Loader

Semenke

21.mart,19:51

Trome, pepeljaste bundeve ili sasušene cvasti suncokreta rezervoari su minijaturnih zaloga svog budućeg postojanja: semenki. Lanac spontanog produžavanja ovih biljnih vrsta, međutim, po pravilu je osujećen – najveći deo hranljivih materija spakovanih u koštunjave opne završi, u ovom ili onom obliku, u stomacima najrasprostranjenijeg svaštojeda – homo sapiensa, ili pak njegove dvadesetovekovne modifikacije homo consumensa.

Semenke su, naravno, krajnje nezanimljive bez svog gospodara: to je čuveni lik „semenkara“ ili „semenog“. Arhetipski semenkar obično ima beretku, zlatan zub i pod miškom nosi pljosnatu torbu od skaja. Bez drške, podrazumeva se. Noviji modeli imaju pletene korpe. Turbo varijante koriste se čak i stolećima na kojima je razvrstan repertoar: bundevino seme, crno suncokretovo, leblebije i kikiriki.

Staništa semenkara najčešće su kapije školskih dvorišta (pogodno vreme – odmori); subotom ili nedeljom to je okolina stadiona ili sportske hale, a kinematografi se i ne mogu zamisliti bez njih. U novije vreme, pod uticajem dekadentnih strujanja sa Zapada, semenkari trpe oštre napade druge kategorije ljudi – prodavaca kokica. Ali zna se na čijoj je strani tradicija. Semenkari se ne predaju tako lako. Ovde su njihova vekovna ognjišta. Na kojima peku semenke.

Roditeljska strahovanja od semenki spadaju u domen iracionalnog: rane urbane legende govorile su da opskurni semenkari radi uštede supstituišu so mokraćom, a opomene od upadanja semenke u dušnik bile su nešto kao folklor svakodnevice. Ne poričući da u semenkama ima i zdravih, hranljivih materija, ipak se apostrofirala dimenzija nehigijene, prljavih ruku, mikroba, bakterija, parazita, ameba i čega sve još ne. Last, but not the least, semenke su bile otvoreni neprijatelj slepog creva: ne jednom sam čuo potresnu priču „o komšiničinog pašenoga malom koji se najeo semenki i završio pod skalpelom hirurga“. Dakle, semenke ili zdravlje – odlučite sami! Ipak, semenke – ovde su ionako svi bolesni.

Semenkar je, po definiciji, majstor: u boljim okolnostima mogao se razviti u vrsnog baletskog igrača. Zapazite samo brzinu kojom iz „redenika“ vadi konus fišeka, ritmički radi sa „čašicom“, elementarnom mernom jedinicom u semenkarskom univerzumu. Semenkari su, ne zaboravimo, baštinici velike trgovačke tradicije Mediterana i Orijenta: na kraju, kada je izbrojan ugovoreni broj „čašica“, svaki valjani semenkar će zavući ruku u rezervoar pljosnatih semenki i, u zavisnosti od procene mušterije, dodati još nekoliko komada u fišek.

U najveće neprijatelje „sporta za zube“ spada svekoliko pedagoško osoblje, a tu su i vazda namrgođene razvodnice u kinematografima. Ali, treba li naglasiti, nekim čudnim instinktom samoodržanja, semenke ipak pobeđuju sve prepreke. Kada se, na primer, otvori neki novi bioskop ili, ne daj Bože, kongresni centar – njegova vrata obično krasi natpis „Zabranjeno unositi semenke“. Službenice kinematografa u tom periodu dobijaju izgled i osobine kapoa u ženskom logoru (videti film „Paskvalino lepotan“), da bi se, sa protokom vremena, one sve više smekšavale, ponekad blago opominjale, ili se čak pravile da ne vide.

Prelazak čuvenog i pod sankcijama zamrzlog Festa iz elitne institucije u demokratsku obeležavaju upravo povećane količine otpada semenki ispod redova bioskopskih fotelja.

Semenke vas, za razliku od stranačkih vođa, automobila, Jezde i Dafine, brata ili žene – nikada neće izneveriti. One su nemi svedoci najvećih uzbuđenja duše: one su sa vama kada se promašuje jedanaesterac u osamdeset osmom minutu utakmice, one vas hrabre dok patološki ubica korakom crnog pantera, sa isukanim nožem, hodi prema vratu plavokose žrtve, kroz duge hodnike i dramatične muzičke deonice.

Bioskop, uostalom, i nije bioskop ako u njemu, u času kada je film napet kao mider, u času kada će ona otkriti da je sama u kući sa ubicom, da su Marsovci sasvim blizu, da se mikrofilmovi nalaze u dršci kišobrana… ne možete čuti čuveni uzvik:

„Majstore, pali svetlo, ispala mi semenka!“

Poslednje izdanje

Intervju: Sead Spahović, advokat

Ne možete da reformišete sud dok ne reformišete Službu Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve