Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Specijalni izvestilac Evropske unije o nelegalnoj trgovini ljudskim organima na Kosovu
Osnovni podaci: Dik Marti rođen je 7. januara 1945. godine u Sorengu u Švajcarskoj.
U detinjstvu je bio gotovo slep i kaže da mu je iz tog teškog perioda ostala sklonost da se suočava sa izazovima. Progledao je zahvaljujući korektivnim vežbama, i to tek kad je pošao u školu.
Završio je pravni fakultet u Nojšatelu, a doktorirao u Frajburgu (Nemačka).
Već decenijama je posvećen borbi protiv organizovanog kriminala i zaštiti ljudskih prava.
U svojoj zemlji izabran je za političara godine 2006.
Marti se nije bavio samo politikom i pravom. Tokom 1996. godine bio je predsednik Turističkog udruženja Švajcarske, a i dalje je predsednik Izviđača i planinara Švajcarske.
Oženjen je, ima tri ćerke i četvoro unučadi.
Karijera: Po diplomiranju, od 1972. do 1975, radio je u Institutu „Maks Plank“ za spoljnu politiku i međunarodno krivično pravo u Frajburgu, Nemačka.
Radio je i na univerzitetu Nojšatel, Nemačka.
Godine 1975. imenovan je za državnog tužioca kantona Tičino i ugled je stekao u borbi protiv organizovanog kriminala. Otvorio je nekoliko krupnih afera. Najpoznatija je bila „Pica konekšn“, posle koje je tadašnja švajcarska ministarka pravde Elizabet Kop podnela ostavku zbog umešanosti njenog muža u pranje novca. Kao javni tužilac u kantonu Lugano Radio je 12 godina i jedno vreme je delio kancelariju sa Karlom del Ponte.
Dobitnik je više priznanja za borbu protiv kriminala, pa čak i od američkog Ministarstva za pravosuđe (Nagrada časti SAD 1987).
Politička karijera: Započeo je u Liberalno-radikalnoj partiji Švajcarske. Godine 1989. izabran je za člana izvršnog veća kantona Tičino gde je bio direktor odeljenja za finansije. Bio je član švajcarskog Saveta država (od 1995) i član Parlamentarne skupštine Saveta Evrope od 1998. godine, gde je istovremeno angažovan i u nekoliko komiteta i komisija, i drugi je zamenik predsedavajućeg Komiteta za politička pitanja.
Po čemu je poznat: Po izveštaju o američkim tajnim zatvorima u Evropi. Naime, Dik Marti je 2005. godine, posle intervencije u Avganistanu, imenovan da vodi istragu Saveta Evrope o tajnim zatvorima CIA u Evropi i da istraži kršenje evropskih standarda ljudskih prava. Prihvatio je izazov i u izveštaju juna 2006. predstavio je dokaze koji pokazuju da je 14 evropskih država zaista pomagalo u zloupotrebama i da su protivzakonito držale i mučile zatvorenike osumnjičene za terorizam.
Dik Marti je u tom izveštaju naglasio da Komitet Saveta Evrope za borbu protiv mučenja do podnošenja izveštaja nije dobio dozvolu NATO-a i međunarodnih vlasti na Kosovu da obiđe tamošnje zatvore. „S kojim onda to legitimnim pravom i sa kojom uverljivošću međunarodna zajednica drži lekcije Srbiji?“, pitao je tada Dik Marti.
Po čemu ga znaju u Srbiji: U izveštaju o nehumanom tretmanu ljudi i nelegalnoj trgovini ljudskim organima na Kosovu, koji je usvojio Komitet Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, Dik Marti optužuje aktuelnog kosovskog premijera Hašima Tačija kao šefa, a njegove bliske saradnike kao članove albanske kriminalne grupe koja je krijumčarila ljudske organe, oružje i drogu širom Evrope. Prema navodima iz izveštaja, Tači je kao komandant OVK od 1999. do 2000. godine naređivao, a u nekim slučajevima i nadgledao te zločine na Kosovu i na teritoriji Albanije. U tom izveštaju se tvrdi da je oko 500 Srba kidnapovanih na Kosovu prebačeno u Albaniju, gde su im, posle ubistva, vađeni organi.
Istraga zločina na Kosovu i Metohiji i u Albaniji pokrenuta je juna 2008. nakon knjige Karle del Ponte, u kojoj je istakla da je bila sprečena da istražuje zločine članova OVK koji su sada državnici Republike Kosovo.
Kako je radio: „Ispitao sam različite i obimne izveštaje sa osećanjem zaprepašćenja i moralne sramote. Dogodile su se uznemirujuće stvari, postoje ozbiljni dokazi koji ukazuju na to da su se dogodili zločini od kojih svako okreće glavu i koji do danas ostaju nekažnjeni“, reči su Dika Martija.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve