Konferencije SZO, povodom Evropske regionalne, Beograd, 17-20. septembar 2007.
Zdravlje se u svetu sve češće navodi kao ključni aspekt čovekove bezbednosti, a u debatama o prioritetima razvoja dobija sve značajnije mesto. U poslednjih 20 godina postignut je veliki napredak u produženju ljudskog veka, ali postoji i rastući jaz u domenu zdravlja. Širom sveta beleže se oštri kontrasti u zdravstvenim trendovima, uz nazadovanje u pojedinim oblastima zbog činilaca kao što su infektivne bolesti, posebno HIV/sida, uz propratni kolaps zdravstvenih službi, kao i pogoršanje socijalnih i ekonomskih uslova.
U Milenijumskim ciljevima, 2015. godina određena je kao godina za ostvarenje zacrtanog napretka, ali postojeći trend ne ohrabruje. Glavni elementi koji nedostaju mogu se svrstati u sledeće kategorije: nedostaci u socijalnoj pravdi, nedostaci u odgovornosti, nedostaci u sprovođenju i nedostaci u znanju.
U Evropi, najznačajniji teret bolesti odnosi se na nezarazne bolesti, tačnije, tiče se niza oboljenja među koje spadaju i kardiovaskularne bolesti, rak, problemi u mentalnom zdravlju, šećerna bolest (diabetesmellitus), hronične respiratorne bolesti i oboljenja koštano-mišićnog sistema. Ta obimna grupa zdravstvenih poremećaja, koji su međusobno povezani zajedničkim faktorima rizika, predstavlja uzrok 86 odsto smrtnih slučajeva i 77 odsto tereta bolesti u Evropi.
Poznati su i glavni uzročnici nezaraznih bolesti: konzumiranje duvana, konzumiranje alkohola, povišen krvni pritisak, povećan nivo holesterola, preterana težina ili gojaznost, slab unos voća i povrća ishranom, fizička neaktivnost.
Pomenuti vodeći uzroci i njihovi faktori rizika manje-više isti su u svim delovima i državama Evrope i već su prestigli zarazne bolesti u smislu tereta bolesti, pri čemu su pojedine zemlje suočene sa „dvostrukim“ teretom hroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti.
Najveći potencijal za bolje zdravstveno stanje leži u sveobuhvatnoj strategiji koja istovremeno afirmiše promociju zdravlja i programe prevencije. Takođe, veoma važnu ulogu ima i smanjenje zdravstvenih nejednakosti. Postoje opsežni dokazi o uticaju socijalnih uslova i zdravstvene nejednakosti. Zato, glavna opcija u smislu unapređenja zdravlja tiče se intervencija i u široj politici – na primer: privredni rast, nejednakosti u prihodima i siromaštvo, obrazovanje, radno okruženje, nezaposlenost i dostupnost zdravstvene zaštite. Te mere koje zahvataju celu populaciju istovremeno zahtevaju i šire društvene napore, odnosno saradnju i zdravstvenog i nezdravstvenog sektora.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sinergijom organizacionih promena, ulaganjem u digitalnu transformaciju i razvojem afričkih tržišta, Nelt Grupa nastavlja ubrzanje. Na trećoj godišnjoj konferenciji “Accelerate 2025”, posvećenoj aktuelnoj poslovnoj strategiji, prisustvovalo je više od 200 menadžera kompanija Grupe
Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!