Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Putokaz ka reformama za novu Vladu Srbije
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Nastaviće se trend ubrzanja rasta zasnovanog na investicijama, ali problem može predstavljati neadekvatna brzina reforme administracije, javnih preduzeća i nezavršena privatizacija
„Sudeći po kontinuiranom rastu izdavanja građevinskih dozvola tokom proteklih meseci, ali i rastu obima proizvodnje građevinskih materijala, postoje izgledi za nastavak trenda intenziviranja investicione aktivnosti i u predstojećim mesecima“, piše u poslednjoj publikaciji Hypo Alpe Adria banke „Economic Digest – Kvartalni vodič kroz finansijske i tržišne trendove“. Ovo je samo jedno od nekoliko sličnih mišljenja koje su u poslednjih mesec i kusur dana izneli analitičari pojedinih finansijskih institucija u Srbiji. Zajedničko ovim analizama jeste da Srbiju, ali i region, čeka ubrzanje rasta.
Prema analizi Hypo Alpe Adria banke, rast privredne aktivnosti na početku 2016 je „po svemu sudeći, ubrzan u odnosu na prethodne mesece, i to najviše po osnovu daljeg intenziviranja investicija na pojedinim građevinskim projektima, kao i aktivnosti u pojedinim izvozno orijentisanim industrijskim sektorima, kao što su duvanska i hemijska industrija, te proizvodnja električne opreme i građevinskih materijala“. Pomenute investicione aktivnosti se apostrofiraju kao glavni generator privrednog rasta u 2016, kojeg analitičari ove banke procenjuju na oko 1,5 odsto.
Prema Kvartalnom izveštaju UniCredit banke za region Centralne i Istočne Evrope (CIE) za drugi kvartal 2016. godine, Srbiju čeka još veći rast – 2,2 odsto ove i 1,8 odsto rasta BDP-a u 2017. godini. „Iako su se tržišta smirila u poslednje vreme zbog dokaza o nastavku ekonomskog rasta u Evropi, SAD i Kini i nove runde politike Kvantitativnog popuštanja od strane ECB-a, globalni izgledi za tržišta u razvoju postali su još neizvesniji. U ovom kontekstu, zemlje CIE-EU su se izdvojile kao ostrva stabilnosti sa ograničenim padom i ubrzanim oporavkom.“ UniCredit analitičari ističu da će tempo rasta biti ubrzan i u Hrvatskoj i u Srbiji, ali i napominju da u obe zemlje „nemogućnost promene različitih politika usled visokog fiskalnog deficita i duga“ utiče na ublažavanje rasta – dakle, da su fiskalni deficit i javni dug manji, i rast bi bio snažniji.
Ipak, procenjene stope rasta za Srbiju i Hrvatsku (1,5 i 1,6 odsto u ovoj i sledećoj godini) daleko su od prosečnog rasta regiona: prema analizi Erste banke, zemlje Centralne i Istočne Evrope će porasti prosečno za 3,1 odsto u 2016, dakle, dvostruko više od Srbije i Hrvatske. Prema proceni Erste banke, Rumunija će biti rekorder u regionu, sa rastom od 4,1 odsto, a pratiće je Poljska i Slovačka sa 3,6 i 3,5 odsto (evrozona će, prema istoj prognozi, u 2016. porasti za 1,6 odsto). „U predstojećem periodu 2016. godine trebalo bi da investicije i eksterna tražnja i dalje imaju pozitivan efekat, dok je perspektiva u pogledu privatne potrošnje problematičnija, s obzirom na još uvek slabo tržište rada i efekte potencijalnih kretanja na frontu strukturnih reformi“, navodi se procena Erste banke za Srbiju. Poput Hypo Alpe Adria banke, i u Erste banci zaključuju da je na trend rasta u 2015 „uglavnom uticao snažan oporavak investicija“, ali napominju i da je reč najviše o efektu niske baze i obnove poplavljenih područja. „Kao glavne pozitivne faktore vidimo nastavak snažnih rezultata na strani investicija, zahvaljujući stabilnijem ekonomskom ambijentu, propisima koji olakšavaju poslovanje i programu rešavanja problematičnih kredita koji će poboljšati kreditni potencijal u bankarskom sektoru. S druge strane, očekuje se da privatna potrošnja igra neutralniju ulogu; uprkos poboljšanom ekonomskom sentimentu, tržište rada je i dalje slabo, a najavljeni program racionalizacije državne uprave (uglavnom penzionisanja) i restrukturiranja državnih preduzeća mogao bi da izvrši dodatne pritiske u pravcu smanjenja stopa zaposlenosti iz ARS-a“, prognoziraju u Erste banci.
Da je privreda krenula lagano da se oporavlja, svedoče i poslednji podaci Asocijacije lizing kompanija Srbije – u prvom tromesečju 2016. vrednost novozaključenih ugovora u finansijskom lizingu je iznosila 58 miliona evra, odnosno 18,7 miliona evra više nego u istom periodu 2015. Prema rečima Teodore Milenković, generalnog sekretara Asocijacije lizing kompanija Srbije, rast je zabeležen u sva četiri segmenta plasmana lizing industrije: „U prvom kvartalu tekuće godine plasman finansijskog lizinga je značajno porastao. Najdominantniji je sektor komercijalnih, teretnih i ostalih vozila koji čini 42 odsto plasmana davaoca finansijskog lizinga. U poređenju sa prvim kvartalom 2015. godine kada je finansirano 11 miliona evra, 2016. godine je putem finansijskog lizinga finansirano 24 miliona evra komercijalnih, teretnih i ostalih vozila. Finansiranje putničkih vozila je takođe poraslo sa 15 na 16 miliona evra, kao i finansiranje mašina i opreme, sa 12 na 16 miliona evra, poredeći prvi kvartal 2015. godine sa prvim kvartalom 2016. godine.“
Narodna banka Srbije (NBS) ističe svoju ulogu u ovom oporavku – kako je sredinom aprila saopšteno, „pravovremene i dobro odmerene mere monetarne politike i puna koordinisanost monetarne i fiskalne politike u Srbiji obezbeđuju uslove za investicije i ubrzan, ali održiv, privredni rast. Imajući u vidu da je domaći bankarski sektor likvidan i da je Narodna banka Srbije svojim merama doprinela stvaranju ambijenta koji karakteriše snažan pad kamatnih stopa, postoje i uslovi za kreditiranje privatnog sektora bez posezanja za nestandardnim merama“. NBS ističe da na rast investicija ukazuju povećane nabavke opreme – u 2015. zabeležen je rast uvoza mašina i opreme od skoro 12 odsto, uz rast domaće proizvodnje od oko 19 odsto. „Pozitivna kretanja ostvarena su i u građevinarstvu – povećana je vrednost izvedenih radova (za 18,3 odsto), kako u infrastrukturi tako i u stanogradnji; proizvodnja građevinskog materijala (za tri odsto); broj izdatih građevinskih dozvola (za 26,3 odsto); broj radnika (za 2,4 odsto) i efektivni časovi rada (za 3,3 odsto). Na osnovu kretanja zabeleženih na početku 2016, očekujemo da investicije ostanu okosnica privrednog rasta. Neto strane direktne investicije su u 2015. iznosile 1,8 milijardi evra i bile su više za oko 45,6 odsto u odnosu na 2014. Pored toga, niži troškovi zaduživanja učinili su atraktivnijim i investicione kredite, čiji je obim bio dva i po puta veći u 2015. u odnosu na 2014. godinu“, zaključuju u NBS.
Ipak, da nije sve ružičasto saopštili su predstavnici Fiskalnog saveta prilikom radnog doručka koji je organizovala Srpska asocijacija menadžera (SAM). Mada fiskalna kretanja u 2016 – za sada – idu po planu (neki trendovi su i bolji od očekivanih), predstavnici SAM-a i Fiskalnog saveta su izrazili zabrinutost što se racionalizacija broja zaposlenih i dalje ne sprovodi kako je zamišljeno.
„Ponovili smo spremnost privrednika da i dalje sa svoje strane doprinose privrednom rastu Srbije, ali je i na državi da završi započete reforme“, izjavio je tom prilikom Milan Petrović, predsednik SAM-a. „Stabilno i predvidivo poslovno okruženje je ono čemu teži svaki privrednik, o bilo kojoj zemlji da je reč, da bi i kompanije bile stabilne, da bi zapošljavale više radnika i da bi dugoročno uspešno poslovale i investirale“, dodao je Petrović. Njegov prezimenjak, profesor Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta, rekao je da, nakon izbora, „predstoji četvorogodišnji period za sprovođenje najavljenih političkih i ekonomskih reformi, pre svega u domenu preduzeća u restrukturiranju i procesu privatizacije, što će značajno doprineti povećanju efikasnosti srpske privrede i smanjenju rasta javnog duga“. SAM i Fiskalni savet zaključili su da bi od novoformirane vlade trebalo očekivati da u prvoj godini sprovede planirane reforme, nastavi fiskalnu konsolidaciju, te da u realnim okvirima sprovede i završi procese privatizacije i restrukturiranja državnih preduzeća, uz nastavak reforme državne uprave.
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Zbog narušenog zdravlja Željko Veselinović mora da prekine štrajk glađu. Posle 10 dana štrajka, Marinika Tepić je u fazi koja može da bude rizična po zdravlje
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve