Oružje
Nemci i Francuzi prave „pametni tenk“ da pariraju ruskom T-14
Strogo gledano, to i nije tenk već čitav borbeni sistem u kojem su razna oklopna vozila, dronovi, lasersko oružje pa još i veštačka inteligencija
Prošlog četvrtka parlament Austrije je jednoglasno ratifikovao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom. Mogle su se čuti sve same reči pohvale i vizije svetle evropske budućnosti Srbije
Šampanjac je na ledu, naručene su viršle sa senfom i zemičke. Sve je spremno za skromnu svečanost u jednoj dvorani parlamenta Austrije pošto Narodna skupština ratifikuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom. Zna se da je velika većina poslanika za, ali ne i da li će odluka biti jednoglasna, kaže poslanik socijalista Johan Majer u ulozi ljubaznog domaćina. Prisutni gosti su ambasador Republike Srbije u Beču Milovan Božinović, nekolicina uspešnih poslovnih ljudi sa srpskim korenima predvođeni predsednikom Austrijsko-srpskog privrednog foruma advokatom Radivojem Petrikićem i nekoliko novinara, svi pozvani da prisustvuju ratifikaciji SSP-a u parlamentu.
Odvode nas na galeriju. Tačka dnevnog reda – „Ratifikacija SSP-a sa Srbijom“ kasni, jer se u okviru rasprave o spoljnopolitičkom izveštaju u sali žučno i glasno diskutuje o Turskoj. Poslanik do samih granica prihvatljivosti desnog Saveza za budućnost Austrije peni za govornicom i šalje turskog ambasadora u Beču kući, i to Orijent ekspresom. Njegov pravednički bes izazvala je kritika ambasadora Turske na račun integracione politike Austrije, te izjava da su Turci u Austriji saterani uza zid. Tumačica za gluvo neme iza govornice užurbano maše rukama ne bi li jezikom znakova pratila ljutiti govor. Poslanik reži na „tolerantne romantičare“, pa se govori o „opsadi Turaka“, da bi se prešlo na pravo na samoopredeljenje Južnog Tirola koji je „90 godina“ otrgnut od matice, a čija je autonomija u okviru Italije „samo prelazno rešenje“, jer, pobogu, tamo žive Austrijanci. Živeo Južni Tirol, živeo Tirol, uzvikuje desničarski poslanik, dovodeći u pitanje teritorijalni suverenitet susedne Italije. Dok njegovi partijski drugovi burno aplaudiraju, kolege poslanici iz ostalih partija ga gledaju ravnodušno, baš kao kada kod nas gledaju na još po nekog radikala koji spomene Karlovac, Karlobag i Viroviticu. Čitava halabuka o ugroženosti jedne dolaskom druge nacije i teritorijama koje treba vratiti, makar je izazivala manjina, za gosta sa Balkana u parlamentu jedne zemlje članice Evropske unije deluje nekako rezignirajuće.
Konačno na red dolazi Srbija. Posle razdražljive atmosfere nastaje prava nirvana. Jedan za drugim ređaju se govornici, socijalisti, narodnjaci i desniji od demohrišćana. Sve same reči hvale, odobravanja i podrške srpskom putu ka punoj integraciji u EU. Zahvaljuje se njegovoj ekselenciji ambasadoru Srbije što je došao da prisustvuje sednici. Sve u istom tonu govore sadašnji ministar spoljnih poslova Mihael Špindeleger, bivša ministarka spoljnih poslova Ursula Plasnik, kao i bivši kancelar i ministar spoljnih poslova Volfgang Šisel. Gosti srpski na galeriji zadovoljno se smeškaju, prosto im je milo. Za razliku od Turaka, oko kojih se koplja lome, Srbi su očigledno jednoglasno dobrodošli i dobroprihvaćeni u Austriji, a Beograd naglašeno važan privredni i svaki drugi partner Beča, Austrija je pojedinačno i najveći investitor u Srbiji. Ogroman je pomak u odnosu na devedesete godine, kada su početkom i usred jugoslovenskih ratova u Austriji Srbi bili žigosani kao zlikovci na Balkanu.
Hvale u bečkom parlamentu predsednika Borisa Tadića kako Srbiju vodi evropskim putem, kako je doprineo da se o Kosovu u Srbiji više ne raspravlja tako emocionalno, da Srbija svoju rezoluciju o Kosovu pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija usaglasi sa EU. Izražava se žaljenje što je SSP bio na ledu zbog nezavršenih haških poslova, i nada da će se sada Srbija užurbanim tempom približavati Briselu. Naravno da se spominju Mladić i Hadžić i nužnost njihovog hapšenja i izručenja. Plasnikova podseća da je potpisivanje SSP-a 2008. doprinelo izbornoj pobedi proevropskih snaga predvođenih Borisom Tadićem, te koliko su važni gestovi pomirenja u regionu, kao kada je Tadić posetio Vukovar. A šef Slobodarske partije, druge desničarske opcije, Hans Kristijan Štrahe kaže da je Kosovo Srbija, da su Albanci uništili i zapalili više od 130 pravoslavnih crkava na Kosovu, poziva se na Rezoluciju 1244 i traži da EU sada pritiska malo Prištinu, a ne Beograd, te da je Srbija, za razliku od Turske, oduvek deo Evrope, ali često ostavljana na cedilu. Za svakog ponešto. Pošto nije bilo primedbi ni komentara na poplavu hvalospeva Srbiji, svi u sali prisutni poslanici su ustali – tako se glasa – te je SSP jednoglasno ratifikovan.
Gosti iz Srbije i austrijski Srbi i neki poslanici potom su otišli u dvoranu u kojoj su ih čekali šampanjac i hrskave viršle. Svratile su i predsednica parlamenta Barbara Pramer i Ursula Plasnik. Nazdravljeno je svetloj evropskoj budućnosti Srbije, za koju se Austrija, kako kažu domaćini, svesrdno zalaže.
Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.
Strogo gledano, to i nije tenk već čitav borbeni sistem u kojem su razna oklopna vozila, dronovi, lasersko oružje pa još i veštačka inteligencija
Vojni sud u Sibiru osudio je dvoje tinejdžera na zatvorske kazne zbog grafita protiv ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 2022. godine
Nedavno mi je jedna beogradska novinarka u privatnom razgovoru rekla da mi se, zbog onoga što se sada dešava sa narodom u Gazi, oduzima svako pravo da bilo kome držim moralne lekcije. Ali zamislite da su hiljade raketa koje su ispaljene na Izrael od početka rata došle do svog cilja i ubile daleko veći broj Izraelaca. Da li bih onda imala više prava da iznesem svoje mišljenje
Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava
Od danas se ulazak u Veneciju plaća pet evra. „Važno nam je da grad bude manje preopterećen, i to bi trebalo više da odvrati od dolaska dnevnih turista nekog određenog dana“, objašnjava gradonačelnik jednog od najposećenijih evropskih gradova, dok građanske inicijative smatraju da ulaznica od pet evra neće popraviti kvalitet života Venecijanaca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve