img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka: Analiza „slučaja Ajvanger“

„Antisemtiski pamflet“ trese Bavarsku: Gimnazijski nacistički nestašluci vicepremijera

01. септембар 2023, 08:49 Nemanja Rujević
Foto: Wikipedia.org
Optužen da je kao gimnazijalac delio antisemitske pamflete i veličao Hitlera: Vicepremijer Bavarske Hubert Ajvanger
Copied

Hubert Ajvanger je kao gimnazijalac u rancu imao antisemitski pamflet. Sada je drugi čovek Bavarske u problemu iz koga neubedljivo pokušava da ispliva. A sve se dešava nekoliko sedmica pred pokrajinske izbore

Za „Vreme“ iz Bona

Prvoklasna politička sapunica nastala je nakon vesti da je Hubert Ajvanger (52), vicepremijer Bavarske i šef desne stranke „Slobodnih birača“, kao gimnazijalac navodno napisao ili delio antisemitski pamflet. Ajvanger to kategorično negira i govori o „prljavoj kampanji“.

Pikantno je što su izbori u najbogatijoj nemačkoj pokrajini već početkom oktobra, pa bi ova saga mogla da utiče na raspodelu glasova među tvrdo konzervativnim strankama.

Dok opozicija traži ostavku drugog čoveka pokrajinske vlasti, premijer Markus Zeder (CSU), suvereni vladar Bavarske koji sanja i mesto kancelara, za sada taktizira. Zeder je Ajvangeru ispostavio katalog sa 25 pitanja u vezi sa „slučajem“, tražeći pojašnjenja.

Pročitajte još Desničari u naletu

Mnogi su u tome videli „taktiku zmije“. Zeder, kažu, polako politički davi Ajvangera sa kojim je iz nužde kovao vlast, ali kojeg vidi pre svega kao takmaca. Zna se da svako koprcanje plena dopušta zmiji da pojača stisak.

A Hubert Ajvanger se snažno koprca. Ovaj tvrdolinijaš koji se predstavlja kao čovek iz naroda – a to u Bavarskoj podrazumeva mnogo populizma i obilazaka u pivske šatore, što uostalom svakodnevno radi i Zeder – ograđuje se od pamfleta koji je pre 35 godina pronađen u njegovom školskom rancu u gimnaziji.

„Slobodni let kroz dimnjak Aušvica“

Zidojče cajtung je prethodno došao do papira koji se u školskoj 1987/88. godini pojavio u jednoj bavarskoj gimnaziji koju je pohađao tada 17-godišnji Ajvanger.

Kratki pamflet, otkucan na pisaćoj mašini i navodno istican po školskim toaletima, izrugivao se Holokaustu. Predlagao se konkurs za „najvećeg izdajnika otadžbine“ gde bi prva nagrada bila „slobodni let kroz dimnjak Aušvica“, a druge nagrade bi podrazumevale počivanje u masovnoj grobnici i boravak u konc-logoru Dahau.

Kako je javio Zidojče, upravo je Ajvanger završio pred disciplinskim odborom škole kao autor pamfleta. Kako je naveo list, Ajvanger tada nije poricao krivicu i bio je kažnjen.

No sada Hubert Ajvanger, jedan od najuticajnijih političara Bavarske, krivicu poriče. U saopštenju za javnost on se distancirao od pamfleta nazivajući ga „odvratnim“.

Priznao je da je u njegovoj školskoj torbi nađen pokoji primerak, ali da je tada pod pritiskom prihvatio krivicu. Pravi tvorac pisma mu je poznat, ali, kaže Ajvanger, ni kao gimnazijalac ni danas nije sklon tome da denuncira ljude.

Potom se javio i navodni „pravi tvorac“ pisma – Ajvangerov stariji brat. „Tada sam bio totalno besan jer sam ponavljao razred“, naveo je stariji Ajvanger u javnom saopštenju i izvinio se zbog sadržaja pisma.

Javnost sada razmatra da li to objašnjenje ima smisla, ili je konzervativni političar samo pozvao brata upomoć jer mu je politička karijera ugrožena.

Nacistički pozdrav

Novinari, posebno Zidojče cajtunga, razleteli su se po Ajvangerovoj rodnoj varoši. Odande jedan neimenovani školski drug kaže da je Ajvanger po školi znao da nacistički salutira desnom rukom, da je pričao viceve o Aušvicu i crncima iz Bijafre. Drugi tvrde da se hvalio kako pred ogledalom vežba Hitlerove govore i čita „Majn kampf“.

Moguće, odgovara inkriminisani političar, da je kao tinejdžer govorio i radio nešto što se „može interpretirati ovako ili onako“, ali: „Otkako sam odrastao, poslednjih decenija – nisam antisemita, nisam ekstremista nego humanista“, rekao je Ajvanger za tabloid Bild.

Pročitajte još Berlin: Park izvan zakona

Nije antisemita „otkako je odrastao“? A pre toga? Takvu trapavu izjavu mnogi su označili kao političko samoubistvo. Mada, teško da će se Ajvanger izvući šta god sada da kaže.

Neupućenom posmatraču može delovati groteskno što se raspravlja o tome šta je jedan političar radio kao maloletnik. No, u Nemačkoj je stvar jasna – ko dođe i pod najmanju sumnju na antisemitizam, taj mora da se opravdava i vrlo verovatno je završio karijeru.

Upravo takav ishod naslućuje i Niko Frid, poznati novinar nedeljnika Fokus. „Ajvanger politički neće preživeti ovu aferu“, piše Frid. „Možda deluje nepravedno, ali kod teme Holokausta već je i sumnja previše za nekog ko ima izvršnu funkciju i predstavlja državu. A ta sumnja se više ne da otkloniti, čak i ako Ajvanger nadalje sve bude poricao i označavao kao prljavu kampanju.“

Drugi pišu da se Ajvanger nije ni autentično izvinio. Bez toga, teško da mu dešavanja iz gimnazijskih dana mogu biti otpisana kao mladalački gresi.

Hoće li ga birači kazniti?

Nejasno je još hoće li simpatizeri „Slobodnih birača“ kazniti tu stranku na izborima ili joj možda pritrčati u još većem broju jer dele Ajvangerov stav da je u pitanju podla kampanja.

Kako god, stvar bi mogla da odluči izbore u Bavarskoj za nešto više od mesec dana. U toj pokrajini postoji samo konzervativno i još konzervativnije. U Minhenu skoro sedam decenija stoluju političari Hrišćansko-socijalne unije (CSU), ali u poslednje vreme bez apsolutne većine, što je za njih katastrofa.

Upravo je ta matematika naterala stranačkog šefa i premijera Zedera da uopšte kuje koaliciju sa Ajvangerom čija mala stranka ne igra nikakvu ulogu ili čak ne postoji u drugim pokrajinama.

Pročitajte još Planirali uspostavljanje Rajha: Pohapšena grupa militantnih ludaka

Poslednja anketa – načinjena pre objave skandala – prognozirala je 39 odsto za CSU, a 12 odsto za „Slobodne birače“. Krajnje desničarska Alternativa za Nemačku može da računa na 14 odsto – i da se nada da će takođe profitirati od ove afere.

Partije takozvane semafor-koalicije koja vlada u Berlinu – Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali, u Bavarskoj imaju slabu podršku. Redom mogu da računaju na 9, 14 i 4 odsto glasova.

No ovde su namirisale temu koja se sve češće nameće i na saveznom nivou. U celoj Nemačkoj su, naime, u uzletu desničari iz AfD-a koji su narasli na dvadesetak odsto.

Doduše, do sada nije mnogo rezultata dala taktika zgražavanja nad tim šta su sve u stanju da izgovore političari AfD-a. No isto tako, oni su svoju populističku oštricu mahom usmeravali na izbeglice, muslimane, „lažljive medije“ i „elitu“. Antisemitizma su se uglavnom klonili.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

antisemitizam antisemitski pamflet bavarska desničar hubert ajvanger Nemačka vicepremijer
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Izbori

29.јун 2026. B. B.

Vučić pita studente: Je l’ budućnost Kokanović, Jovo Bakić, Božo Prelević, Bodiroga?

„Ako me moji saborci predlože i ako budem želeo da budem kandidat za predsednika vlade, to neću da krijem, izaći ću sa tim“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Srpska napredna stranka

29.јун 2026. B. B.

Politikolog Ilić: Cilj mitinga SNS-a pokazivanje i lojalnosti pristalica

„To je bio jedan pokušaj da se pokaže da i vladajuća stranka, odnosno vladajuća koalicija, može da izvede puno ljude na ulicu“, smatra politikolog Vujo Ilić

Protest u Kraljevu

29.јун 2026. Rajna Šćepanović

Studenti odbacuju kritike zbog govora poslanice u Kraljevu

„Poruke koje se šalju sa studentskih skupova su sada već evidentno regionalno uslovljene", profesor Vranić za „Vreme"

Kosovska policija

29.јун 2026. Marija L. Janković

Maloletnici, krivi prevodi i uslovi za hapšenja: Šta se zaista dogodilo na Gazimestanu

Šta stoji iza hapšenja 37 ljudi na Gazimestanu na Vidovdan koje je sprovela policija Kosova? Da li su zaista uhapšeni roditelji sa decom? Ko je odlučivao o tome šta su kriterijumi za hapšenje pojedinaca?

Skup studenata u blokadi

29.јун 2026. I.M.

Arhiv javnih skupova: Na studentskom protestu u Kraljevu bilo 5.700 ljudi

Na studentskom skupu „Sve se vidi na Vidovdan“ u Kraljevu okupilo se 5.700 ljudi, objavio je Arhiv javnih skupova, uz napomenu da je to, srazmerno broju stanovnika, kao da se u Beogradu okupilo 128.000 građana.

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Nemačka – Kandidat za kancelara Markus Zeder

01.јул Nemanja Rujević

Bavarski kameleon na pohudu za Berlin

Nemački demohrišćani su u paradoksalnoj situaciji: podrška im raste u doba korone, ali ih izjeda unutarpartijska svađa. Zato se kao kandidat za kancelara nameće bavarski premijer Markus Zeder, šef manje sestrinske stranke, čovek kojeg zovu "genijem za laktanje" i koji je izgleda razumeo duh našeg vremena

Nemačka

01.август Nemanja Rujević

Desničari u naletu

Radikalna partija Alternativa za Nemačku popularnija je nego ikad. Ostatak političke scene oko nje i dalje gradi “sanitarni kordon”, ali to desničarima samo ide naruku. Neki se još uvek teše da narod za Alternativu glasa iz trenutnog protesta, ali izgleda da je u pitanju dublji i opasniji fenomen

Desničarski izgredi i migracija u Nemačkoj

01.септембар Nemanja Rujević

Posle Kemnica

Desničarski izgredi na istoku Nemačke u medijima su opisivani kao "hajka na migrante" ili čak "pogrom". Tri godine nakon što je kancelarka Merkel izgovorila čuveno "Uspećemo", povodom dolaska stotina hiljada izbeglica, kroz nemačko društvo ide duboki jaz i kao da nema drugih tema

Nemačka

01.август Nemanja Rujević

Berlin: Park izvan zakona

Grupno silovanje u Gerlickom parku u Krojcbergu opet je u Nemačkoj raspalilo debatu o navodno mekanom odnosu države prema „kriminalnim migrantima“. Slučaj se pretvorio u politički dinamt, a fitilj je zapalila desničarska Alternativa za Nemačku koja nezaustavljivo jača

Nemačka

01.децембар Nemanja Rujević

Planirali uspostavljanje Rajha: Pohapšena grupa militantnih ludaka

Širom Nemačke je uhapšeno 25 osoba zbog sumnje da su formirali terorističku grupu i hteli da ruše poredak. U pitanju su bizarni i opasni „Građani Rajha“ koji ne priznaju postojanje današnje Nemačke. Za svog „regenta“ su predvideli jednog vremešnog plemića, a u svojim redovima imaju i bivše i sadašnje vojnike

Svet

01.јул M. S

Nemačka: Dvoje profesora napuštaju grad zbog ekstremnih desničara

Dvoje profesora u Istočnoj Nemačkoj u pokušaju borbe protiv akcija ekstremno desničarskih grupa učenika, moraju da napuste školu i grad. Adekvatna podrška direktora škole, kolega i lokalne administracije je izostala, a cena koju nose jesu prozivke na društvenim mrežama, ali i lične pretnje

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure