
Komentar
Koliko nas je?
Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga
Najviše cenzurisani Amerikanac, kako saborci često nazivaju Aleksa Džounsa (Alex Jones), vratio se na Iks ili Tviter u nedelju na prilično bizaran način. Najpre malo o čoveku. Džouns je američki radio-voditelj i teoretičar zavera. Najpoznatiji je kao osnivač i voditelj Infowars, platforme koja promoviše teorije zavera i informacije koje se u mejnstrim medijima nazivaju lažnim vestima. Proslavio se kontroverznim stavovima i tvrdnjama, a često je kritikovan zbog širenja neistina.
Na Tviteru je trajno zabranjen 2018. godine zbog kršenja pravila ponašanja. Zabrana je usledila pošto su i druge velike platforme poput Epla, Jutjuba i Fejsbuka uklonile njegove podkaste i kanale navodeći kao razlog kršenje standarda zajednice. Trajne zabrane usledile su posle više opomena i privremenih zabrana, tako da se na popularnim sajtovima gotovo ne može naći njegov sadržaj sem nekoliko gostovanja u drugim podkastima. Pre tri godine ugostio ga je Džo Rogan, a ovih dana i Taker Karlson i to gostovanje iniciralo je anketu koja se završila odlukom da se njegov nalog reaktivira.
Vlasnik Tvitera ili Iksa Ilon Mask odlučio je da zajednici prepusti da donese odluku o tome treba li Džounsu dozvoliti da tvituje. Anketa je trajala 12 sati, odazvalo se oko dva miliona korisnika, koji su većinom od 70 odsto izglasali povratak. Mask se povinovao toj odluci “gradskog trga” i nalog je vraćen u javnost baš kao što je bilo i sa nalogom Donalda Trampa koji se, svojom voljom, nije reaktivirao. Zanimljivo je da se Džounsov nalog zove @RealAlexJones, nalik Trampovom @RealDonaldTrump.
Osim što podržava Trampa od kako se ovaj upustio u politiku i (sa)glasan je sa bivšim predsednikom u tvrdnjama da su izbori 2020. pokradeni, Džouns je koristio svaku priliku da se tim povodom obrati javnosti. Tako je 6. januara 2021. bio jedan od govornika na mitingu ispred Kapitol hila kada je ljutita masa upala u zgradu Kongresa. Inače je poznat po tome što je negirao masakr u školi “Sendi Huk”, za šta su ga roditelji nastradale dece tužili i naloženo mu je da plati bezmalo milijardu i po dolara odštete, uz zabranu da svoja sredstva na bilo koji način skloni iz SAD. Pre godinu dana Džouns je zbog toga proglasio lični bankrot.
Džounsov povratak izaziva polemike o slobodi izražavanja i granicama koje društvene mreže postavljaju u pogledu sadržaja koji može biti štetan ili kontroverzan. Dok neki smatraju da je ovo korak ka većoj slobodi govora, drugi izražavaju zabrinutost zbog potencijalnog širenja dezinformacija i teorija zavere. Ova situacija otvara brojna pitanja o transparentnosti i doslednosti pravila društvenih mreža, kao i o njihovoj ulozi i odgovornosti u modernom društvu.
Osim toga, ova odluka pokreće debatu o tome kako društvene mreže odlučuju o primeni svojih pravila na različite korisnike i koliko su ove odluke podložne promenama u zavisnosti od mišljenja javnosti ili individualnih vlasnika (Ilona Maska). Takođe, postavlja se pitanje odgovornosti platformi za sadržaj koji njihovi korisnici objavljuju, kao i uticaja koji imaju na javno mnjenje i društvene norme.
Daleko od toga da Džounsa poredimo sa Hitlerom ili ga tako nazivamo, ako ste slučajno pogrešno razumeli naslov. Ipak, njegov primer otvara pravo svakome, ali baš svakome, da govori glasno ukoliko dovoljno ljudi u nekom neformalnom referendumu to podrži. Pre nego što neki čitalac zapeni da odbrani takvu slobodu govora, neka se upita da li bi je dao nekome ko tvrdi da u školi “Vladislav Ribnikar” i selima oko Mladenovca niko nije ubijen, da se radi o izmišljotini evropejaca, liberala i globalista i da su svi đaci, nastavnica i njihov čuvar, kao i mladenovačka omladina – plaćeni glumci kojima ništa ne fali. Tviteraši su odgovorili pozitivno.
Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve