Loader

Otkriveno rešenje za HIV?

20.mart,11:52

Procenat umiranja od side smanjio se za više od 10 odsto u poslednjih pet godina

Grupa francuskih istraživača iz Instituta za strukturalnu biologiju „Žan-Pjer Ebel“ je saopštila da je razvila jedinjenje koje može da spreči zarazu imunoloških ćelija virusom HIV, izazivačem side.

Radi se o jedinjenju T-CD4, koje sprečava prenošenje virusa HIV na limfocite, koji su posebno osetljivi na taj virus, preneli su francuski mediji.

Naučnici su konstatovali da bi jedinjenje T-CD4 moglo da spreči zarazu i virusom hepatitisa C, denga groznice, ebole, teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i drugim parazitima.

To jedinjenje, koje je upravo patentirao francuski Centar za naučna istraživanja (CNRS), daje veliku nadu u borbi protiv virusa, među kojima je najopasniji HIV, izazivač miliona smrtnih slučajeva svake godine.

AIDS nemilosrdno odnosi živote već 29 godina. Američki Centri za kontrolu bolesti (CDC – Centers for Disease Control) su 5. juna 1981. godine izvestili o epidemiji pneumonije kod petorice muških homoseksualaca, ujedno i korisnika droge, u Los Anđelesu. Mesec dana kasnije, iz CDC-a stigli su i izveštaji o Kapoši sarkomu i pneumoniji među homoseksualcima u Kaliforniji i Njujorku.

„Vreme“ je u broju 803 od maja 2006. godine detalljno pisalo o prvim zabeleženim slučajevima, odijumu javnosti i prvim žrtvama iz sveta šou biznisa, čije su smrti uticale na „običan svet“ da prestane da percipira AIDS kao bolest homoseksualaca i narkomana:

„Vreme je učinilo svoje, pa se danas takoreći zaboravilo kako je početkom i sredinom osamdesetih zastrašujuće izgledalo biti oboleo od side: uz optužujuću etiketu narkomana i homoseksualaca, pacijenti su zatvarani u karantine po mračnim sobama, s prezrenjem napuštani od familije, dok su njihove slike iz krajnjih stadijuma bolesti kružile svetom. No, rizičnim grupama ubrzo su priključeni i hemofiličari, a 2000. godine Svetska zdravstvena organizacija procenila je da je između 15 i 20 odsto novoinficiranih širom sveta virus HIV-a dobilo transfuzijom krvi, preko krvi donatora. Naslućujući šta je sida uistinu, još 1987. čuvena voditeljka tok-šou emisija Opra Vinfri izjavila je: „Tokom devedesetih, jedan od pet heteroseksualaca umreće od side.“ Najnoviji podaci govore da se HIV sve više širi među heteroseksualcima, a granice među rizičnim i nerizičnim grupama polako se gube. Nekad su najrizičnija grupa bili muški homoseksualci, danas su to sve više heteroseksualne žene. Na kraju 2005. godine u svetu je registrovano između 16 i 19 miliona žena koje žive sa HIV-om, što je za milion više u odnosu na 2003. godinu. Kao jedan od najvažnijih razloga navodi se nemogućnost žena da utiču na volju muških partnera da koriste kondome. Ključ tajne u procesu zaustavljanja epidemije i dalje je u seksualnom ponašanju: korišćenju kondoma, smanjenju broja seksualnih partnera, kao i kasnijem stupanju u seksualne odnose. U aprilu ove godine, čak je i Katolička crkva, najglasniji protivnik upotrebe kondoma, najzad opustila svoj stav rekavši kako su kondomi u odnosu na bolest ipak manje zlo.

Dva su presudna momenta uticala, što na individualnom što na kolektivnom nivou, da se smanji odbojnost javnosti: smrt glumca Roka Hadsona 1985. godine i film Filadelfija iz 1994. godine. Prvo lomljenje tvrdog stava široke javnosti i prvi veliki korak ka humanizaciji odnosa prema obolelima, izazvala je senzacionalna vest da je holivudska zvezda Rok Hadson umro od side. Samo godinu dana ranije, u San Francisku oboleli su prvi put javno izašli na ulice u svom „maršu sveća“, ali to je bilo vreme kada su vozači ondašnjeg gradskog prevoza na posao dolazili sa maskama na licu a javna kupatila u tom gradu bila zatvorena za gej populaciju. I pre Roka Hadsona, od side je umro filozof Mišel Fuko, pijanista Pol Džejkobs, ali slavni i omiljeni glumac bio je prva poznata ličnost za koju je javno rečeno da je bolovala od ove bolesti. To je samo pomoglo da se već naraslom problemu da izvestan publicitet koji je nagovestio drugačiji pristup. U devedesetim više nije bilo nikakve senzacije kada su sida i slavni u pitanju. Ipak, pevač grupe Kvin Fred Merkjuri samo dan pred smrt obelodanio je od čega boluje. Od side su potom umrli i glumac Entoni Perkins, baletska zvezda Rudolf Nurejev, čuveni teniser Artur Eš (zaražen virusom dok mu je rađena operacija srca), umetnik Kit Haring, politički filozof i akademik Alan Blum, izraelska pevačica Ofra Haza… Kada je 1991. godine košarkaška zvezda Medžik Džonson javno rekao da ima virus HIV-a, zabeležen je rekordan broj ljudi koji se prijavio da bude testiran…“

Za 29 godina, od kada je bolest registrovana, od side je umrlo je 25 miliona ljudi. Podaci Svetske zdravstvene organizacije i UNAIDS-a pokazuju da je u svetu virusom HIV-a zaraženo 33 miliona osoba.

Procenat umiranja od side smanjio se za više od 10 odsto za poslednjih pet godina. Broj novih HIV infekcija smanjio se za 17 odsto za poslednjih osam godina, objavljeno je u najnovijem izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNAIDS.

Dostupnost efikasnih lekova od 1996. godine pomogla je da se spasi oko 2,9 miliona života, a od velike pomoći su bili i programi prevencije širenja virusa HIV, navodi se u izveštaju.

Lekovi su u velikoj meri doprineli i sprečavanju novih infekcija kod dece, budući da sada veći broj HIV pozitivnih majki ima pristup lečenju, pa se virus teže prenosi na decu, a od 2001. godine je sprečeno oko 200.000 novih infekcija kod dece.

U Srbiji živi nekoliko hiljada ljudi zaraženim sidom, a umrlo je 2300 ljudi.

Poslednje izdanje

Intervju: Dobrica Veselinović

Bojkot nije dobro rešenje Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve