Loader

Otišla, La MaMa

20.januar,13:03

Deca Elen Stjuart: mjuzikl «Kosa, Robert de Niro, Al Paćino, Bet Midler, Nik Nolti, Ričard Drajfus, Deni de Vito, Harvi Kajtel...

Umrla je Elen Stjuart, osnivač pozorišne trupe „La MaMa“ i producent kultnog mjuzikla „Kosa“. Elen Stjuart je preminula u četvrtak 13. januara u bolnici Bet Israel u Njujorku posle duge srčane bolesti u svojoj 91. godini.

Kakva priča odlazi s njom u varljivo sećanje!? Trupu „La MaMa“ osnovala je 1961. godine u jednom u podrumu, u Ist Vilidžu u Njujorku – prvo je to bio kafe s crvenom zidovima u koji je moglo da stane 25 osoba, u kome su je gosti zvali «mama», tako je nastao naziv Cafe La MaMa, koji je prerastao u pozorišno pribežište, pa u kompaniju La MaMa Experimental Theatre Club, La MaMa, eksperimentalni pozorišni klub.

Prve posetioce su bukvalno dovlačili sa ulice da bi im prikazali komade Tenesi Wilijamsa, Judžina O’Nila, Fernanda Arabala. Komade su igrali jednu nedelju, od srede do subote. Komšiluk je pokušavao da zatvori to mesto- tvrdili su da Elen vodi javnu kuću. Dozvolu za rad je najpre dobila za kafić, jer su sanitarni uslovi za to bili niži. Posetioci su posluživani kafom i kolačima, a honorar za glumce je skupljan u šeširu koji je kružio. Tokom prve godine, kafe je zatvaran i otvaran deset puta, Elen je hapšena dva puta. Na kraju je to mesto srušeno zbog «urbanističkih uslova».

Uz pomoć donacije Fordove fondacije izgradila je pozorište od 99 sedišta na novoj adresi. Živela je na spratu iznad pozorišta. Godine 1974. napravila je Aneks, pozorište od 292 sedišta u jednom napuštenom tv studiju.

La MaMa je pružila «sigurnu kuća» artističkim inovatorima, piscima i glumcima koji nisu pripadali takozvanom meinstrimu. Radili su za male plate, igrali za jeftine ulaznice, a La MaMa je često sama čistila trotoar ispred pozorišta. Elen se obrazovala da bude učiteljica u Arkanzasu, po prelasku u Njujork završila je dizajnersku školu i bila je modna dizajnerka. Nije imala pozorišno iskustvo, čak ni interesovanje za pozorište, ali je postala simbol niskobudžetnog pozorišnog eksperimenta koji je nazvan Off Off Broadway. Americi je otvorila vrata evropskog avangardnog teatra 20. veka – igrali su Jiržija Grotovskog, Tadeuša Kantora, Pitera Bruka i Harolda Pintera. Rumunski reditelj Andrej Šerban je kod La MaMe Americi ponovo otkrio grčku tragediju u „Fragmentima grčke trilogije“ u koje je inkorporirao „Medeju,“ „Trojanke“ i „Elektru.“

To mesto je predstavljalo multikulturni kaleidoskop, tu je igrana eskimska „Antigona“, korejski „Hamlet“. Sama je oživela «Cotton Club» u Harlemu, kultni film koji je režirala Elen Stjuart.

„Kosa“, je prvi put izvedena 1967. u njenom eksperimentalnom pozorištu u kome je rođena čitava galerija sjajnih glumaca kao što su Robert de Niro, Al Paćino, Bet Midler, Nik Nolti, Ričard Drajfus, Deni de Vito, Harvi Kajtel. Tom pozorištu za uspon mogu da zahvale pisci Sem Šepard, Landford Vilson i reditelji Robert Vilson «genije iz Ajove». Piter Šuman i Džosef Čajkin, koji je osnovao čuveno Otvoreno pozorište (Open Theater). La MaMa je bila magnet za avangardne pozorišne trupe kao što je Pariska grupa Pitera Bruka. U velike događaje vezane za La MaMu je svakako izvođenje „Medeje“ u Šerbanovoj režiji u ruinama u Balbeku, u Libanu 1972. Satelitski je prenošena od Tel Aviva do Tokija. Trupe s nazivom La MaMa postoje u Bostonu, Amsterdamu, Bogoti, Izraelu, Londonu, Melburnu, Maroku, Minhenu, Parizu, Tokiju, Torontu i Beču.

Elen Stjuart petnaestak puta je dolazila u Beograd, bila je na Bitefu s predstavama „Trojanke“ i „Arden od Saveršana“. U vreme kada je Beograd bio otvore za svet ostavila je ovde snažan pečat. Prvih sezona BITEF-a dok je trajao uticaj 68. i studentskog pokreta, na Bitefu La MaMa Repertory Company je bila među grupama koje su gostovale i koje su odražavale taj duh, kao što su The Performance Group (Dionysus 69, Ričarda Šehnera) i Pip Simmons Theatre Group.

Uostalom, vidi «Ikone Bitefa»…

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve