Loader

Bosna: Kriza visokog napona

26.septembar,09:51

Nesuglasice oko kompanije "Elektroprenos BiH" i intervencija Visokog Predstavnika dovode u pitanje funkcionisanje Bosne i Hercegovine

U Bosni i Hercegovini kriza je i bukvalno pod visokim naponom. Vlada Republike Srpske se 24. septembra suprotstavila odlukama visokog predstavnika u BiH Valentina Incka koje se odnose na kompaniju „Elektroprenos BiH“. Ta kompanija je osnovana kao deoničarsko društvo zakonom usvojenim 16. jula 2004. godine na sednici Doma naroda BIH. Kompanija je u vlasništvu entiteta – Federacije BIH raspolaže sa 52 odsto, a RS sa 48 odsto kapitala – I radi po zakonu BIH. Njeno sedište je u Banljaluci.

Po članu 29. statuta te kompanije Upravni odbor sastoji se od sedam članova s punim pravom glasa i jednog nezavisnog člana (koji je po pravilu stranac) s ograničenim pravom glasa koga kandiduju vlade entiteta, a imenuje Veće ministara BIH. Sedam članova s punim pravom glasa imenuju entiteti proporcionalno relativnoj neto-vrednosti sredstava prenesenih na Kompaniju od strane entiteta. Republika Srpska ima tri člana a federacija BiH četiri. U upravi kompanije učestvuje šest direktora – generalni direktor i pet izvršnih od kojih su dva iz RS, a četiri iz FBiH.

Odluke u upravi se donose većinski (preglasavanjem). U RS tumače da se odluke donose na njihovu štetu. Sporovi su vođeni oko načina odlučivanja u kompaniji, oko nekih odluka o osnivačkom kapitalu i statusu mreže u Brčkom. U RS argumentaciju traže i u ekspertizama koje je radila kuća Dilojt tuš iz Beograda. Očito je da je odlučivanje u kompaniji bilo blokirano.

Izvršnim direktorima mandat je istekao 1. marta 2009. godine, a 19. septembra 2009. godine i mandat generalnog direktora. Upravni odbor na sednici zakazanoj za 17. septembar 2009. godine nije imao kvorum i nije mogao da održi sednicu. Za posebno važne odluke potrebno je, naime, da prisustvuje ukupno pet članova upravnog odbora i to je praktično bilo glavno oružje u rukama preglasane strane. Pošto nije pokrenuta procedura imenovanja, Incko je to ocenio kao „pokušaj slabljenja važne državne institucije i značajnim nazatkom u procesu evropskih integracija“, pa je 18. septembra, pre isteka mandata generalnom direktoru, doneo odluku da mu produži mandat kako bi osigurao kontinuirani rad „Elektroprenosa BiH“. Članovima Upravnog odbora „Elektroprenosa BiH“ naložio je da bez odlaganja imenuju generalnog direktora. Tu odluku Incko je doneo nakon konsultacija s ambasadorima Upravnog odbora Saveta za provođenje mira (PIK).

Na to su iz vlade RS odgovorili da takve odluke, praćene optužbama na račun Banjaluke, znače negiranje prava RS na kapital koji je unela u „Elektroprenos“. Kao odgovor, Vlada RS je 25. septembra usvojila 14 zaključaka koji se odnose na zakone koje je nametnuo visoki predstavnik Incko u oblasti elektroenergetskog sektora. Vlada RS ne prihvata da se menja način odlučivanja i uvodi princip proste većine u „Elektroprenosu BiH“, kako je dekretom naložio Incko. Smatra da je Visoki predstavnik zadro u materiju koja se reguliše zakonom i da on nema pravo da menja zakone. Predsedavajući Saveta ministara BiH Nikola Špirić izjavljuje da je neviđeno u svetu da bilo ko poseže za regulacijom odnosa unutar deoničarskih društava.

Vlada RS naložila je članovima organa „Elektroprenosa BiH“ iz RS da ne učestvuju u radu ove kompanije, a članove Upravnog odbora iz RS je posebno obavezala da ne učestvuju u odlučivanju dok članovi Skupštine akcionara ili njihovi zastupnici ne usaglase načine i pristupe za rešavanje problema u „Elektroprenosu BiH“.

Vlada RS najavila je i da će utvrditi posebne uslove za kontinuirano obavljanje elektroprenosne delatnosti u međuvremenu. Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac je izjavio i da RS mora što pre da osnuje sopstvenu kompaniju u ovoj oblasti.

Pre osnivanja zajedničkog Elektroprenosa BIH 2004, elektromreža BIH je pripadala Elektroprivredi Republike Srpske, elektroprivrednom preduzeću iz Trebinja, Javnom preduzeću „Elektroprivreda“ Bosne i Hercegovine iz Sarajeva, Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, Javnom poduzeću za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, Mostar…

Tehnički, ta kompanija se sastoji od ukupno 6.261,9 kilometara dalekovoda koji presecaju entitetske granice i predstavlja deo nekada šireg jedinstvenog elektroprenosnog sistema – u taj zbir ulazi 867,1 kilometara dalekovoda od 400 kV; 1.526,7 kilometara od 220 kV, 836,5 kilometara od 110 kV, nešto kablovskih instalacija, zatim raznih uređaja, transformatora, sistema za upravljanje itd. Operativno, taj sistem, čija vrednost ukupnog početnog kapitala iznosi 755 miliona konvertibilnih марака (oko 370 miliona evra), funkcioniše preko područja Banja Luka, Tuzla, Sarajevo i Mostar. Republika Srpska je tražila da se uvedu samo tri operativna područja – u Mostaru, Sarajevu i Banja Luci i da se njihova nadležnost poklopi s granicama entiteta.

Nakon Inckove odluke vlada RS je zatražila i zakazivanje posebne sednice Narodne skupštine RS za 30. septembar 2009. godine na kojoj će biti razmatrana informacija o zakonima koje je pokušao da nametne visoki predstavnik u BiH. To je takozvani mehanizam zaštite nacionalnih interesa.

Na to je direktor za komunikacija OHR-a Frane Maroević izjavio da je jednostrano povlačenje iz ove kompanije nezakonito, te da će menadžment „Elektroprenosa“ imenovati novog direktora, ako u roku od pet dana sadašnji direktor Dušan Mijatović ne bude radio svoj posao. To bi mogao da bude sadašnji direktor za planiranje sistema i inženjering Azra Hajro. Vlada RS naložila je „Službenom glasniku RS“ da ne objavljuje zakone i odluke koje je doneo visoki predstavnik, a koji se odnose na zakone Republike Srpske.

Posle toga ambasadori Upravnog odbora Saveta za provođenje mira, to jest ambasadori Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Japana, Velike Britanije, SAD, Švedske i Turske pozivaju Vlada RS i Narodnu skupštinu RS da „ponovo razmisle o pravcu u kojem će ići na sednici parlamenta RS“ uz opomenu da bi „mogući koraci unatrag u političkim odnosima i osporavanje Dejtonskog sporazuma samo naštetili interesima građana RS i BiH“.

Izriče se i opomena da ti postupci vlade RS prete da odgode ispunjenje „pet ciljeva i dva uslova“ neophodnih za tranziciju OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, te da bi “ osporavanje Opšteg okvirnog sporazuma ugrozilo kredibilitet BiH kao potencijalne članice EU i NATO-a“. Oni kritikuju Vladu RS i zbog toga što je odbacila autoritet visokog predstavnika i dala nalog Službenom listu RS da ne objavljuju njegove odluke.

Vlada RS je najavila da će pokrenuti kod nadležnih sudova sudske sporove i podneti prijave protiv svih visokih predstavnika u BiH u zemljama iz kojih dolaze zbog kršenja Dejtonskog sporazuma, pošto OHR nije podvrgnut sudovima u BIH. Takve tužbe su prethodnih nedelja najavljene i protiv prethodnog visokog predstavnika Pedija Ešdauna i očito imaju karakter političke demonstracije, pošto je malo verovatno da će matične zemlje goniti svoje visoke predstavnike koje šalju u osetljiva područja, kao što su Bosna ili Afganistan.

Elektroenegretski spor u BiH je jedan u seriji sporova koji se tiču političkog funkcionisanja ove države i toga da li će ona biti unitarizovana ili decentralizovana. Sporovi liče na one koji su vođeni u bivšoj SFRJ sedamdesetih godina. Takvi sporovi do sada su se ticali vojske, policije, carine, nadležnosti centralnih vlasti i entiteta, itd. Sada je u fokusu jedan tehnički nedeljiv sistem, odnosno to, da li se njime može upravljati iz jednog ili više centara. Svaka od te dve varijante izaziva kontrareakcije. U poslednjim nedeljama u američkoj štampi pojavljivale su se dramatične projekcije o mogućem ishodu krize u BiH, čula su se i sumnjičenja političara RS za separatizam, ali su se i iz Republike Srpske čule prilično odlučne izjave o protivljenju unitarizaciji BiH i reviziji Dejtona.

Poslednje izdanje

Intervju: Dobrica Veselinović

Bojkot nije dobro rešenje Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve