OBEĆANJE SA NAJVIŠEG NIVOA: Ivo Josipović i Boris Tadić / foto: reuters

Stanarska prava u Hrvatskoj >

Princip praznih obećanja

Zašto su se izbeglička udruženja Srba iz Hrvatske negativno izrazila o najavi rešenja stambenog zbrinjavanja

Optimistično su dva predsjednika, hrvatski Ivo Josipović i srpski Boris Tadić, najavili rješavanje problema stanarskih prava izbjeglih Srba. Usuglasili su i princip: svi Srbi koji se žele vratiti mogu se uključiti u proces stambenog zbrinjavanja, a onima koji povratak ne žele stambeno pitanje će se rješavati pomoću donacija. Tako je već za drugu polovinu iduće godine najavljena donatorska konferencija u Beogradu, na koju će biti pozvana Evropska unija i SAD, a dotad će na cijeloj toj stvari i "principu" vrijedno raditi obje vlade.

Riječ je o, najprije, oko 4500 nekadašnjih stanarskih prava, koji su se prijavili za tzv. stambeno zbrinjavanje. Njima bi država Hrvatska trebala u dogledno vrijeme osigurati stanove, koje bi oni mogli otkupiti – još se ne zna pod kojim uvjetima – nakon što se odustalo od prvotne namjere da im se stanovi dodijele samo na korištenje, bez prava na otkup i nasljeđivanje stanarskih prava. No, od toga još nema ništa, jer bi se ti stanovi morali, ili barem većina njih, tek izgraditi.

DONATORSKI SPAS: Potom, tu je onaj veći problem: mnogo je veći broj građana srpske nacionalnosti koji su iz svojih stanova u hrvatskim gradovima otišli pod pritiscima ili zato što su iz njih nasilno izbačeni, nerijetko i bez mogućnosti da ponesu i najosnovnije stvari i dokumente. Prema podacima Vlade Hrvatske, takvih je stanova 18.000, dok podaci OEBS-a govore da ih je oko 30.000.

Asocijacija izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske nedavno se negativno izrazila i o programu hrvatske vlade o stambenom zbrinjavanju: taj je program Hrvatska donijela da bi zavarala međunarodnu zajednicu i izigrala potpisane bilateralne i međunarodne ugovore. Izbjegli i prognani Srbi iz Hrvatske godinama ukazuju da je Hrvatska jedina od svih republika bivše SFRJ oduzela svojim državljanima srpske nacionalnosti stanarska prava, što je bilo u funkciji sprečavanja povratka i etničkog čišćenja, ocjena je te asocijacije, koja navodi i to da umjesto da Hrvatska poštuje preuzete obveze i vrati Srbima stanarska prava i drugu oduzetu imovinu, ona nudi otkup koji može zadovoljiti samo manji broj povratnika koji su se za program stambenog zbrinjavanja opredijelili. "Isto tako očekujemo od međunarodne zajednice da kroz poglavlje 23 ‘Pravosuđe i ljudska prava’ uslovi Hrvatsku da naturalna ili novčana restitucija bivšim nosiocima stanarskog prava bude uslov za njen prijem u članstvo EU", zahtjev je te Asocijacije.

"Vjerujem da će to postati humanitarno, čak tehničko pitanje – pitanje organizacije i provedbe! Svi oni koji se zaista žele vratiti, hoće i mogu dobiti svoje uključenje u postupak obnove i stambenog zbrinjavanja u Republici Hrvatskoj, dok se za one koji se nemaju namjeru vratiti planira rješenje – posebice putem međunarodnog donatorskog fonda – za rješenje stambenog pitanja u Republici Srbiji", najavio je nakon razgovora s kolegom Tadićem hrvatski predsjednik Josipović.

Bez obzira na lijepe riječi – vjerojatno i iskrene namjere da se na to pitanje napokon stavi točka – već u prvoj Josipovićevoj rečenici odgovor je na pitanje da li će ovoga puta doista problem biti riješen. Teško da pitanje može postati tehničko, pitanje organizacije i provedbe; dovoljno je pročitati samo dokumente javnog (pučkog) pravobranitelja Jurice Malčića, jedan o pojavama diskriminacije, drugi o općem stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2009. godini, u kojima su problemi s kojima se susreću vlasnici imovine srpske nacionalnosti, koji su se odlučili na povratak u Hrvatsku, u sudaru s hrvatskom administracijom.

DOBRA VOLJA I STVARNOST: "Velik broj upravnih postupaka vodi se radi rješavanja zahtjeva o stambenom zbrinjavanju i obnovi kuća. Početkom 2010. godine, bilo je preko 7200 neriješenih predmeta u postupcima radi

obnova kuća. Administrativni aparat ne udovoljava profesionalnim kriterijima moderne i efikasne uprave. Težina povreda ljudskih prava je u tome što brojni postupci traju preko deset godina. Program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava usporen je zbog nedostatka financijskih sredstava i nesređenih zemljišnih knjiga. Uočen je problem povratnika koji nisu regulirali svoj status (državljanstvo i prebivalište), a imaju pravo na stambeno

zbrinjavanje. Zbog neriješenog statusnog pitanja, nisu u mogućnosti ostvariti sva prava, poput drugih građana Republike Hrvatske", navodi se u izvještaju o stanju ljudskih prava za 2009. godinu.

Ako sa neprofesionalnom i tromom upravom, kako to definira pravobranitelj Malčić, ne mogu na kraj niti oni koji imaju pravo na obnovu kuće ili stambeno zbrinjavanje, što tek može očekivati onih 18 ili 30 hiljada bivših nosilaca stanarskih prava, od kojih mnogi nemaju namjeru vraćati se u Hrvatsku nakon ovih silnih godina ili čak desetljeća otkako su izbjegli?

Dobra volja je, ipak, kakav-takav početak, ali valjalo bi da bude potkrijepljena i nekim konkretnim, makar i malim koracima. Na primjer, da poput hrvatskog ispravljanja nepravde prema glumici Miri Furlan, kojoj je nakon dva desetljeća vraćen stan u rodnom Zagrebu, srpska vlast – u prvom redu pravosudna – napokon ispravi nepravdu nanesenu porodici Barbalić. Sjećate li se: to je porodica koju su radikali iz stana, u kojem su živjeli od 1931. godine, izbacili u julu 1997. godine, uz uvrede zbog hrvatskog porijekla, i čiji sudski spor do danas nije okončan.

Na sramotu države i srpskog pravosuđa.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST
 

 

 

 

 

Novinarnica

 

Novosti

 

Naslovi.net