Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Putokaz ka reformama za novu Vladu Srbije
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Naredne godine, iz republičkog budžeta biće izdvojeno 11 odsto više sredstava u odnosu na 2009.
Privodi se kraju 2009. godina, godina puna izazova, ali i godina u kojoj je Srbija prvi put posle devedesetih godina dobila Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja. Od 2010. srpska nauka će se rukovoditi po principima nacionalnih prioriteta, biće vrednovani međunarodni uspesi, podržaćemo mlade istraživače, a ceniće se primena znanja i zaštita intelektualne svojine. U 2010. godini završava se ciklus naučnih projekata, zakonski osnovi nauke i inovacija biće usklađeni sa Strategijom, a iz budžeta će biti izdvojeno 11 odsto više sredstava za nauku u odnosu na 2009, što je, u svetlu ekonomske krize, izuzetan pomak. Osim toga, počeće realizacija zajma od 200 miliona evra za naučnu i tehnološku infrastrukturu koji je odobrila Evropska investiciona banka. Sve ovo nam daje mogućnost da Strategiju realizujemo s uspehom i na vreme.
Krajem sledeće godine završava se petogodišnji ciklus naučnih projekata. Projekti koji su odabrani i recenzirani pre pet godina privode se kraju, a budžetska sredstva se otvaraju da buduće projekte usmerimo prema naučnim prioritetima i prema onim istraživačima i timovima koji su u prethodnom ciklusu ostvarili najbolje rezultate. Do sada, istraživači su sami prijavljivali teme, a Ministarstvo je biralo one projekte koji su prešli određeni prag bodova u procesu recenzije, ali bez ciljanog usmeravanja sredstava. Sloboda istraživanja je važna za razvoj nauke i ponekad najveći rezultati proisteknu iz oblasti od kojih se to najmanje očekuje. Zato će deo sredstava i u narednom pozivu biti odvojen za ovakav vid kandidovanja projekata od strane naučne zajednice. Drugi deo sredstava biće usmeren na istraživanje pitanja i fenomena koji su od najvećeg značaja za Srbiju.
Drugi osnov za realizaciju strategije su izmene i dopune Zakona o naučnoistraživačkoj delatnosti i Zakona o inovacionoj delatnosti. Zakonske promene rešiće pitanje raspodele intelektualne svojine dobijene naučnim radom i postaviće sisteme za transfer tehnologija. Predviđa se i formiranje Fonda iz koga će se finansirati razvoj inovativnih proizvoda, procesa ili usluga. Zakon o naučnoistraživačkoj delatnosti ojačaće saradnju nauke, obrazovanja i privrede kroz izmenu sastava Nacionalnog saveta za nauku. Ovaj zakon rešava problem doktorskih studija kroz sufinansiranje u saradnji sa Ministarstvom prosvete i rešava pitanje zapošljavanja istraživača koji su u prošlosti, zbog projektnog finansiranja imali teškoće. Naučni prioriteti biće realizovani kroz multidisciplinarne programe.
Treći element od koga zavisi uspeh Strategije su finansijska sredstva. Godina 2009. bila je teška, a u jednom trenutku istraživačima su kasnile plate. Iako je ovo kašnjenje nadoknađeno, investicije naše zemlje u nauku smanjene su u odnosu na 2008. godinu. Naredne godine, iz republičkog budžeta biće izdvojeno osam milijardi i 947 miliona dinara za nauku i tehnologiju, za 11 odsto više u odnosu na 2009. Ovaj napredak pokazuje i rešenost Vlade da, uprkos krizi, investira u domen nauke i inovacija, investicija koju su mnoge zapadne zemlje videle kao jedini mehanizam izlaska iz krize.
Započeta je i inicijativa za investicije u naučnu i tehnološku infrastrukturu u ukupnom iznosu od 400 miliona evra, a 14. decembra je zajam od 200 miliona evra odobren na upravnom odboru EIB-a. Cilj je da za pet godina naši vrhunski naučnici rade u modernim laboratorijama, u dobro osmišljenim istraživačkim centrima, sa jasnim vizijama razvoja i dovoljnom kritičnom masom istraživača i uslova za postizanje vrhunskih rezultata. Deo ovih sredstava biće namenjen opravci postojeće i zastarele infrastrukture i nabavljanju opreme koja nedostaje, a veći deo biće namenjen formiranju naučnih centara za istraživanja u prioritetnim oblastima. Finansiraće se i izgradnja centra za promociju nauke u Beogradu, konačno ćemo završiti nove laboratorije u Petnici i stambene zgrade u kojima će naučnici kupovati ili iznajmljivati stanove po nekomercijalnim uslovima.
Iako deluje da će se ozbiljan pomak u nauci u Srbiji videti tek sledeće godine, ne smemo da zaboravimo na sve uspehe naših naučnika ostvarene u ovoj i prethodnim godinama. Uprkos lošim uslovima i često nedovoljnim sredstvima, naši istraživači su ove godine prestigli svoje kolege u regionu po broju međunarodno priznatih radova. Naša mlada naučnica Ivana Pešić je prvi put osvojila prestižnu UNESCO-L’oreal nagradu za ženu istraživača, student biologije Mirko Đorđević pobedio je na evropskom takmičenju za promociju nauke, a srednjoškolci su sa naučnih olimpijada doneli rekordan broj medalja. Dobili smo brojne evropske naučne projekte, uspostavili nove saradnje i naši naučnici nastavljaju da šalju u svet sliku jedne inovativne i uspešne Srbije.
Sve je više onih istraživača koji svoju ljubav prema nauci prenose na druge i uz pomoć kojih smo u 2009. proslavili godinu Milutina Milankovića, godinu Čarlsa Darvina i Međunarodnu godinu astronomije. Više od 250 naučnika je na ovogodišnjem festivalu nauke zainteresovalo, nasmejalo i zaintrigiralo rekordnih 17.000 posetilaca.
Vreme je da stvorimo uslove u kojima će naši naučnici dostići evropske standarde, doprineti ukupnom nivou znanja u društvu i unaprediti tehnološki razvoj privrede. Vreme je za nauku!
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Zbog narušenog zdravlja Željko Veselinović mora da prekine štrajk glađu. Posle 10 dana štrajka, Marinika Tepić je u fazi koja može da bude rizična po zdravlje
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve