Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Činjenica da Eurobank EFG pet godina kontinuirano i sistematski sprovodi društveno-odgovorno poslovanje, jasan je znak da nije reč o sporadičnim donatorskim akcijama, već o ozbiljnoj posvećenosti boljitku društva
Žiri Balkanskog fonda za lokalne inicijative doneo je odluku da ovogodišnju glavnu Virtus nagradu za doprinos na nacionalnom nivou na polju korporativne odgovornosti uruči Eurobank EFG za sveobuhvatan program „Investiramo u evropske vrednosti“. Pored glavne nagrade, Banka je nagrađena i u kategoriji najinventivniji projekat za „Pokretni inkluzivni muzej“, o kome je „Vreme“ već pisalo. Nije prvi put da Eurobank EFG osvoji neku od Virtus nagrada, ali ovo je prvi put da se jednoj banci uruči nacionalno priznanje. Komisija Virtusa nagradila je sveobuhvatan program korporativne odgovornosti Eurobanke, pa smo sa Natašom Krstić, direktorkom korporativnih komunikacija, razgovorali o principima na kojima se zasnivaju evropske vrednosti koje banka promoviše i podržava u Srbiji.
DUGOROČNA PODRŠKA: „To su one vrednosti“, objašnjava Nataša Krstić, „čijim će poboljšanjem srpsko društvo moći da se uporedi sa bilo kojom evropskom zemljom: ulaganje u visoko obrazovanje, zdravstvena prevencija, zaštita životne sredine, integracija osoba sa invaliditetom u normalne životne i radne tokove, vrednovanje kulturnih i umetničkih vrednosti. Naš program odgovornosti prema zajednici podelili smo u tih pet glavnih oblasti, kroz koje razvijamo projekte podrške društvu.“
Program „Investiramo u evropske vrednosti“ osnovan je 2006. godine, a Eurobank EFG je korporativnom filantropijom do sada uložila u srpsko društvo impresivnih 3,6 miliona evra. Činjenica da Eurobank EFG pet godina kontinuirano i sistematski sprovodi društveno-odgovorno poslovanje, daje jasan znak da nije reč o sporadičnim donatorskim akcijama, već o ozbiljnoj posvećenosti boljitku društva. Neki od projekata koje je Banka pokrenula su po prvi put implementirani u Srbiji i na inovativan način su skrenuli pažnju javnosti na određene društvene probleme.
„Pravi projekat odgovornosti nije onaj koji je najskuplji, već onaj koji korenito i dugoročno menja društvenu svest i skreće pažnju na neki gorući problem zajednice. Projekti treba da uključuju što veći broj učesnika: kompanije, neprofitni sektor, državne institucije, lokalnu samoupravu i zaposlene“, napominje Nataša Krstić. Ona dodaje i da se Eurobank sa posebnom pažnjom odnosi prema mladima – podržava ih u razvoju karijere.
Sredinom decembra Eurobank EFG, po peti jubilarni put, nagradila je 50 najboljih studenata na državnim univerzitetima jednokratnom školarinom u pojedinačnoj vrednosti od 1000 evra. Od početka programa dodele školarina, 1350 mladih i izuzetnih ljudi nagrađeno je za postignuti uspeh na studijama, trud i svestranost. „Pokretni inkluzivni muzej“ takođe je bila prilika da Eurobank EFG pruži priliku mladim i talentovanim ljudima da dođu do izražaja. U saradnji sa Centrom za razvoj inkluzivnog društva (CRID), banka je organizovala studentski konkurs za dizajn predmeta prilagođenih upotrebi osoba sa invaliditetom. Odabrano je 27 najboljih radova, koji u vidu pokretne izložbe obilaze sve veće gradove u Srbiji. Pozivajući domaće proizvođače da se priključe „Pokretnom inkluzivnom muzeju“ i da proizvedu neke od izloženih radova, Nataša Krstić najavljuje i poslednju fazu ove izložbe u kojoj će se ostvariti puna saradnja banke, CRID-a i domaćih kompanija, sa ciljem da ovi predmeti zažive na srpskom tržištu.
Eurobank EFG je ove godine, pored „Pokretnog inkluzivnog muzeja“, pokrenula akciju rekonstrukcije dečjih igrališta u državnim obdaništima širom Srbije. „U saradnji sa Fondom ’Ana i Vlade Divac’, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete, lansirana je humanitarna MasterCard kreditna kartica ’Veliko srce’ kojom se prikupljaju sredstva kako bi se najmlađima obezbedilo lepše detinjstvo uz igru i sportske aktivnosti“, podseća direktorka korporativnih komunikacija.
KREATIVNI PARTNERI: Ove godine je Eurobank EFG svoj program odgovornosti obogatila petim stožerom – kulturom, kroz koji će raditi na očuvanju i afirmaciji kulturno-umetničkih vrednosti društva. „Odlukom da sponzorišemo teatar Atelje 212, želimo da pozorišnu scenu, jednu od najboljih umetničkih vrednosti koju Srbija ima, približimo našim klijentima i zaposlenima, kao i da podržimo kreativan, avangardni duh Ateljea 212, koji je godinama bio rasadnik velikana domaće glumačke scene“, kaže Nataša Krstić.
Kada je reč o daljim planovima Eurobank EFG, direktorka najavljuje zajedničke projekte sa ogrankom Ujedinjenih nacija, United Nations Environment Program for Finance Initiative (UNEP FI), čiji je nedavno postala član. Ova međunarodna organizacija promoviše održivi razvoj i ekološke projekte kod bankarsko-finansijskih institucija.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve