Za dugoročno i održivo korišćenje starih dvoraca neophodna je tesna saradnja države i privatnog sektora - praksa je Francuske, u kojoj država pomaže većinu od 2.000 porodičnih dvoraca. U Srbiji ih ima 118, pod zaštitom su države, ali su ipak napušteni i devastirani
Ovog četvrtka u Kulturnom centru Srbije u Parizu moderirao sam razgovor na okruglom stolu „Dvorci Srbije: Zaštita kulturne baštine“. Bio je to deo istoimenog projekta koji je Srbija predstavila Francuskoj.
Sve je počelo pre dve godine, mojim biciklističkim turama po Vojvodini koje su iznudile pandemija i zabrana putovanja u inostranstvo, tokom kojih sam otkrio da se u mnogim vojvođanskim mestima ili u pustarama i šumama između njih, nalaze brojni dvorci i letnjikovci izuzetne istorijske i arhitektonske vrednosti koji su u najvećem broju slučajeva u izuzetno lošem stanju.
Zatim je osnovana Fondacija za zaštitu kulturne i istorijske baštine, i pokrenuta je stranica na Fejsbuku „Baština bez zaštite“ kako bi ljudi iz cele Srbije počeli da šalju fotografije dvoraca, letnjikovaca i istorijskih kuća iz svojih sredina koji su formalno pod zaštitom države a u stvarnosti – samo što se nisu srušili. Trenutno se na toj Fejsbuk stranici koja ima preko 1.000 članova, nalazi preko 150 albuma sa fotografijama formalno zaštićenih a zapuštenih objekata širom zemlje.
Dvorac Fantast
Pre dve godine, odmah po imenovannju Vlade, osnovana je Radna grupu „Dvorci Srbije: Zaštita kulturne baštine“ čiji je prvi zadatak bio pobroji sve dvorce, dvorove, letnjikovce i vile u Srbiji koji su pod zaštitom zakona (njih 118) i da utvrdi koji od njih je u državnoj, koji u privatnoj svojini a kod kojih je u toku proces restitucije.
Za to vreme ja sam predstavio ovaj projekat ambasadoru Francuske u Beogradu Žan-Luju Falkoniju i složili smo se da iskustva njegove zemlje o ovoj oblasti mogu da budu od velike pomoći Srbiji. Napravili smo i web-portal www.dvorcisrbije.rs na kojem se nalaze sve informacije o 118 objekata sa spiska Radne grupe.
U junu prošle godine ministarka kulture i informisanja Maja Gojković sastala se u Parizu sa tadašnjom francuskom ministarkom kulture Rozelin Bašlo Narkan da bi između ostalog razgovarale i o mogućnostima realizacije projekta „Dvorci Srbije“. Na predlog francuske strane, dogovorile su da se napravi lista prioriteta od 25 objekata za obnovu, kao i da se uz podršku francuskih eksperata utvrdi najbolji način da ovaj istorijski, kulturni i turistički potencijal Srbije zaživi. Takođe, francuska ministarka je ponudila pomoć da se kod fondova EU pronađu sredstva kojima bi se obnovili dvorci u Srbiji.
Kuglana dvorca Sokolac
Učesnici okruglog stola bili su kneginja Jelisaveta Karađorđević, rođena u jednom od objekata koji su danas pod (neadekvatnom) zaštitom, Jelena Medaković, direktorka Muzeja grada Beograda i Danijela Vanušić, pomoćnica ministarke kulture i informisanja za kulturno nasleđe i digitalizaciju. Na velikom ekranu su se smenjivali snimci srpskih dvoraca, letnjikovaca i vila.
Posmatrao sam naše francuske goste, pre svega Frederika Miterana, člana Francuske akademije i bivšeg ministra kulture Francuske i nećaka slavnog Fransoa Miterana kao i Lorena Albertija, arhitektu i urbanistu iz Centre des monuments nationaux.
Kako su posle rekli, osetili su divljenje prema kulturnoj baštini Srbije ali i šok i nevericu zbog stanja u kakvom su neki od objekata.
Frederik Miteran je rekao da u Francuskoj postoji 2.000 porodica koje imaju svoje dvorce, kao i da je u većini slučajeva država ta koja pomaže njihovo održavanje. Neki od dvoraca su i u vlasništvu države.
Dvorac Baba Pusta
„U svakom slučaju, za dugoročno i održivo korišćenje ovih objekata neophodna je tesna saradnja države i privatnog sektora“, rekao je Miteran.
Loren Alberti najavio je skori dolazak stručnjaka iz njegove institucije u Srbiju (više puta odlagan zbog pandemije) kako bi se uradile prve analize stanja dvoraca i dobili predlozi kako da se oni obnove i šta da bude njihova buduća namena.
Pre početka okruglog stola ministarka kulture i potpredsednica Vlade Maja Gojković navela je i primer dvorca Karačonji u Novom Miloševu koji je jedan od najvećih u Srbiji a od 1980. do 2000. bio je pretvoren u fabriku hemijske industrije. Umesto turista i muzejskih eksponata u njemu se i dalje nalaze cisterne fabrike koja je u međuvremenu bankrotirala.
Veče uoči okruglog stola, Nataša Marić, ambasadorka Srbije u Parizu napravila je prijem u svojoj rezidenciji sa dvorištem koje gleda na Ajfelovu kulu. Ovaj verovatno najlepši i najvredniji inostrani objekat u vlasništvu naše države, svakako je jedan od „srpskih dvoraca“, iako nije na listi onih 118 – ali je primer kako je vrednu kulturnu baštinu potrebno održavati bez obzira na da li se ona nalazi u senci Ajfelove kule ili u banatskim pustarama.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Savo Manojlovića odlučio da je pređe iz aktivističkih u političke vode, a ispred pokreta „Kreni-promeni" biće kandidat za gradonačelnika. Sagovornici „Vremena” ocenjuju da učešće Manojlovića na junskim izborima nije nužno loše. Da su najveće šanse da dopre do desno orijantisanih i politički neaktivnih birača, ali i da je tajming za ulazak u predizbornu trku čudan
Izjavu su potpisale Argentina, Austrija, Brazil, Bugarska, Kanada, Danska, Francuska, Nemačka, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunija, Srbija, Španija, Tajland, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD
Nakon što je porodilja preminula tokom porođaja, iz Višeg javnog tužilaštva saopštili su da su iz Zdravstvenog centra Vranja moguće načinili niz nepravilnosti, kao i to da smrt nisu prijavili niti policiji, niti Tužilaštvu. Nova tragedija ukazuje da je akušersko nasilje i dalje akutni prbolem koji je potrebno što pre rešavati
Skupština Grada Niša neće razmatrati o predlozima da Bulevar Šabana Bajramovića promeni naziv u Bulevar Saše Švabića Švabe, dok je čuveni muzičar trebalo da "dobije" Stočni trg
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!