaposlenih u Ćacilendu prethodnih dana

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev.

„Srpski svet“

04.novembar 2025. B. B.

Još jedan „neprijatelj Srba“: Predsednik Bugarske upozorava na „srpski svet“

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Povezane vesti

Intervju – Vamik Volkan

27.oktobar Jelena Jorgačević

Istorija ratovanja je borba između komšija

Našu civilizaciju sam nazvao Ko-smo-mi-sada-civilizacija. To je metaforičko pitanje koje se postavlja nakon istorijskih događaja. Kada se Jugoslavija raspala, verujem da ste postavljali sebi to pitanje. Ali, danas se dešava da je Ko-smo-mi-sada globalizovano. Osim toga, imamo izbeglice, svake tri sekunde neko mora da se preseli negde drugde. Pitanje izbeglica je postalo povezano sa terorizmom. Postoji toliko toga što podstiče zajedničku brigu, više anksioznosti kada je reč o Drugom. I šta ljudi rade? Traže spasioca koji će to učiniti, zaštititi identitet njihove grupe. Znate li koliko je izgrađeno zidova u poslednje dve godine kako bi se odvojile etničke grupe? Sedamdeset! Poenta je – ako politička propaganda, ako vođe stimulišu predrasude, one će postajati sve jače, patološkije i opasnije

Intervju: vladika Grigorije

27.mart Jelena Jorgačević

Sva krv mora biti iznesena na sunce

“Svi ljudi koji iz raznih razloga pričaju kako treba da se ratuje i kako ratova mora biti, trebalo bi da se savetuju s nama koji smo rat živeli. Jer rat je strašan, i to ne samo u pogledu toga da možeš da izgubiš glavu ili da možeš da izgubiš nekog bližnjeg, kao što sam ja izgubio nekolicinu ljudi koje sam mnogo voleo... Ali zamislite trenutak: moj brat ide sa svojim tastom na razmenu leševa. A taj je njegov tast izgubio sina od 23 godine, i kaže mom bratu: ‘Da mi je neko pričao da ću se obradovati mrtvom sinu...’”

Intervju – beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar

27.jun j. j

Ako ćutimo, ponovo stvaramo „devedesete godine“

Za mene je bilo "najlepše" tokom čitavog dana papine posete upravo to da se sveti otac nije koristio "velikim rečima". Autentično je svedočio svoje veliko životno iskustvo

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure