Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
20 godina Tempusa
Predsednik Srbije Boris Tadić i evropski komesar za proširenje Štefan File istakli su u utorak u Beogradu na otvaranju konferencije o međunarodnoj saradnji u visokom obrazovanju da je ono ključno za sveukupan razvoj društva. „Najbrži i najlakši način da se smanje razlike u razvijenosti jeste investicija u obrazovanje“, rekao je Tadić na otvaranju skupa povodom 20 godina Tempus programa Evropske unije za saradnju u visokom obrazovanju. Tadić je rekao da se u „središtu razvoja civilizacije nalazi obrazovanje, a u središtu tog razvoja nalazi se nauka“ i istakao da je „obrazovanje suštinski najznačajniji resurs naše civilizacije“. File je rekao da je obrazovanje „ključni činilac za društveni i ekonomski razvoj“. On je kazao da je Tempus program jedinstven instrument razvoja i najstariji program EU za saradnju u obrazovanju, kao i da je fokusiran na dugoročni razvoj.
Novac za inkluziju
Školama u Srbiji u ponedeljak 28. marta uručena su sredstva za razvoj i primenu „inkluzivnog obrazovanja“, koncipiranog tako da se u školski program ravnopravno uključe i deca sa smetnjama u razvoju i sa invaliditetom. Predstavnici 151 osnovne i srednje škole potpisali su sa Ministarstvom prosvete i nauke ugovore o korišćenju sredstava od po 4000 evra za realizaciju „inkluzivnog“ obrazovanja. Inkluzivno obrazovanje je projekat koji je pokrenut kako bi se deca sa smetnjama u razvoju, sa invaliditetom i teškoćama u učenju ravnopravno uključila u obrazovni sistem. Državna sekretarka u Ministarstvu prosvete i nauke Tinde Kovač-Cerović izrazila je nadu da će taj projekat biti proširen na čitavu Srbiju i da će omogućiti kvalitetnije i pristupačnije obrazovanje za svu decu.
Posao na Fejsbuku
Petoro studenata Računarskog fakulteta, Igor Kabiljo, Srećko Toroman, Relja Petrović, Maja Kabiljo i Slavko Fodor dobilo je ponude za programerski posao od društvene mreže Fejsbuk, javio je časopis „Mikro“. Neki od njih zaputiće se u Palo Alto, u blizini San Franciska, gde se nalazi sedište Fejsbuka, već za nekoliko meseci, dok druge posao čeka kada diplomiraju. Ovih petoro studenata i stipendista postizali su velike uspehe na međunarodnim takmičenjima od 2006. godine i uvek su bili među desetak najboljih. Igor Kabiljo, student doktorskih studija i saradnik u nastavi na Računarskom fakultetu, ističe da su presrećni što su dobili priliku da rade za Fejsbuk: „Ova kompanija u odnosu na broj korisnika ima malo programera i svaki od njih ima dosta uticaja. Očekujem da ćemo se svi vrlo brzo snaći i pokazati znanje i sposobnosti.“ Srećko Toroman je, osim posla u Fejsbuku, dobio i ponude iz kompanija Gugl i Majkrosoft. „Smatram da je Fejsbuk trenutno najpoželjnije mesto za rad programera, jer je u punom zamahu i još se razvija. Gugl je to bio pre nekoliko godina, nudio je dosta mogućnosti zaposlenima, a oni bi uglavnom radili neko vreme, dobijali određeni procenat od akcija kompanije, koje su prodavali i zarađivali milione. Sada Fejsbuk nudi sve te mogućnosti“, ističe Srećko Toroman. Studentkinja treće godine Maja Kabiljo pridružiće se svojim kolegama u Fejsbuku kad diplomira. „U početku je sve delovalo prilično neverovatno, zato što je Fejsbuk veliko ime, ali polako se privikavamo“, rekla je ona.
Biblioteka za doktorate
Naučnoistraživačka organizacija Centar za proučavanje religije i versku toleranciju iz Beograda, koja je prva u svetu izdala časopis posvećen politikologiji religije, pokrenula je 2011. godine naučnu biblioteku „Srpska politikologija religije“. Biblioteka ima za cilj da objavljuje doktorske, magistarske i specijalističke radove iz ove oblasti. Do sada su objavljene dve naučne monografije, Političke orijentacije u delima Nikolaja Velimirovića Ksenije Mrativnović i Albansko pitanje i religija Miroljuba Jevtića. U štampi su još monografije Violete Talović Islam kao izvor političke ideologije u Čečeniji, Dragane Anđelković Petrušić Srpska pravoslavna crkva i nosioci političke moći u Srbiji 1990–2006. godine i Biljane Ribić Položaj žena u normama hinduizma. Glavni i odgovorni urednik i pokretač biblioteke je dr Miroljub Jevtić, profesor politikologije religije na Fakultetu političkih nauka.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve