Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
"Brat"
Smederevski centar za kulturu, Teatar Koreja, Leće, Italija
Režija: Salvatore Tramaćere
Italijanski reditelj Salvatore Tramaćere je saradnju sa smederevskim Patos teatrom započeo još 2007. godine u okviru „Nomad scene“, kada je došao na ideju da pripremi Brehtovu Prosjačku operu, u adaptaciji Džona Geja, sa grupom Roma iz „Jerininog grada“, koji postaje sve značajniji na pozorišnoj karti Srbije. Teatro Koreja, iz italijanskog grada Leće, Region Pulja i CEI (Centralnoevropska inicijativa), sa italijanske i Centar za kulturu, kao i Romski informativni centar „Drom“ iz Smedereva, sa naše strane, organizovali su tada tronedeljnu radionicu. Osam mladih smederevskih glumaca, sa zavidnim teatarskim iskustvom svoje alternativne scene i jedanaest Roma su, sa Tramaćereom, pripremili performans Prosjačka opera i sa njim postigli zavidan uspeh. Igrali su ga na Bijenalu mladih umetnika Evrope i Mediterana, na 41. BITEF-u (u okviru „Bitef polifonije“), na Međunarodnom festivalu romske kulture na Paliću i u Subotici, na Međunarodnom multimedijalnom festivalu Patosoffiranje, u Smederevu… Salvatore Tramaćere je snimio i dokumentarno-igrani film Opera Rom, u kome je pomešao život svojih glumaca u smederevskom romskom naselju sa scenama stvarne Prosjačke opere. Stekao se utisak da je „pozorište potkazalo život“.
Dvoje stvarnih entuzijasta, Dragoljub Braca Martić, koordinator projekta i Marija Aničić, organizatorka, često podvlače činjenicu da njihovi romski članovi, osim što teško i naporno žive (gotovo svi su zaposleni u smederevskoj Gradskoj čistoći), imaju mnogo problema na svakom koraku i u svom „životu u umetnosti“. Dok smo bili sa one strane bele šengenske liste, nikada, ali nikada, nisu, kao pozorišna trupa, dobili vizu da zaigraju na mnogim evropskim festivalima na koje su pozivani. A urgirali su i naše Ministarstvo za kulturu, koje pomaže ovaj projekat, Franko Ungaro, agilni menadžer Teatra Koreja, mnogi drugi, naši i njihovi… Ovog leta, kada se putuje jednostavno, sa crvenim pasošem, sa Romima se, na italijanskoj granici, dogodilo isto. Čim je prvi romski glumac stigao do policajca, svi su izdvojeni iz grupe, i pretraživanje i propitivanje se oteglo nepristojno dugo. Uz traženje „dlake u jajetu“. Tu su smederevski glumci prošli malo bolje, ali sigurno ne zadugo. Sam srpski pasoš je dovoljan da policajci na granicama izuvaju putnike, da ih detaljno pretražuju i streljaju neprijatnim pitanjima. To nam je zajednička antička (šengenska) „krivica predaka“.
Salvatore Tramaćere je, zatim, izašao sa svojom mešovitom smederevskom grupom iz okvira puke kulturne razmene, zadate integracije manjinskih kultura u blisko okruženje. Postavio je na scenu novi projekat, koji se bitno naslanja na „Prosjačku operu“, ali je ovoga puta u pitanju „komedija del arte“, umetnička predstava, u koju uključuje koreografa (Silvija Travesi), kompozitora (Admir Škurtaj), muzičare (iz Italije i Albanije)… Zajednički, došli su na ideju da nova predstava treba da se zove Brat, jer to značenje podrazumeva inkluziju, a i proširuje značenje zajedničkog poduhvata do brisanja granice između antiheroja i stvarnog pozitivnog junaka. Juna meseca ove godine Brat učestvuje na najprestižnijem svetskom pozorišnom festivalu savremenog teatra, u Napulju. U avgustu Brata izvode u Južnoj Italiji, na međunarodnom festivalu Kastel dei Mondi, a onda, najzad, u Teatro Romano, u Leću, gde ga je gledao i vaš izveštač.
Prošle sedmice, od 30. novembra do 5. decembra, Smederevci i Italijani su Brata predstavili milanskoj publici, u Tiefe Teatru Menoti. Sa izvrsnim razlogom.
Naime, predstava Brat je ovogodišnji laureat najprestižnije svetske nagrade za inkluziju, „Tereza Pomodoro“, u čijem žiriju su najpoznatiji svetski pozorišni reditelji (svi odreda BITEF-ovi poznanici), Euđenio Barba, Peter Štajn, Luka Ronkoni, Lev Dodin… Žiriju je predsedavala Livija Pomodoro.
Međunarodna pozorišna nagrada za inkluziju „Tereza Pomodoro“ ustanovljena je od strane Asocijacije NO’HMA i grada Milana. Dodeljuje se ove godine po drugi put, pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljnih poslova Italije i uz podršku predsednika Republike Italije.
Brat je u Italiji primljen sa velikim oduševljenjem. S obzirom na to da je u pitanju svojevrsna ljubavna priča, u kojoj, čak, jedan romski mladić igra žensku ulogu (vrlo zanimljivo i potresno), publika se lako identifikuje sa radnjom. U Teatru Romano, u Leću, pod vrelim avgustovskim italijanskim nebom, uz originalnu muziku i izvrsno izvođenje italijanskih i albanskih muzičara, Brat je zaista imao značenje koje promoviše pozorište inkluzije: teatar otvoren za sve, bez obzira na geografske, rasne, kulturne, starosne, polne odrednice. I glumci i „glumci“ su delovali spontano i radosno. I smrt, i muzika, i nova lica koja na scenu donose sopstveno uzbuđenje iz stvarnog života, čista, dobra energija, sve deluje kroz Brata, i bez pominjanja Aristotela.
Čovek, nekako, shvata kako je pozorište nastalo i kuda ide. Stvarnost postaje najbolja metafora za krivicu koja je mera etičnosti jednog društva, sposobnog za inkluziju.
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve