Grad Beograd raspisao je konkurs za dodelu jednokratne pomoći na ime finansiranja jednog dela školarine za nastavnu 2010/2011. za studente BU, Univerziteta umetnosti u Beogradu i visokih strukovnih škola. Prednost na ovom konkursu imali su materijalno ugroženi studenti, čija primanja po članu domaćinstva iznose 10.000 dinara i manje. Do zatvaranja ovog broja prijavilo se preko 550 studenata
Krajem novembra prošle godine beogradski studenti osam fakulteta i visokih škola štrajkovali su glađu nekoliko dana posle dva meseca protestnih šetnji i bezuspešnih razgovora sa nadležnim ministarstvom, tražeći da se iz budžeta finansiraju svi oni koji imaju najmanje 48 bodova. Hladne zimske noći proveli su u improvizovanom šatoru, postavljenom na trotoaru pored zgrade Vlade, u Nemanjinoj 11. “ Nisu nas ni konstatovali skoro dva cela dana, kao da 50 mladih ljudi nije gladovalo i smrzavalo se po kiši i snegu“, kaže za „Vreme“ Miloš R. Kuvekalović, student Fakulteta dramskih umetnosti, jedan od organizatora štrajka glađu. Bila je to „poslednja bitka za nastavak školovanja, za neki oblik pravde, u kojoj smo bili spremni da idemo do kraja“.
Među prvima koji su se osetili pozvanim da pomognu studentima bili su gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i predsednik LDP-a Čedomir Jovanović. „Sigurno je da Čedomir Jovanović i ja imamo najveću obavezu da se bavimo problemima studenata, kao bivši studentski lideri, i da pokažemo najviše razumevanja…“, rekao je tada Đilas. Obećao je i da će se Grad Beograd uključiti u rešavanje problema studenata i dodao da je u intenzivnoj komunikaciji sa ministrom Žarkom Obradovićem. „Pokušaćemo da nađemo neko rešenje, jer je besmisleno da mladi ljudi štrajkuju glađu po ovoj zimi. Neophodno je da se sa svih strana pomogne, da država, grad, fakulteti i studenti učine nešto konkretno po tom pitanju“, bile su Đilasove reči. I nije ih izneverio iako studenti nisu u nadležnosti gradskih vlasti – krajem marta ove godine Grad Beograd je raspisao konkurs za dodelu jednokratne pomoći za finansiranje dela školarine za 1000 materijalno najugroženijih studenata.
STUDENTSKI PREDSTAVNICI: Aleksandar Tolić…
„Za razliku od Ministarstva prosvete, Grad Beograd i gradonačelnik su nam izašli u susret, iako oni ni po čemu nisu nadležni za naš problem“, objašnjava Kuvekalović. „Već drugog dana štrajka su nam garantovali da će nam platiti godinu pod uslovom da fakulteti i više škole parcijalno oslobode studente školarina u zavisnosti od broja bodova (60 ESPB – 100 odsto, 54 do 59 ESPB – 70 odsto i 48 do 53 ESPB – 55 odsto), odnosno da Ministarstvo garantuje da će tako biti. Već su nas tada zamolili da se sklonimo sa ulice i da se više ne smrzavamo.“ Prema njegovim rečima, štrajk glađu je završen „zahvaljujući isključivo Gradu Beogradu, koji nije ni po čemu nadležan za nas i koji je obezbedio sredstva za 1000 stipendija, iako nas je ‘samo’ 50 štrajkovalo. Grad je većini tih studenata omogućio da nastave školovanje, jer bi napustili studije da je bilo drugačije.“
MALA VELIKA STUDENTSKA POBEDA: Posle smrzavanja i gladovanja, predstavnici studenata BU, Fakulteta umetnosti BU i viših strukovnih škola pregovarali su sa pojedinim dekanima fakulteta i Gradom. Tačnije, gradske vlasti su izašle u susret studentima i njihovim predstavnicima. Raspisan je konkurs za dodelu jednokratne pomoći na ime finansiranja jednog dela školarine za nastavnu 2010/2011. godinu za 1000 materijalno ugroženih studenata Univerziteta u Beogradu, Univerziteta umetnosti u Beogradu i visokih strukovnih škola sa teritorije grada Beograda. Međutim, kako naglašava Aleksandar Tolić, predsednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Beogradu, dogovor ne bi bio moguć da „pojedini dekani fakulteta nisu izašli u susret studentima i prihvatili parcijalni način plaćanja čime su oslobodili studente dela školarine, u prvom slučaju 55 odsto, odnosno 70 odsto u drugom“. Tolić kaže da su ovim postupkom dekani omogućili da jednokratna pomoć Grada bude u visini školarina.
…i Miloš R. Kuvekalović
Dogovor je postignut na sastanku sa studentima, kome su pored gradonačelnika Beograda prisustvovali i predsednik LDP-a Čedomir Jovanović, šef Odborničke grupe LDP-a u Skupštini grada Dejan Ranđić, predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić i članica Gradskog veća Nada Dumić. „Grad i na ovaj način želi da pomogne materijalno najugroženijim studentima kako bi mogli da upišu godinu i nastave dalje školovanje. Jednokratna pomoć, na ime finansiranja jednog dela školarine, dodeliće se studentima Univerziteta u Beogradu, ukupno 625 školarina, za studente Univerziteta umetnosti ukupno 45 školarina, a za studente visokih strukovnih škola 330 školarina“, rekla je Dragica Moro, zamenica sekretara za obrazovanje.
Studentski parlament, kao organ Univerziteta koji zvanično predstavlja 90.000 studenata, naknadno se priključio pregovorima sa predstavnicima Grada. „Grad Beograd je prepoznao Univerzitet u Beogradu kao instituciju od opšteg značaja za Grad i raspisao konkurs za 1000 materijalno najugroženijih studenata, od čega je 625 školarina predviđeno za BU“, kaže predsednik parlamenta. „Ovaj broj školarina biće dovoljan da u velikoj meri zadovolji studente koji su ostvarili preko 48 ESPB a nisu uspeli da se rangiraju u okviru budžetske kvote. Iznos koji Grad uplaćuje studentima je 45 odsto za one koji su ostvarili od 48 do 54 ESPB, odnosno 30 odsto za studente koji su ostvarili od 55 do 59 ESPB od visine školarine.“
Pre oktobarskog studentskog protesta, studenti koji su ostvarili 60 bodova nisu ni sumnjali da će se njihov prelazak na budžet, ili ostajanje na budžetu, dovoditi u pitanje. „U oktobru niko nije pomišljao da će morati da štrajkuje glađu ispred Vlade Republike Srbije“, kaže Kuvekalović. „Grad Beograd je ispunio svoj deo dogovora i raspisao konkurs za stipendije, dok Ministarstvo nije, po ko zna koji put, ispunilo svoj deo dogovora i studenti Fakulteta primenjenih umetnosti još nisu parcijalno oslobođeni školarina iako je konkurs prošao.“
Akademski zalog za budućnost
Beogradski studenti su štrajkovali glađu u oktobru. Kako njihovi predstavnici svedoče, prekinuli su štrajk po ciči zimi zato što su im Dragan Đilas i Čedomir Jovanović, svaki iz svog ugla a obojica nekad u studentskim cipelama, obećali pomoć. Štrajkači glađu kažu da je „Grad Beograd održao obećanje“ raspisivanjem konkursa za finansiranje dela stipendije za materijalno ugrožene beogradske studente, iako to nije jurisdikcija Grada. To samo znači da nadležnost nije nikakva prepreka
Solarni punjač osvojio Brisel
Prvo mesto na takmičenju Evropske komisije u Briselu u kategoriji smanjenja javne potrošnje, održano u okviru Nedelje održivog razvoja, osvojio je tim mladih studenta inovatora BU koji su konstruisali prvi javni solarni punjač za mobilne telefone. Nekoliko dana posle toga, tim „Strawberry energy“ osvojio je i nagradu Grada Beograda za stvaralaštvo mladih za 2010. godinu u oblasti nauke za projekat „Javni solarni punjač – Strawberry tree“. Studenti su „Strawberry tree“, prvi solarni punjač za mobilne telefone u svetu, koji još od oktobra koriste stanovnici Obrenovca, predstavili građanima Brisela ispred Evropskog parlamenta, gde su prolaznici mogli da dopune baterije svojih mobilnih telefona. Solarni punjač baterija nalazi se na trgu u Obrenovcu, ima 16 adaptera za skoro sve tipove mobilnih telefona a besplatno punjenje mobilnog telefona traje 15 minuta. „On je ujedno i promocija obnovljivih izvora energije i dokaz da korišćenje sunčeve energije kod nas nije naučna fantastika“, kaže Miloš Milisavljević (22), vođa osmočlanog studentskog tima „Energija jagode“.
Sistemska podrška boljem Beogradu
ZNANJE JE VREDNO I ZNANJE SE CENI: Jovana Mehandžić, članica gradskog veća
I Jovana Mehandžić, članica gradskog veća, kaže da je ova inicijativa rezultat studentskog štrajka glađu. „Ovo je nastavak i sprovođenje plana koji je dogovoren sa predstavnicima studenata tokom njihovih prošlogodišnjih jesenjih protesta. Beograd finansira deo školarine za 1000 socijalno najugroženijih akademaca koji su ispunili uslov za nastavak školovanja, ali se nisu rangirali za budžet zbog ograničene kvote, a zbog loše materijalne situacije ne mogu sami da plate studije. Za akademce koji studiraju na Univerzitetu u Beogradu, Grad Beograd izdvojio je 625 školarina, za one koji uče u visokim strukovnim školama sa teritorije grada Beograda izdvojeno je 330 školarina, a za studente Univerziteta umetnosti 45.“ Konkurs je bio otvoren za samofinansirajuće studente koji imaju uverenje o stečenih 48-59 ESPB bodova tokom školske 2009/2010, dokaz o parcijalnom oslobađanju školarine, dokument kojim se dokazuje socijalno-materijalni status studenata i još nekoliko dokumenata (uslovi konkursa bili su dostupni na sajtu Grada Beograda).
Jovana Mehandžić naglašava da je prilikom rangiranja materijalna ugroženost samofinansirajućih studenta donosila 60 odsto poena onima koji imaju dokaz o proseku primanja po članu domaćinstva u iznosu manjem od 10.000 dinara (30 odsto za studente koji imaju 30.000 dinara po članu domaćinstva itd.), dok je uspeh studenta nosio preostalih 40 odsto, odnosno u skladu sa uslovima konkursa.
„Visoko obrazovanje prevazilazi nadležnosti Grada Beograda, ali mi u okviru naših mogućnosti podržavamo dobre i potrebne projekte i ideje koje beogradski akademci imaju. Pomogli smo da u Brisel otputuje ekipa studenata koji su izumeli solarni punjač mobilnih telefona i tamo predstavili Beograd i Srbiju u izuzetnom svetlu. To je najbolja poruka koju možemo da pošaljemo u svet, ali i mladima u zemlji – znanje je vredno i znanje se ceni“, kaže Mehandžićeva.
Nije ovo jedina akcija Grada Beograda kada je reč o studentima – prošle godine je počela praksa volontiranja beogradskih studenata u javnim preduzećima. „I ove godine se to nastavlja, mnogi studenti koji su prošle godine volontirali dobili su posao, a interesovanje je i ove godine veliko. Od tog projekta obostrana je korist i za studenta i za poslodavca – studenti dobijaju praktična znanja i uče o odnosima na radnom mestu jer je to nešto što im je, pored teorijskog znanja, neophodno za dalji život, dok poslodavac dobija šansu da oblikuje mlade kadrove na način koji je potreban za uspešno obavljanje zadataka i ostvarenje poslovnih ciljeva.“
Grad Beograd je prošle godine obezbedio besplatne udžbenike za sve učenike drugih i petih razreda na području grada, dok je Ministarstvo prosvete obezbedilo udžbenike za učenike svih prvih i drugih razreda u Srbiji. Planirano je da od septembra 2011. godine Grad Beograd obezbedi udžbenike za svih 120.000 osnovaca u Beogradu.
„Ulažemo u obrazovanje mladih ljudi u Beogradu, od najranijih uzrasta. Svesni smo da od ulaganja u obrazovanje zavise način i brzina kojim ćemo se kao grad i društvo razvijati. Za nas u gradu Beogradu, ulaganje u znanje i u uslove za sticanje znanja i veština predstavlja kapital koji će omogućiti da se kao društvo razvijamo i napredujemo. Svaka investicija u obrazovanje zapravo je najvrednija investicija u budućnost našeg grada i naše zemlje“, ističe Jovana Mehandžić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.