Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Putokaz ka reformama za novu Vladu Srbije
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Iz studije Kulturna diplomatija: Umetnost, festivali i geopoetika (izdavač je Desk Kreativna Evropa Srbija) koja je promovisana tokom 50. Bitefa, prenosimo znatno skraćen tekst “Osnivanje Bitefa i kulturna diplomatija socijalističke Jugoslavije”
Osnivanje Bitefa 1967. godine jedan je od ključnih događaja u kulturnoj politici socijalističke Jugoslavije, države koja se – ne bez razloga – smatra najznačajnijim modernističkim projektom u regionu. Više od toga, početak rada Bitefa predstavlja i poseban događaj u okviru specifično vođene jugoslovenske kulturne politike prema inostranstvu.
Otvaranje jedne male socijalističke zemlje prema svetu, kao i pokretanje međunarodnog festivala novih tendencija, bilo je moguće u društvu u kojem je postojala bitna razlika političkog rukovodstva u odnosu na režime drugih socijalističkih država. Jugoslovenski komunisti sa J. B. Titom na čelu razumeli su mogućnost da se otvore neke nepolitičke oblasti društva, a da to uopšte ne ugrozi monopol političke partije i države (Ivan Vejvoda).
I pisana i usmena istorija pozorišta ističu ulogu Mire Trailović u ovom procesu – a u javnom i privatnom govoru o njoj najčešće se koriste atributi “energičnost” i “buldožerska upornost”. Iako građanskog porekla, kao široko i moderno obrazovana te u najširem smislu levo orijentisana ličnost, bila je među intelektualcima i umetnicima koji su bili prihvatljivi komunističkom establišmentu. Upamćen je njen “programski manifest” kojim je u pregovorima sa političarima argumentovala potrebu za osnivanjem Bitefa: nije u redu, govorila je, da glavni grad zemlje koja se široko otvara prema svetu i ima važnu ulogu u Pokretu nesvrstanih, nema međunarodni festival. Nekoliko godina su trajali pregovori o osnivanju takvog festivala, a u proces je bio involviran i niz kulturnih radnika koji su istovremeno imali visoke (ili relativno visoke) funkcije u sistemu upravljanja. Neizostavna je uloga legendarnog gradonačelnika Beograda Branka Pešića i, posebno, njegovog bliskog saradnika Milana Vukosa. Usmena istorija svedoči i da je važnu ulogu u borbi za osnivanje međunarodnog festival imao i pesnik i pozorišni kritičar uticajne “Politike” Muharem Pervić, koji je istovremeno obavljao izvesne državne funkcije u oblasti kulture. Za sve njih zajednički su pripadnost levici u pogledu otvorenih i načelno kosmopolitskih stavova, temeljno obrazovanje i senzibilitet okrenut duhu savremenog doba.
Programski koncept novog festivala ukazivao je na njegovu dualnu tendenciju i kao takav, zapravo, bio je taktički vrlo dobro zamišljen i prezentovan: tako je slogan Bitefa podrazumevao “i – i” modalitet – i nove struje u pozorišnoj avangardi toga doba i nove tendencije u klasičnom/dramskom pozorištu. Ovo drugo često je podrazumevalo novo viđenje dramske klasike od strane velikih svetskih reditelja. Tokom borbe za Bitef, taj dualitet koncepta već u najavi omogućio je izvesno “amortizovanje” nezadovoljstva kolega okrenutih tradicionalnim umetničkim izrazima, ali, možda još vise od toga, konzervativnih političara, zabrinutih zbog mogućnosti “uvoza štetnih uticaja” iz inostranstva, posebno zapadnog sveta.
Prvi Bitef 1967. organizovan je s velikom reklamnom kampanjom, ulaznice su prodate u roku od tri dana. Programski koncept Bitefa bio je zapravo poput jugoslovenske spoljne politike “u malom”, odnosno slično diplomatskom okviru projektovanom na plan kulture. Kao što je spoljna politika tokom Hladnog rata bila zasnovana na nepripadanju ijednom od dva dominantna politička bloka, kao i na aktivnoj ulozi u Pokretu nesvrstanih, u kojem su najvažniju ulogu imale zemlje Trećeg sveta, tako je i koncept Bitefa od samog početka bio zasnovan na istovetnoj širokoj osnovi. Zapravo, programski dualitet festivala, relaciju Istok–Zapad, potrebno je razumeti dvojako: zapadna civilizacija nasuprot istočnoj (Orijent), zapadna Evropa nasuprot istočnoj. Jugoslovenska spoljna politika je pokretanjem Bitefa, i to znatno pre pada Berlinskog zida, zapravo anticipirala ideju ujedinjenja Evrope (ili, još bliže, Prvog, Drugog i Trećeg sveta).
Pre svega treba uočiti da je od samih početaka Bitef podrazumevao iskorak iz evropocentričnog okvira. Selekcija je bila zasnovana na najširem svetskom/internacionalnom kontekstu – pored predstava iz Azije, za čije se pozorišne oblike naglašeno obnavlja interesovanje evropskih reditelja u to doba, Bitef je bio i mesto susreta Evrope s pozorišnim tradicijama drugih kontinenata. Prvi Bitef je i otvoren u pomenutom duhu: predstavom Ramajana pozorišta Katakali iz Indije, čime je i nagoveštena multikulturalna dimenzija festivala. Među ostalim predstavama na prvom Bitefu bile su i Postojani princ u režiji Ježija Grotovskog (Teatar Laboratorium), Antigona u režiji Džudit Maline i Džulijana Beka Living teatra iz Njujorka, kao i ostvarenja pozorišta iz Pariza, Glazgova, Budimpešte, Praga, Ženeve i drugih gradova.
Bitef je od “projekta kulture kao instrumenta spoljne politike” uspeo da postane ne samo važna tradicija bivšeg jugoslovenskog regiona, već i istinski fenomen srpske kulture. Pred njim je sada novi izazov – kako misliti ideju novuma u izmenjenim/savremenim okolnostima, u globalizovanom svetu?
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Zbog narušenog zdravlja Željko Veselinović mora da prekine štrajk glađu. Posle 10 dana štrajka, Marinika Tepić je u fazi koja može da bude rizična po zdravlje
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve