Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Dobro razvijena infrastruktura služi zdravoj ekonomiji, koja utiče na podizanje kvaliteta života građana a takođe i na razvijanje industrije čitavih regiona. Zato je od najveće važnosti da i građani i industrija imaju pristup zdravom i modernom snabdevanju vodom, energijom i telekomunikacijama
Evropska unija, kroz različite programe podrške, pomaže Srbiji da nastavi sa izgradnjom odgovornih i stabilnih institucija, da reformiše zakonodavstvo i smisleno ulaže u konkretne projekte, na taj način poboljšavajući kvalitet života svojih građana. Jedan od takvih programa podrške Srbiji jeste i Program podrške razvoju infrastrukture lokalne samouprave (MISP – Municipal Infrastructure Support Programme).
MISP program finansira Evropska unija, a u Republici Srbiji sprovodi Delegacija Evropske komisije. MISP pruža pomoć opštinama u Srbiji u pripremi projektne dokumentacije i sprovođenju opštinskih infrastrukturnih projekata, a posebno je fokusiran na pružanje podrške projektima iz oblasti vodosnabdevanja, otpadnih voda, čvrstog otpada, daljinskog grejanja, domova i skloništa, obrazovnih objekata, objekata namenjenih osobama sa posebnim potrebama, turističkih lokacija, obnove gradova i industrijskih parkova. Od 2005. godine realizovano je više od 14 projekata ukupne vrednosti veće od 65 miliona evra.
Glavni cilj programa je unapređenje upravljanja infrastrukturnim službama u opštinama i intenzivnije investiranje u infrastrukturu da bi bili zadovoljeni standardi EZ-a koji se odnose na zaštitu životne sredine, ekonomski, održivi ekonomski razvoj i da bi se obezbedila sredstva za socijalne potrebe. Za realizaciju MISP projekta zadužena je EPTISA, španska kompanija za inženjering, koja se nalazi na čelu konzorcijuma koji čine još dve inostrane kompanije: VNG i CES.
MISP je fokusiran na pomoć razvoju infrastrukture lokalne samouprave u oblastima zaštite životne sredine, ekonomske i društvene infrastrukture. Osnovne tri komponente na kojima radi tim stručnjaka u okviru MISP-a jesu:
– dijalog o merama politike transformacije JKP-a i uspostavljanje modela međuopštinske saradnje u oblasti infrastrukture;
– programiranje i priprema projekata, uspostavljanje SLAP 2.0 informacionog sistema kao baze projekata koji su prikladni za finansiranje, i izrada Studija opravdanosti;
– realizacija projekata, sprovođenje tenderskih procedura i monitoring tekućih projekata.
Rešavanje gorućih pitanja, među kojima su i problemi komunalnog čvrstog otpada, predstavlja ključnu tačku razvoja jedne opštine. Dobra i kvalitetno razvijena infrastruktura će zadovoljiti građane i učiniti njihov život boljim, a predstavlja i jednu atraktivnu vrednost za direktne investicije stranih kompanija. Opštinska uprava igra odlučujuću ulogu u razvoju lokalne infrastrukture. Kada lokalni lideri, skupština opštine i građani podržavaju projekat, najviše su šanse za njegovu uspešnu realizaciju. Istovremeno, opština mora da bude sposobna da mobilizuje fondove za pripremu projekata kao i da garantuje finansiranje jednog dela projekta. Kada se ovi uslovi ispune, pažnja mogućih kofinansijera (na primer, Vlade Republike Srbije i Evropske unije) kao i drugih potencijalnih investitora će definitivno biti privučena. U ovom trenutku najveći problem u Srbiji jeste nepostojanje dovršenih projekata – projekata spremnih za finansiranje. Da bi pomogao opštinama da prepoznaju i dokumentuju svoje infrastrukturne projekte, MISP program je, u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština razvio SLAP 2.0 informacioni sistem – bazu podataka koju vodi Stalna konferencija gradova i opština. Pored toga što im pomaže da identifikuju i pripreme projekte, SLAP sistem opštinama omogućava da zatraže i finansijsku pomoć iz različitih međunarodnih i domaćih finansijskih izvora za izradu Studija opravdanosti i realizaciju.
Osnovni element SLAP 2.0 sistema je takozvani Profil Projekta (PPD), koji predstavlja opštinski infrastrukturni projekat, a koji svaka opština može popuniti online i učitati ga u SLAP 2.0 bazu podataka da bi tražila finansijsku podršku za pripremu i realizaciju. PPD daje opšti uvid u glavne karakteristike i korisnike projekta, njegovu utemeljenost u nacionalnoj ili lokalnoj razvojnoj strategiji, ali i u razvojni nivo projekta, njegovu zrelost i kompletnost tehničkih i finansijskih Studija opravdanosti na koje se oslanja. Informacije sadržane u Profilu Projekta mogu se po potrebi ažurirati u skladu sa razvojem projekta i kada nove, detaljnije informacije budu dostupne. Projekti koji se nalaze u SLAP 2.0 sistemu predstavljaju seriju projekata koji napreduju po različitim fazama pripreme i razvoja, a koji popunjavaju bazu projekata uzetih u obzir za doniranje od strane međunarodnih (EU, IBRD, EBRD, KfW itd.) i nacionalnih institucija (NIP, Fond za zaštitu životne sredine itd.). U SLAP 2.0 bazi podataka, tri tipa opštinskih infrastrukturnih projekata se mogu kvalifikovati za finansijsku podršku i to projekti koji se tiču: ekonomske infrastrukture, infrastrukture životne sredine i socijalne infrastrukture.
Vlada Republike Srbije i EU fokusiraju se na investicije u socijalnu, ekonomsku i infrastrukturu zaštite životne sredine, i to ne slučajno – jer će sadašnje EU investicije u infrastrukturi generisati dodatni ekonomski rast na sasvim nov i održiv način.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve