Grad Beograd, kao i opština Zvezdara 2000. godine bili su suočeni s vrlo zastarelim urbanističkim planovima. To je bio jedan od glavnih uzroka ekspanzije bespravne gradnje. Zato je Zvezdara aktivno učestvovala u izradi generalnog plana, koji je usvojen prošle godine i osnova je za donošenje čitavog niza regulacionih planova koji se trenutno nalaze u različitim fazama izrade. Za Zvezdaru je važno da se u delu autoputa koji joj pripada predvidi industrijska zona i da se kao prioritet grada napravi unutrašnji magistralni prsten: deo saobraćajnice koji od starog Beograda preko novog mosta na Adi Ciganliji i grada Beograda stiže do Pančevačkog mosta. Tu postoji ogroman potencijal upravo zato što unutrašnji magistralni prsten zahvata dobar deo Zvezdare i seče veoma važne saobraćajnice – Ulicu Dimitrija Tucovića i Bulevar kralja Aleksandra.
Ono što je zapostavljeno, a za Zvezdaru veoma važno jeste spoljna magistralna tangenta koja je okvir regulacionog plana Mirijeva i proteže se sve do Ostružnice. Ta saobraćajnica će stvoriti potencijale za industrijsku gradnju. Uspeli smo da ubedimo gradske urbaniste i vlasti da su ovi planovi vrlo važni, pa na nekim mestima već može da se vidi početak radova. Koliko dobrim urbanističkim planovima postajemo privlačni za investitore, dokaz je izgradnja Maksi diskonta u Mirijevu i Vera u Denkovoj bašti.
Kolikojegradpomogaourealizacijiplanovaopštine?
Igralište
U vreme ovog mandata, za razliku od prethodnog, bilo je mnogo više investicionih ulaganja, što je ostvareno pre svega zahvaljujući gradu Beogradu. Za sve programe koji su bili dobro obrazloženi naišli smo na razumevanje i obezbeđena su finansijska sredstva. Na taj način je formirana ambulanta na Konjarniku, a adaptirane su ambulante u Malom i Velikom Mokrom Lugu. Deo investicija odvojen je za Sportski centar „Olimp“ a u toku je i program za sređivanje UPC-a „Vuk Karadžić“. Ove dve javne ustanove izgrađene su sredstvima opštine, ali su se tokom perioda transformisale u društvena preduzeća koja nisu bila u stanju da održavaju svoje objekte. Opština je zato u „Olimpu“ renovirala salu, a na UPC-u „Vuk Karadžić“ biće saniran krov i obnovljena fasada.
Jedno veoma lepo mesto, „Zvezdani gaj“, koje pripada predškolskoj ustanovi „Zvezdara“ i nalazi se u Zvezdarskoj šumi, nakon deset godina ponovo će biti vraćeno prvobitnoj funkciji. Problem i status izbeglica konačno je rešen, pa je otpočelo sređivanje prostora. Uskoro će beogradska deca, kao i deca iz unutrašnjosti koja dolaze na ekskurzije, moći da uživaju u reprezentativnom objektu koji ima odličnu lokaciju, mir, bioskopsku salu, igralište i mnoge druge sadržaje. Nekoliko objekata predškolskih ustanova opština je uredila i kroz program Evropske agencije za rekonstrukciju „Škole za demokratiju“. Na primer, vrtić „Sunčica“ je bio ruinirana baraka, ali je pomoću ovog programa potpuno renoviran i sada je to izuzetno lepo mesto.
Nakon kriza devedesetih godina ustanove su ostale bez sredstava za obavljanje svojih funkcija, između ostalih i Centar za socijalni rad. Svakodnevno su nam se javljali građani tražeći pomoć, bilo za nabavku lekova, operacije, sredstva za školovanje, za talentovane, nezaposlene… Zato smo formirali Komisiju Izvršnog odbora za rešavanje socijalnih problema koja je odredila kriterijume za dobijanje pomoći i počela s radom. U listu „Naša Zvezdara“ nakon svake akcije objavljivani su spiskovi građana kojima je opština pomogla.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sinergijom organizacionih promena, ulaganjem u digitalnu transformaciju i razvojem afričkih tržišta, Nelt Grupa nastavlja ubrzanje. Na trećoj godišnjoj konferenciji “Accelerate 2025”, posvećenoj aktuelnoj poslovnoj strategiji, prisustvovalo je više od 200 menadžera kompanija Grupe
Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!