Na Akademiji srednjoevropskih škola (ACES) – međunarodnom takmičenju za školska partnerstva u Senecu (Slovačka) – učenici Karlovačke gimnazije, zajedno sa vršnjacima iz gimnazija iz Ravne na Koroškem (Slovenija) i Banjske Bistrice u Slovačkoj, osvojili su prvo mesto u konkurenciji 98 škola iz 15 zemalja regiona.
„Ovo je potvrda da je ono što radimo zaista kvalitetno, a učenicima je posebno značilo to što mogu da putuju, upoznaju nove kulture i sklapaju poznanstva“, izjavila je Danijela Pop-Jovanov, koordinatorka projekta iz Karlovačke gimnazije.
Tema novog konkursa ACES akademije za 2010/2011 – „Pronađite rešenja!“, odnosi se na nasilje i mobing u školama, koji su u porastu. Sve zainteresovane škole mogu da predaju projekte do 30. aprila. Glavni kriterijumi su da učenici imaju između 12 i 17 godina, a zainteresovana odeljenja moraju da nađu partnera u drugoj zemlji koja učestvuje u ACES projektu.
Engleski za romske studente
U okviru projekta „Osnaživanje romskih studenata na Univerzitetu u Novom Sadu“, na Filozofskom fakultetu biće održan besplatan kurs engleskog jezika za studente pripadnike romske nacionalne zajednice.
Kurs počinje u sredu, 31. marta u 12 časova, a organizuju ga Univerzitet u Novom Sadu i Vojvođanski romski centar za demokratiju, u saradnji sa Departmanom za anglistiku Filozofskog fakulteta, čiji će lektori volonterski izvoditi nastavu.
Fakulteti najavljuju poskupljenje od deset odsto
foto: a. anđić
Uprkos preporuci Senata Beogradskog univerziteta da se školarine ne podižu ni ove godine, pojedini fakulteti su već najavili poskupljenje od deset odsto. Visokoškolske ustanove ovu odluku pravdaju inflacijom i rastom evra, ali ističu da je školarina i sa povećanjem ispod realne.
Nekoliko fakulteta je već najavilo da će, uprkos preporukama Senata, morati da podigne školarine, pojedini još razmatraju ovu odluku dok su na Biološkom, Pravnom i Fizičkom fakultetu rešili da zadrže stare cene.
„Prošle godine nismo menjali cene, ali ove godine ćemo morati bar za stopu inflacije. Dogovoreno je da povećamo školarine za 12 odsto. Kao što sam više puta rekao, fakultetu se više isplati budžetski nego samofinansirajući student, jer od države dobijamo 155.000 po studentu, dok je školarina bila 79.000 dinara“, rekao je za „Blic“ Miodrag Popović, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.
Povećanje školarina najavili su i Geografski fakultet, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, kao i Ekonomski fakultet, dok ostali još nisu odlučili.
Uspeh matematičke gimnazije
Učenici matematičke gimnazije iz Beograda osvojili su ovog vikenda u Rusiji dve srebrne i dve bronzane medalje na tradicionalnoj Ojlerovoj olimpijadi.
Učenici sedmog i osmog razreda oglednih odeljenja osnovne škole pri Matematičkoj gimnaziji jedini su učesnici pozvani na takmičenje, a da nisu iz Rusije. Takmičenje na kome su učestvovali najbolji učenici iz cele Rusije održano je u Sankt Peterburgu.
Najbolji mladi matematičari u Srbiji matematiku su zavoleli i pre nego što su upisali školu, a takmičenje u Sankt Peterburgu za njih je prvo međunarodno takmičenje.
Najbolji među njima su Đorđe Žikerlić, koji je osvojio srebrnu medalju, kao i njegov drug Ivan Tanasijević.
„Prvi put da sam otišao negde toliko daleko, takva prilika se retko pruža. Bio sam veoma zadovoljan što idem tamo. Što se zadataka tiče, bili su dosta nestandardni, takvi zadaci se retko daju ovde, međutim, snašli smo se i dobro smo ih uradili“, rekao je Đorđe za B92.
„Geometrija nije bila toliko problem, to je bila lakša oblast, ostali zadaci su bili teži“, kaže Ivan.
Bronzane medalje osvojili su Jelena Trišović i Petar Trifunović. Za ovo takmičenje spremali su se oko nedelju dana, zajedno sa Đorđem i Ivanom.
Koliko su zadaci bili teški dokazuje i činjenica da niko od 40 takmičara nije uspeo da ih reši sve.
„Tu se takmiče iz cele Rusije, mislim da je za njih Ojlerova olimpijada jako značajna i da se za nju dosta spremaju. Mi smo bili gosti na tom takmičenju i meni je bilo jako lepo, nosim jako lepe utiske odatle“, kaže Jelena Trišević.
„Zadovoljan sam, to je dobro iskustvo, i najverovatnije, sledeći put kada odemo negde, uradićemo i bolje“, kaže Petar Trifunović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sinergijom organizacionih promena, ulaganjem u digitalnu transformaciju i razvojem afričkih tržišta, Nelt Grupa nastavlja ubrzanje. Na trećoj godišnjoj konferenciji “Accelerate 2025”, posvećenoj aktuelnoj poslovnoj strategiji, prisustvovalo je više od 200 menadžera kompanija Grupe
Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!