Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Putokaz ka reformama za novu Vladu Srbije
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Stalna konferencija gradova i opština Jugoslavije, kao nacionalna asocijacija lokalnih vlasti, postoji još od 1953. godine i deluje po uzoru i na način na koji funkcionišu savezi lokalnih vlasti u najvećem broju demokratski organizovanih zemalja Evrope i sveta. Članstvo opština i gradova u Konferenciji neposredno je i dobrovoljno. Osim nekoliko izuzetaka, članovi Konferencije su svi gradovi i opštine Srbije i Crne Gore. Iz poznatih razloga, iako su oficijelno još uvek članovi Konferencije, opštine Kosova i Metohije ne učestvuju u njenom radu.
Na političkoj sceni savremenog sveta trendovi decentralizacije sve su izraženiji i sve se više uvažava značaj lokalnog nivoa vlasti, koji je po samoj svojoj prirodi najbliži građanima. Upravo na lokalnom nivou, u sredini u kojoj žive i rade, građani neposredno izražavaju svoju volju, formulišu svoje interese i utiču na rešavanje onih pitanja za koja su životno najzainteresovaniji. U zastupanju ovih interesa pred višim nivoima vlasti, kao i radi zajedničkog rešavanja problema sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu, opštine i gradovi imaju interes da se udružuju, da međusobno sarađuju, da, kad i ako je potrebno, zajednički lobiraju i tako koliko god je moguće utiču na proces donošenja zakona i sadržaj propisa koji ih se neposredno tiču. U tome je svrha i logika postojanja saveza lokalnih vlasti, pa dakle i Stalne konferencije gradova.
Organizacija i funkcionisanje lokalne samouprave, lokalne finansije, komunalne delatnosti, politika razvoja naselja, zaštita životne sredine i pitanja ukupnog kvaliteta života ljudi po prirodi stvari su glavna polja interesovanja i delovanja Stalne konferencije. Konkretno, to se ogleda u neposrednom pružanju pomoći gradovima i opštinama, u stvaranju ambijenta za njihovo međusobno komuniciranje, formulisanje stavova i zajednički nastup na domaćoj i međunarodnoj političkoj sceni. Stalna konferencija inicira i učestvuje u radu na pojedinim projektima od značaja za lokalne vlasti, u edukaciji za poslove iz domena lokalne samouprave, u razmeni informacija, iskustava i znanja u oblasti upravljanja gradovima i, posebno, u podsticanju saradnje i povezivanja lokalnih vlasti u zemlji i na međunarodnom planu.
Kao i većina drugih organizacija zasnovanih na članstvu, Konferencija ima skupštinu koju čine predstavnici svih gradova i opština. Skupština se sastaje, po pravilu, jednom u dve godine i donosi sve strateški važne odluke vezane za ustrojstvo i rad organizacije. U vremenu između dve skupštine deluje predsedništvo, sastavljeno od 29 članova – predsednika gradskih i opštinskih skupština. Predsednik Konferencije u ovom mandatu je gospodin Goran Ćirić, predsednik Skupštine grada Niša. Za pojedine oblasti rada zaduženi su Odbori – za lokalnu samoupravu i lokalne finansije, za međunarodnu saradnju, za komunalne delatnosti i stanovanje, za životnu sredinu, za urbanizam i za racionalno korišćenje energije. Izvršnu funkciju ima generalni sekretar Konferencije..
Demokratske promene koje su usledile posle oktobarskih dešavanja 2000. godine, i koje su dobile dodatni podsticaj posle republičkih izbora održanih krajem decembra iste godine, bitno su se odrazile na ukupno političko stanje u zemlji, a posebno u opštinama i gradovima. S druge strane, ove promene i naše otvaranje prema svetu doveli su i promene odnosa međunarodne zajednice prema Srbiji i Jugoslaviji. Sve je izrazitija spremnost brojnih međunarodnih činilaca da pruže finansijsku, stručnu i druge oblike pomoći posustaloj državi, privredi i društvu.
U novom, znatno izmenjenom okruženju našli su se gradovi i opštine čiju trenutnu situaciju karakterišu nagomilane teškoće i problemi nasleđeni iz predhodnih perioda, ali i trenutna pravna i finansijska ograničenja koja ne omogućuju da se sa tim problemima suoče na pravi, dovoljno efikasan način. Ohrabruju, međutim, spremnost i sposobnost novoizabranih rukovodstava da ulože maksimalne napore kako bi što pre unapredili ukupne uslove za odvijanje vitalnih gradskih, opštinskih – lokalnih funkcija. Pomoć koju im u tome pruža međunarodna zajednica predstavlja možda nedovoljan ali ipak podsticajan činilac promene postojećeg stanja.
U tim okvirima i pod takvim ograničenjima odvijala se i aktivnost Stalne konferencije gradova i opština Jugoslavije. Pri tom, cilj je bio dvostruk: pre svega, da se lokalnim vlastima pomogne da prevaziđu teškoće u kojima se trenutno nalaze i, gotovo isto toliko važno, da se stvore preduslovi za aktivno uključivanje opština i gradova u procese velikih reformi na domaćoj i prepoznatljivoj modernizaciji na međunarodnoj sceni. Uporedo sa takvim nastojanjima nastavljene su i aktivnosti usmerene na organizaciono i funkcionalno jačanje SKGOJ-a.
Delovanje Stalne konferencije u proteklom periodu obeležilo je izrazita dinamična aktivnost na međunarodnom planu. Konferencija je, tokom proleća 2001. godine, dobila status posmatrača u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope, a gotovo odmah potom Jugoslaviji je kao državi dodeljen status specijalnog gosta u ovom telu Saveta Evrope. Uporedo s tim, odvijale su se brojne aktivnosti u oblasti bilateralne saradnje SKGOJ-a sa nekim nacionalnim savezima lokalnih vlasti drugih zemalja, pre svih – Francuske i Švedske, a rezultate su dali i napori usmereni na uključivanje Konferencije u međunarodne saveze lokalnih vlasti i druge međunarodne organizacije i institucije koje deluju u oblastima važnim za lokalne zajednice.
Razume se, uporedo s tim tekle su aktivnosti vezane za druga pitanja od značaja za gradove i opštine, a pre svega – za pripremu teksta novog Zakona o lokalnoj samoupravi. Imajući u vidu značaj ovog i drugih propisa iz ove oblasti za definisanje uloge, nadležnosti, izvora finansiranja i ukupno funkcionisanje lokalnih vlasti, Konferencija nastoji da u najvećoj meri iskoristi svoju poziciju posrednika u zastupanju interesa i zahteva lokalnih zajednica pred republičkim organima. U tome je ostvarila dobru saradnju sa Ministarstvom pravde i lokalne samouprave, kao i sa drugim organima i institucijama, a posebno sa PALGO centrom, koji je u aktivnostima vezanim za pripremu inicijalnog teksta Zakona odigrao značajnu ulogu.
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Zbog narušenog zdravlja Željko Veselinović mora da prekine štrajk glađu. Posle 10 dana štrajka, Marinika Tepić je u fazi koja može da bude rizična po zdravlje
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve