Dodatno

Intervju – Slaviša Grujić, pokrajinski sekretar za kulturu i javno informisanje

Evropa u Vojvodini 1

foto: m. milenković

24. 12. 2013. / 23.53

Evropa u Vojvodini

"Višenacionalnost, višejezičnost i multikulturalnost u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini su prirodno stanje, realnost, svakodnevica i kvalitet životnog i kulturnog prostora Vojvodine. Kultura u Vojvodini treba biti, a to i jeste, kultura različitosti. To ne znači samo različitost jezika i nacionalnih tradicija, već razlika koje vode u bogatstvo izraza"

Piše: S. Ć

O vojvođanskoj kulturnoj sceni, etničkoj šarolikosti koja je njena važna komponenta, kao i o podršci Pokrajine u njenoj afirmaciji, razgovaramo sa Slavišom Grujićem, potpredsednikom Vlade AP Vojvodine i pokrajinskim sekretarom za kulturu i javno informisanje.

"VREME": Specifičnost vojvođanske sredine je suživot različitih nacionalnih zajednica. Kako to izgleda u praksi?

SLAVIŠA GRUJIĆ: U Vojvodini volimo da kažemo da je Evropska unija nastala prvo na ovim prostorima i da je taj specifičan sistem koji ovde vlada dao osnove za formiranje velikog društva naroda na tlu Evrope. Kada govorimo o 26 nacionalnih zajednica koliko na prostoru Vojvodine postoji, moramo da zamislimo i skoro toliko jezika, nekoliko religija, ali i 26 kultura. Vojvođanska skupština je najmnogojezičniji parlament posle evropskog. Ovde je u službenoj upotrebi šest jezika. RTV Vojvodine je verovatno jedinstven primer u svetu medija koji emituje program na deset jezika. Višenacionalnost, višejezičnost i multikulturalnost u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini su prirodno stanje, realnost, svakodnevica i kvalitet životnog i kulturnog prostora Vojvodine. Kultura u Vojvodini treba biti, a to i jeste, kultura različitosti. To ne znači samo različitost jezika i nacionalnih tradicija, već razlika koje vode u bogatstvo izraza. Važno je da različite kulturne tradicije, što znači i različiti načini izražavanja, ne postoje samo jedni kraj drugih, rezervatski zatvoreni, već da stupaju u kontakt, u kreativni dijalog koji doprinosi razvoju svake od njih. Tako je i moguće da se, na osnovama tradicije i uz negovanje tradicije, stvara jedan novi, savremeni izraz, koji korespondira sa našim vremenom. Ovo je, ujedno, i odgovor na primedbe onih koji u ovom mnogoglasju vide ugrožavanje srpske kulture. Ovakvom polifonijom i srpska, kao i svaka druga kultura, može biti samo na dobitku. U svakom dijalogu otkrivamo i drugoga, ali još bolje spoznajemo i sami sebe. Dijalog je podsticaj istinskom stvaralaštvu.

Koje biste prepoznatljive tačke kulture Vojvodine istakli, u kontekstu ove etničke šarolikosti?

Kada se govori o kulturi na tlu Vojvodine, može se lako zamisliti Rubikova kocka gde pravilno složene boje daju tačan izgled stanja kulture u Vojvodini. Republika Srbija treba da sa ponosom ističe ovu specifičnost svoje severne pokrajine. Ona je jedan od najvažnijih pečata u budućem pasošu Evropske unije. Teško da se bilo gde može naći mesto u kome je dovoljno da se osvrneš pa da se susretneš sa nečim novim i drugačijim. Na severu Vojvodine, u Kanjiži, jedan od najpoznatijih svetskih savremenih umetnika Jožef Nađ vodi Regionalni kreativni atelje. Na jugu, u Kovačici, nalazi se renomirana Galerija naivne umetnosti, a nedaleko, u Uzdinu još jedna. U Tavankutu radi Zavičajna galerija "Dr V. Peričić". Svaka nacionalna zajednica ima veliki broj manifestacija, tradicionalnog i savremenog sadržaja. Na predlog Nacionalnih saveta nacionalnih manjina ove programe nakon raspisanih konkursa podržava Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje AP Vojvodine. Kao najznačajnije treba istaći "Dane kulture Vojvođanskih Mađara", Festival folklora Đenđešbokreta i Durindo, Lingvističke dane "Sarvaš Gabor" (mađarska nacionalna zajednica), Festival slovačke muzike i folklora "Tancuj, tancuj", Festival dramskih inscenacija domaćih autora "DIDA", Festival slovačkog pozorišta "Lovorov venac" (slovačka nacionalna zajednica), Festival rumunske muzike i folklora iz Vojvodine, Pozorišni dani Rumuna u Vojvodini, Festival rusinske kulture "Crvena ruža", Dramski memorijal "Petro Riznić Đađa" (rusinska nacionalna zajednica), Kolonija naive u tehnici slame u Tavankutu, Žetvena svečanost "Dužijanca" (hrvatska nacionalna zajednica), Dan Roma, Romska noć (romska nacionalna zajednica), Festival kuglofa (nemačka nacionalna zajednica), Dani makedonske kulture u Vojvodini (makedonska nacionalna zajednica), Festival ukrajinske kulture "Kalina" (ukrajinska nacionalna zajednica), Dani češke kulture (češka nacionalna zajednica), Žetvena svečanost "Dužionica" (bunjevačka nacionalna zajednica), Bugarijada u Vojvodini (bugarska nacionalna zajednica), Međunarodni dan Aškalija (aškalijska nacionalna zajednica). U AP Vojvodini danas radi 18 profesionalnih pozorišta od kojih su deset pozorišta nacionalnih zajednica. Mađarska zajednica u Vojvodini ima šest profesionalnih pozorišta, tri u Subotici, dva u Novom Sadu i jedan u Senti. Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje AP Vojvodine direktno finansira delatnost drame na mađarskom jeziku – Narodno pozorište-Narodno kazalište-Nepszinhaz u Subotici. A takođe preko projekata se finansiraju predstave na mađarskom jeziku Ujvideki Szinhaz – Novosadsko pozorište, Taniyaszinhaz – Salašarsko pozorište u Novom Sadu, Kosztolanyi Dezso Szinhaz – Pozorište "Kostolanji Deže" u Subotici. Slovaci, Rumuni, Rusini i Romi imaju po jedno profesionalno pozorište (Slovačko-vojvođansko pozorište u Bačkom Petrovcu, scena na rumunskom jeziku pri narodnom pozorištu u Vršcu, Rusinski narodni teatar "Petro Riznić Đađa" u Ruskom Krsturu i Suno e Romengo teatar – pozorište Romski san u Novim Karlovcima, u kojem izvode predstavu na svom jeziku). Na osnovu raspisanih konkursa u periodu od 2010 do 2012. godine sufinansirano je izdavanje ukupno 88 naslova prvih izdanja knjiga i ukupno 40 naslova časopisa na 14 jezika i govora manjinskih nacionalnih zajednica koje žive u Vojvodini, kao i mnoga dvojezička i višejezička izdanja.

Na koji način Pokrajina neguje kulturu nacionalnih zajednica?

Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje AP Vojvodine snažno podržava aktivnosti i projekte koji odražavaju multikulturalnost, multilingvalnost, multikonfesionalnost, ali i interkulturalnost. Od 2010. do 2012. godine zastupljenost ukupnih sredstava obezbeđenih za programe kulture i umetničkih stvaralaštva manjinskih nacionalnih zajednica i multikulturne i interkulturalne programe iznosi 81,66 procenata. Skupština AP Vojvodine i nacionalni saveti nacionalnih manjina osnivači su profesionalnih izdavačkih kuća na manjinskim jezicima: na mađarskom "Magyar Szó" i Izdavački zavod "Forum", koji je pokrajinska ustanova kulture, na slovačkom "Hlas Ljudu" i Slovački izdavački centar, na rumunskom jeziku "Libertatea", na rusinskom "Ruske slovo", na hrvatskom "Hrvatska riječ", na ukrajinskom "Ukrajinsko slovo", na makedonskom "Makedonski informativni i izdavački centar", i na bunjevačkom "Bunjevački informativni centar". Takođe, Skupština AP Vojvodine i nacionalni saveti nacionalnih manjina osnovali su početkom 2008. godine Zavod za kulturu vojvođanskih Mađara – Vajdasági Magyar Művelődési Intézet u Senti, Zavod za kulturu vojvođanskih Slovaka – Ústav pre kultúru vojvodinskljch Slovákov u Novom Sadu, Zavod za kulturu vojvođanskih Rumuna – Institutul de Culturã al Românilor din Voivodina u Zrenjaninu, Zavod za kulturu vojvođanskih Rusina – Zavod za kulturu voйvodяnskih Rusnacoh u Novom Sadu i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici. Srbija je i dalje jedina zemlja na Balkanu, a možda i u Evropi, koja ima ustanove ovog profila.

Na koji način pomažete da nacionalne zajednice izađu iz svojih okvira i da sarađuju i sa drugim zemljama?

U periodu od 2010. do 2012. godine sufinansirana je realizacija 37 projekta međuregionalne saradnje u oblasti kulture i umetnosti manjinskih nacionalnih zajednica Vojvodine. Na primer: gostovanje Dečjeg pozorišta iz Subotice u Osijeku i Rijeci, učešće Hrvatskog kulturno-umetničkog društva "Bunjevačko kolo" na Festivalu Kulturno leto u Pragu, učešće Jevrejskog hora "Hašira" na Međunarodnom festivalu u Pragu, u Izraelu i u Italiji, gostovanje pozorišnih predstava Art centra Hleba i igara iz Stare Pazove u zemljama Evrope, razmena gostovanja između Narodnog pozorišta u Somboru i Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, gostovanje Kamernog hora "Zvony" iz Selenče u Slovačkoj, gostovanje KUD-a "Petefi Šandor" iz Mužlje u Puli, učešće Društva za negu tradicije "Vadvirag" iz Ade na Međunarodnom festivalu plesa u Pečuju, učešće ansambla Roma muzika na Internacionalnom festivalu u Holandiji, Izložba umetničkih dela Konstantina Brankušija, vajara iz Rumunije u Novom Sadu i Beogradu… Posebno uspešnu regionalnu saradnju sa zemljama u okruženju sa kojima imaju zajednički jezik ostvaruju Izdavačka ustanova "Forum" i zavodi za kulturu vojvođanskih Mađara, Slovaka, Rumuna, Rusina i Hrvata. U okviru međuregionalne saradnje ističemo i: održavanje Dana mađarske kulture u Srbiji, program promocije vojvođanske kulture u okviru manifestacije Pečuj – evropska prestonica kulture 2010; promociju vojvođanske kulture u okviru manifestacije Dunavski festival, Ulm; održavanje Dana Istre u Vojvodini i Dana Vojvodine u Istri, u okviru međuregionalne saradnje AP Vojvodine i Istarske Županije; zatim, književni skup Susreti pisaca sa granice u Temišvaru i u Sečnju, simpozijum Banat – istorijska i kulturna prošlost, koji se održava svake godine u Novom Sadu i Zrenjaninu i na kojem učestvuje oko 80 istoričara, akademika, profesora univerziteta, etnografa, itd. iz Srbije, Rumunije, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske; Dani Vojvodine u Ulmu – promocija vojvođanske kulture na Međunarodnom festivalu podunavskih gradova i regiona u Ulmu (Nemačka); gostovanje predstave Azami Regionalnog kreativnog ateljea "Jožef Nađ" u gradovima Italije, Slovenije i Mađarske i još nekim evropskim državama.

Iz istog broja

Etnologija u Muzeju Vojvodine

Tragovi narodnog života

Sonja Ćirić

Intervju – Jene Hajnal, direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara

Traganje za identitetom

S. Ćirić

Etnička i kulturna šarolikost vojvođanskog prostora

Život na granici

Saša Rakezić

Poezija

Vojvodina

Miroslav Antić

Svi brojevi Vremena na jednom mestu!>

Pogledajte arhivu