img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Govor Vladimira Putina: Objava rata Zapadu

30. септембар 2022, 16:39 Andrej Ivanji
Foto: Grigory Sysoyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Stvaranje "velike, istorijske Rusije": Vladimir Putin
Copied

U Moskvi je brzometno sprovedena anekesija Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona. Iz zapadnih država poručuju da nikada neće prihvatiti rusko otimanje teritorija susedne države. Sukob između Rusije i Zapada dosegao je novi vrhunac. Nema ni naznaka nikakve deeskalacije

Sukob između Rusije i Zapada danas je ušao u novu fazu. U Moskvi je na svečanoj ceremoniji potpisana aneksija četiri ukrajinske oblasti: samoproglašenih narodnih republika Donjeck i Lugansk, Zaporožja i Hersona. U borbenom govoru u kome je optužio Zapad za hegominju i nametanje novog svetskog poretka, predsednik Rusije Vladimir Putin je rekao da su te teritorije sada deo Rusije i da će ih „otadžbina braniti svim sredstvima“.

Stanovnici tih oblasti „svojom voljom su za sva vremena postali naši građani“, rekao je Putin i pozvao „režim u Kijevu da obustavi borbe, da prekine sa neprijateljstvima i da se vrati za pregovarački sto“. Ali, „Rusija više neće raspravljati o odluci ljudi iz Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, ona je doneta i Rusija ih neće izdati“.

Prethodno su u ovim ukrajinskim oblastima, u delovima pod ruskom kontrolom, održani referndumi o priključenju Rusiji. Evropska unija, Sjedinjenje Američke Države, Ujedinjene nacije, ali i Kina, Turska pa i Srbija ne priznaju legitimetet tih referenduma. U zapdnim državama često je upotrebljavan izraz „farsa“.

Neprekidni niz eskalacija

Posle Krima, ovaj novi čin anaksije briše svaku nadu da bi rat u Ukrajini i sukob između Rusije i Zapada mogao da se okonča u skorije vreme. Moskva, Kijev, Vašington i većina zapadnih država pokazuju spremnost da idu do kraja, samo što je nemoguće sagledati kakav bi to kraj mogao da bude: Putin neće dozvoliti da izgubi teritorije koje tek što je pripojio Rusiji; Ukrajina i Zapad se neće pomiriti sa time da je Rusija susednoj zemlji otela teritorije; Zapad nade polaže u to da će Putina srušiti iznutra pa da će onda snage koje preuzmu vlast narediti povlačenje Rusije iz Ukrajine; Putin igra na energetsku krizu, strahovit rast cena, inflaciju, recesiju, pad životnog standarda na Zapadu; EU i SAD nižu obruč za obručem sankcije oko Rusije ne bi li je ekonomski iscrpele… Ali sve je to na dugom štapu.

U međuvremenu Moskva, za ukus prosečnog građanina zapadne hemisfere isuviše često, zvecka nuklearnim oružjem.

Predsednik SAD Džo Bajden je izjavio da Amerika „nikada, nikada, nikada“ neće priznati ruske pretenzije na ukrajinske teritorije. Kijev izjavljuje da će učiniti sve da povrati okupirane teritorije i to dokazuje kontra-ofanzivom sa kojom je uspela na delovima fronta da potisne ruske snage. Putin odgovara mobilizaciojom 300.000 regruta. Zapad najavljuje nove pošiljke savremenog naoružanja za ukrajinsku vojsku…

Opasnost po svetsku bezbednost nakon ove nove eskalacija sukoba ne može da se preceni.

Sada, kada su sa stanovišta Kremlja teritorije na kojima se vode borbe sastavni deo Rusije „za sva vremena“, napad na te teritorije će se u Moskvi tretirati kao napad na Rusiju i „objava rata“ – za razliku od „specijalne vojne operacije“. Kao odgovor na to, i vojne neuspehe na frontu, Putin bi mogao da naredi da se supersoničnim raketama, koje radari ne mogu da uhvate, direktno gađaju ciljevi u Kijevu – glavnom gradu „strane države koja napada Rusiju“. Kao odgovor na to Zapad bi mogao da dostavi Ukrajini i rakete dugog dometa da gađa ciljeve duboko u Rusiji… Šta sledi posle toga?

Od 24. februara, kada je Rusija napala Ulrajinu, nije povučen ni jedan jedini korak ka deeskalaciji sukoba.

Taj bolesni, hegemonistički Zapad

Putinov govor ne nagoveštava ništa dobro. Bio je pun uobičajnih optužbi na račun Zapada predvođenog Amerikom: da hoće da uspostave hegemoniju, da SAD vode zločinačku politiku (Vijetnam, itd.), da Zapad hoće da uspostavi svetski sistem u kome žive robovi, a ne slobodni ljudi, da su prekršili sve dogovore sa Rusijom (proširivanje NATO-a), da lažu i ucenjuju svet, da vode „hibridni“ rat protiv Rusije, da žele da unište Rusiju…

Optužio je Putin Zapad da ukrajinsko žito koje se opet izvozi preko Crnog mora završava u zapadnim zemljama koje se na njemu bogate, a ne u Africi; da su neke zapadne sile izvršile diverziju na gasovodima Severni tok 1 i 2, da su „poptpuno poludeli“…

Imao je Putin i tiradu o tradicionalnoj porodici – mama (žensko), tata (muško) i deca – i da se Rusija neće povinoviti tim zapadnim boleštinama koje porodične vrednosti obrću naopačke, to jest: neće Rusijom vršljati LGBT+ ljudi, niti će se ta degeneracija provlačiti kroz ruske školske programe.

Poručio je Putin Zapadu, da mu neće poći za rukom da „obogalji ruski dušu“.

Stvaranje velike, istorijske Rusije

Međutim, između svih tih uobičajnih fraza, koje su uz sovjetsku scenogafiju i disciplovane nalete aplauza za sluh nekoga ko je privržen zapadnim vrednostima delovale prilično groteskno, provejavao je zlokoban ton čoveka koji kao da zaista veruje da on lično, sada, ispisuje ispravne stranice istorije i koji je zarad ostvarenja tih ciljeva spreman da ide do kraja. Mogao se steći utisak da za Vladimira Putina stvaranje „velike, istorijske Rusije“ nije fraza, već dogma.

Njegov ton je ugavnom bio hladan, monoton, bez suvišnog pokazivanja emocija.

Za nekoga ko zaključke izvodi samo iz informacija koje prenose mediji – pa makar ih i ukrštao i grozničavo čitao i slušao sve moguće – nemoguće je da proceni do koje mere Putinov rat nailazi, ili ne nailazi, na podršku u narodu i njegovom okruženju.

Možda zapadne tajne službe imaju drugačije informacije, ali uprkos begu nemalog broja pre svega mladih Rusa – a opet, u odnosu na gotovo 150 miliona stanovnika taj procenat nije velik -, sporadičnim demonstracijama protiv rata i vlasti i neuspeha ruskih trupa na liniji fronta, nema ozbiljnih naznaka da je Putinova vlast ugrožena.

A on je danas objavio rat Zapadu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Treći svetski rat Vladimir putin moskva Rat u Ukrajini zapadna heggemonija putin govor vladimir Putin sukob rusija zapada aneksija donjecka rat rusija zapad putinov rat vladimir putin govor putin rat zapad aneksija luganska anksija hersona Vladimir Putin ankesija zaporožje Kremlj vladimir putin istorijska rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti

Studenti

13.јул 2026. B. B.

Studenti pitaju Vučića: Ko si, bre, ti – da se uprkos Ustavu pitaš o svemu

„I ako si već, po sopstvenim postupcima, nadležan za sve, hoćeš li jedog dana biti i odgovoran za sve“, upitali su studenti predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Apelacioni sud

13.јул 2026. I.M.

Potvrđena optužnica protiv Gorana Vesića za pad nadstrešnice u Novom Sadu

Posle usvajanja žalbe Višeg javnog tužilaštva, Apelacioni sud u Novom Sadu preinačio je odluku Višeg suda i potvrdio optužnicu protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković i još četvoro okrivljenih

Nedeljko Elek

Bosna i Hercegovina

13.јул 2026. B. B.

Zašto je smenjen Nedeljko Elek, Dodikov prijatelj i napadač na studente

Smena Nedeljka Eleka usledila je nakon što je javno kritikovao ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira

Savet Regulatornog tela za elektronske medije

REM

13.јул 2026. A.I.

Konstitutivna sednica Saveta REM-a iduće nedelje, izbor predsednika pod znakom pitanja

U Savetu REM-a vlada pat pozicija – četiri nezavisna kandidata i četiri sa spiska režima. Deveti član, koji će biti jezičak na vagi, još uvek je neizvestan. Nerešene prijave na rad elektronskih medija gomilaju se više od godinu i po dana

Crna Gora, Risan

Hronika

13.јул 2026. I.M.

Tragedija kod Risna: Poginula jedna osoba, 16 povređenih, svi putnici iz Srbije

Teška saobraćajna nesreća kod Risna odnela je jedan život, dok je 16 osoba povređeno nakon što je kombi sleteo s puta. Devetoro putnika zadobilo je teške telesne povrede, a petoro lakše, saopštio je direktor bolnice u Risnu

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure